Od posljednje upute za zaštitu korjenastog povrća proteklo je četrnaest dana (08.7. 2026.).
U mjesecu srpnju nastavljen je utjecaj “toplinske kupole” iz druge polovice proteklog lipnja: gotovo u svim danima od početka ovog mjeseca dominira vrlo vruće i sparno vrijeme s najvišim temperaturama zraka u rasponu 28,8°-35,8°C (čak četrnaest dosadašnjih srpanjskih dana najviše su temperature u hladovini iznosile 30,8°-35,8°C). Posljednja osam dana kiša je u nekoliko navrata bilježena na lokalitetima u središnjem dijelu Međimurja zabilježena (npr. Mursko Središće u četiri kišna dana tijekom razdoblja 14.7.-19.7. 2026. zabilježeno je 33,2 mm), ali u zapadnim i istočnim županijskim krajevima oborina je bilo značajno manje (npr. Železna Gora samo 5,6 mm a Donja Dubrava 5,2 mm)! Jučer i prekjučer je nakon deset vrućih ljetnih dana najviša dnevna temperatura bila <30°C (27,6°-28,6°C)! Prema očekivanjima nakon prošlo-tjednih oborina, uz svježije noći (9°-15°C), u narednih 5-6 dana naglašene su jutarnje rose (magle ili sumaglice uz riječne doline), a dnevne će temperature biti u rasponu 25°-30°C! Manja količina oborina moguća je tijekom sutrašnjeg dana (23.7.)(5-6 mm) i početkom narednog tjedna (27.7.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za naknadni razvoj bolesti i štetnika korjenastog povrća u prve dvije dekade srpnja 2026. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 22.7. 2026. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 6,4 mm | 1.620 minuta | 63,00 % | 22,64°C |
| M. Središće | 41,8 mm | 6.730 minuta | 69,37 % | 22,26°C |
| Donja Dubrava | 25,8 mm | 5.975 minuta | 57,69 % | 22,54°C |
| Kotoriba | 33,8 mm | 3.300 minuta | 75,00 % | 21,96°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
U takvim smo uvjetima bilježili optimalne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća (pri uzgoju na laganim, aluvijalnim tlima uz riječne doline), naročito na parcelama u tržnoj proizvodnji. U ranijim smo uputama na poljima koja se navodnjavaju kišenjem/orošavanjem upozoravali na prvu pojavu simptoma i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (08.7. 2026.)! Na nezaštićenim je usjevima mrkve u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu, a koja nisu navodnjavana kišenjem/orošavanjem u prethodnom razdoblju (22.6.-05.7.) tijekom proteklih dana crna pjegavost mrkve (Alternaria) širi se na više od 10 % lisne površine!
Od početka mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće dnevno iznose 2-3 (ukupna srpanjska suma iznosi 33 – bez navodnjavanja kišenjem)! Jutarnje rose i moguće magle (sumaglice) tijekom vrućeg ljetnog razdoblja pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo završetak mjeseca srpnja i naredni mjesec kolovoz!!
Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama očekujemo bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii (uočeno 08.7. 2026.). Na peršinu se osim pjegavosti (Septoria petroselini) razvija i pepelnica (Erysiphe).
Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo brži rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).
Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae) (prve biljke celera zaražene koprivinom grinjom pronađena su uz riječnu dolinu 08.7 2026.)! Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u također patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima, te na nekim poljima soje! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali na prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus) i moguće gusjenice lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!
Usjeve mrkve (i drugog korjenastog povrća) koje se planiraju vaditi sredinom mjeseca kolovoza o.g. više ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis i dr.). Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.
Ponovno obavještavamo da ljetno razdoblje od druge polovica srpnja i naročito tijekom narednog kolovoza na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća. Tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom vremenu redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije krajem srpnja i tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.