U proteklih nekoliko dana na području Dubrovačko-neretvanske županije izbilo je više požara na različitim lokalitetima, uključujući otoke Korčulu, Lastovo i Mljet, kao i područje Dubrovačkog primorja te deltu Neretve. Među svim pogođenim područjima najveće štete pretrpjelo je područje Male Kapje na otoku Korčuli. U požarima su stradali višegodišnji nasadi maslina i vinove loze, što će imati dugoročne posljedice za poljoprivrednu proizvodnju.
Sanacija vinograda i maslinika nakon požara zahtjeva brzu procijenu štete ali i strpljenje, jer prebrza ili kriva procjena može trajno uništiti preživjele biljke.
S obzirom na to da se požari najčešće događaju u uvjetima dugotrajne suše i visokih temperatura, a tijekom gašenja korištena je i morska voda, biljkama je u prvoj fazi oporavka nužno osigurati dovoljne količine slatke vode. Zbog toga je potrebno bez odgode pristupiti navodnjavanju nasada i ispiranju biljaka.
Preporučuje se obilno isprati i poprskati lišće i debla slatkom vodom kako bi se odstranili kristali soli prije nego što dođe do trajnih ožegotina biljnog tkiva. Istodobno je potrebno obilno natopiti tlo oko korijenova sustava kako bi se sol isprala u dublje slojeve tla, izvan zone aktivnog korijenja. Uz navedeno, potrebno je obaviti plitku obradu tla kako bi se razbila pokorica i omogućilo disanje korijena te upijanje vlage.
Preživjele biljke s malo lisne mase u što kraćem vremenskom roku potrebno je poprskati aminokiselinama (poput preparata Drin, Megafol, Delfan, Isabion, Tora fusion, Siapton…). Biljka troši golemu energiju za zacjeljivanje, a aminokiseline joj daju gotov “građevni materijal” bez gubljenja energije na njihovu sintezu.
Nije preporučljivo neposredno nakon požara dodavati mineralna gnojiva zbog mogućnosti povećanja saliniteta u zoni korijena. Potrebno je izbjegavati dodavanje gnojiva s povećanim udjelom dušika u kasno ljeto ili jesen kako bi se izbjegao rast mladih izboja koji neće stići odrvenjeti prije zime, pa bi ih prva bura ili mraz uništili.
Preporučuje se napraviti analizu tla te ako analiza pokazuje da je tlo pretrpjelo jaku salinizaciju, u jesen se u tlo primjenjuje gips. Kalcij iz gipsa istiskuje natrij iz tla i pomaže u ispiranju soli.
Vinova loza:
Kod nasada vinove loze rezidbu je potrebno obaviti prema stupnju oštećenja.
1. U slučajevima s djelomično oštećenim trsovima nije nužno odmah napraviti rezidbu. Preporučuje se ostaviti trs kako bi potjerao nove mladice, te napraviti rezidbu do zdravog tkiva u proljeće.
2. Preporučuje se napraviti zelenu rezidbu i skinuti rod kako bi se trs prije oporavio.
3. Kod teškog oštećenja gdje je izgorio cijeli nadzemni dio i trs ne pokazuje znakove života do idućeg proljeća, korijen je odumro i biljku je potrebno iskrčiti.
4. Vinogradi koji su zadržali lisnu masu potrebno je nastaviti tretirati sa zaštitnim sredstvima.
Maslina:
Za razliku od vinove loze maslina ima iznimnu sposobnost regeneracije, no ključno je primijeniti točan model obnove prema razini oštećenja tkiva.
1. U slučajevima da je vatra potpuno zahvatila krošnju, a kora na deblu je crna, ispucala i odvojena od drva, provodi se radikalna obnova. Stablo se u potpunosti pili u razini tla ili odmah iznad guka/panja. Ovakva rezidba ima za cilj da iz panja iduće proljeće potjeraju nove mladice. Prve godine ostavljaju se svi izbojci kako bi korijen uspostavio ravnotežu s nadzemnim dijelom. Tijekom iduće 3 do 4 godine postupno se uklanjaju mladice i pristupa se formiranju uzgojnog oblika.
2. U slučaju da su izgorjeli samo dijelovi krošnje, a deblo i glavne skeletne grane imaju neoštećenu, zdravu koru, pristupa se povratnom rezu. Ne preporučuje se odmah po požaru obavljati rezidbu, jer je teško uočiti točnu granicu između zdravog i mrtvog tkiva. Preporučuje se pričekati prvu obilniju jesensku kišu, nakon koje će maslina sama pokazati gdje je tkivo živo tako što će izbaciti nove mladice. U navedenom periodu potrebno je pristupiti odstranjivanju suhih, nagorenih i ispucalih grana točno do mjesta gdje počinje zdravo tkivo i gdje su izbili novi izboji.
3. Sve veće rezove nastale piljenjem obvezno premažite voćarskim voskom kako bi se spriječilo isušivanje i prodor gljivica. Oštećena kora i rezovi idealan su ulaz za bakteriju Pseudomonas savastanoi (uzročnik raka masline).
4. Nakon obavljene rezidbe u što kraćem vremenu tretirati stabla blagim bakrenim fungicidom (Neoram, Nordox, Cuprablau) kako bi se spriječila moguća zaraza uzročnicima gljivičnih i bakterijskih oboljenja.
Zrinka Favro, dipl. ing. agr.
viša savjetnica – ispostava Vela Luka
zrinka.favro@mps.hr