Suzbijanje korova
Nakon žetve strnih žitarica optimalno je vrijeme za provedbu različitih mjera borbe protiv korova. Način suzbijanja korova ovisi o vrsti i brojnosti korova. Najčešće su dovoljne mehaničke mjere poput prašenja strništa, ali je ponekad nužno primijeniti i kemijske mjere (primjena herbicida) ili kombinacije različitih agrotehničkih mjera. Na prvom mjestu u borbi protiv korova nalaze se preventivne agrotehničke mjere (sjetva čistog sjemena, pravilan plodored). Odabir najpogodnije mjere za svaku pojedinu ARKOD parcelu ovisi o uvjetima staništa te o vrstama i brojnosti prisutnih korova.
Obilazeći teren, svake godine primjećujem sve veću zakorovljenost višegodišnjim korovima (divlji sirak, osjak). Na pojedinim područjima utvrđene su rezistentne populacije divljeg sirka i ambrozije na herbicide iz skupine sulfonilureja i imidazolinona koji imaju isti mehanizam djelovanja (inhibicija acetolaktat sintaze, skraćeno ALS herbicidi). Rezultati istraživanja i područja na kojima je utvrđena rezistentnost u sklopu projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018. – 2020.)“ objavljeni su na poveznici: https://rezistentnost-szb.hr , a na poveznici https://www.hapih.hr/czb/publikacije/ nalazi se brošura „Rezistentnost divljeg sirka (Sorghum halepense (L.) Pers.) na nikosulfuron i novi pristupi suzbijanju“. Znanstvenici i stručnjaci te proizvođači sredstava za zaštitu bilja provode istraživanja, a organiziraju se i edukacije za poljoprivredne proizvođače.
Upravo sada, nakon žetve vrijeme je za suzbijanje višegodišnjih travnih (divlji sirak, pirika, zubača…) i širokolisnih korova (slak, osjak, štavelj, divlja kupina…). Na parcelama na kojima su prisutni višegodišnji korovi, opravdano je korištenje neselektivnih (totalnih) herbicida. No, podsjećam da stanje zakorovljenosti parcela govori i o njihovom vlasniku/korisniku. Agrotehničkim mjerama može se utjecati na zastupljenost korovnih vrsta i na njihovu brojnost. Korovi se ne suzbijaju isključivo kemijskim načinom. Kemijski način suzbijanja korova opravdan je kad niti jedna druga mjera ili kombinacija različitih mjera nije dovoljno učinkovita pa je nužno suzbijanje korova kemijskim putem (herbicidima). Mehanički načini suzbijanja korova imaju ekološke i ekonomske prednosti. Pravovremenom obradom tla i sprječavanjem osjemenjivanja korova na parceli smanjit će se njihova brojnost po jedinici površine.
Jednogodišnji korovi proizvode veliku količinu sjemena koje će biti „banka sjemena korova“ u narednoj uzgajanoj poljoprivrednoj vrsti u plodoredu. Zakorovljene parcele nepoželjne su, ne samo vlasniku/korisniku parcele, nego i susjedima koji koriste parcele do zakorovljenih oranica. Osim toga, Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu („Narodne novine“ br. 147/25, 49/26,78/26) propisane su minimalne aktivnosti održavanja obradivog zemljišta. Te aktivnosti podrazumijevaju provedbu agrotehničkih mjera kojima se sprječava širenje korova i omogućuje da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta. Nakon žetve strnih žitarica i uljane repice preporuča se izvršiti prašenje strništa, tj. plitku obradu. Višestruke su prednosti plitke obrade tla nakon žetve:
• aktiviraju se sjemenke korova iz plitkog površinskog sloja tla i potiče se njihovo klijanje i nicanje
• sprječava se gubitak vlage iz tla evaporacijom koja je ljeti nakon žetve vrlo velika (Ovom se obradom prekida sistem kapilara u površinskom sloju tla.)
• biološki se aktivira tlo zbog pojačanog rada mikroorganizama.
Broj korova na parcelama može se smanjiti pravilnim plodoredom i postrnom sjetvom onih biljnih vrsta koje se odlikuju brzim klijanjem, nicanjem te rastom i razvojem pa na taj način „guše“ korove. Neke od takvih vrsta su heljda, bijela gorušica i uljana rotkva. Na oranicama se može obaviti postrna sjetva ratarskih, krmnih i povrtnih vrsta s ciljem postizanja dvije žetve godišnje, ili sjetva poljoprivrednih vrsta i smjesa različitih vrsta namijenjenih zelenoj gnojidbi radi unošenja organske tvari u tlo i biološkog načina suzbijanja korova. No, visoke temperature i nedostatak oborina ograničavajući su čimbenici za uspješnu postrnu sjetvu u uvjetima bez navodnjavanja. Upravo se negativni utjecaji nedostatka oborina uz istodobno visoke temperature tijekom ljetnog razdoblja mogu umanjiti provedbom agrotehničkih mjera koje utječu na povećanje sadržaja organske tvari (sjetva usjeva za zelenu gnojidbu, gnojidba stajskim gnojem, sjetva pokrovnih usjeva, malčiranje), rotacija usjeva, pravilna obrada tla (podrivanje, sprječavanje formiranja nepropusnih slojeva u tlu). Prirodne nepogode poput tuče, suše, snažnih vjetrova posljednjih su godina sve učestalija pojava na našim prostorima, a njihove posljedice na poljoprivrednu proizvodnju su ogromne. Znamo li kako se prilagoditi?
Administrativne mjere
Neki od propisa koji reguliraju obavezu uklanjanja korova su već ranije u tekstu naveden Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu koji propisuje minimalne aktivnosti održavanja na prihvatljivim poljoprivrednim površinama. Minimalne aktivnosti održavanja obradivog zemljišta podrazumijevaju provedbu agrotehničkih mjera kojima se sprječava širenje korova i omogućuje da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta. U Pravilniku o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti propisuje se obavezno suzbijanje korova („Narodne novine“ br. 71/25). Obveze uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti ovoga Pravilnika provode se od 1. siječnja 2025. godine. GAEC 8 punog naziva: Očuvanje obilježja krajobraza, Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića, Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom ima glavni cilj održavanje neproizvodnih obilježja za poboljšanje bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima propisuje nekoliko pravila, a jedan od njih jest:
• Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi invazivnih vrsta ili invazivne drvenaste biljne vrste koje rastu na poljoprivrednim površinama. Ukoliko nadležno tijelo za zaštitu prirode potvrdi potrebu hitnog uklanjanja, ove biljne vrste će se ukloniti mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida, neovisno o rokovima propisanim važećim podzakonskim aktom koji uređuje izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja.
Pravila se odnose na sve poljoprivredne površine gospodarstava.
mr. sc. Tatjana Martinović