Tržnim proizvođačima krumpira je prikazan sortni pokus (uz izbor različitog dospijeća, drukčije otpornosti na uzročnike bolesti i cistolike nematode, dvije boje kožice gomolja i različitog kulinarskog tipa), sa prikazanom agrotehnikom (plodored, među-usjevi, obrada, gnojidba, razmaci sadnje, frakcija sjemenskog materijala, datum sadnje, suzbijanjem korova, kontrola uzročnika bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla, primjena folijarnih bio-gnojiva), te procijenjenim prinosom i zdravstvenim stanjem gomolja krumpira (100 dana nakon sadnje) (vidi Tablicu 2.)! Demonstracijsku aktivnost su koordinirali i provodili službenici Suzana Pajić i Milorad Šubić, a odazvalo se više desetaka poljoprivrednika (vidi Slike 1 i 2).
Slike 1 i 2: Pri demonstracijskoj aktivnosti “Održivo upravljanje štetnim organizmima prema načelima integrirane zaštite pri uzgoju krumpira” u pokusnom polju kod naselja Belica tržni proizvođači su mogli čuti i vidjeti iskustva (preporuke) djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede o očuvanju plodnosti zemljišta i “ne-kemijskim” mjerama kojima možemo umanjiti negativan utjecaj neželjenih organizama i klimatskih promjena pri uzgoju krumpira. Snimio M.Šubić.
Nakon druge “snježne oluje” (20.2. 2026.) (koja je kratkotrajno prekinula cestovni promet između Varaždina i Zagreba), najviše temperature zraka su tijekom razdoblja 03.3.-14.3. 2026. svakodnevno bile u rasponu 16,6°-19,0°C pa su najranije sadnje krumpira u Međimurju obavljene već krajem prvog tjedna mjeseca ožujka (07.3.). Sadnja pokusnog polja je obavljena 7. travnja 2026. godine, frakcija sadnog materijala 35/55, a suzbijanje korova se temelji na primjeni zemljišnih herbicida nakon nagrtanja i prije nicanja usjeva (pendimetalin, metobromuron, klomazon). Već od sadnje bilježili smo meteorološke ekstreme zbog značajnog odstupanja temperatura zraka i nedostatka oborina (vidi Tablicu 1.), pa sklop pokusnog polja u prvom tjednu mjeseca svibnja nije bio zadovoljavajući (kod nekih sorti do 50 % biljaka nije niknulo)!
Tablica 1. Neki ekstremni meteorološki podatci zabilježeni u Međimurju, a bitniji za uzgoj krumpira u 2026. sezoni:
| 1. Tijekom razdoblja od početka travnja do početka druge dekade mjeseca svibnja (01.4.-11.5.) u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu je zabilježeno samo 9,8 mm oborina. Najniže su noćne temperature u istom razdoblju tijekom 30 jutra bile <7°C, a kroz 26 dana >20°C! Često je puhao vjetar, pa smo u navedenom razdoblju bilježili uvjete koji nalikuju “pustinjskoj klimi”! |
| 2. Dana 01.5. 2026. najniža je jutarnja temperatura u središnjem Međimurju na 2 m visine uz riječnu dolinu iznosila -1,38°C pa je na nekim parcelama zabilježeno totalno smrzavanje cime vrlo rane sorte krumpira (npr. Colomba)! |
| 3. Već tijekom četiri svibanjska dana u zadnjoj dekadi (24.5.-27.5.) najviše su temperature zraka u hladovini bile u rasponu 30,5°-33,6°C! |
| 4. “Termička kupola” sa uzastopno petnaest vrlo vrućim ljetnim danima, s najvišim temperaturama zraka 32,6°-38,5°C (bez oborina), zabilježena tijekom razdoblja 17.6.-01.7. 2026.! |
| 5. Novi “toplinski udar” započeo je u zadnjem tjednu srpnja i prvom tjednu kolovoza 2026. uz najviše dnevne temperature zraka >33°C! |
Tek nakon oborina zabilježenih tijekom razdoblja 12.5.-16.5. 2026. (u središnjem dijelu Županije tih je dana izmjereno 57,2 mm) sklop pokusnog polja je dostignuo očekivanu vrijednost (oko 40.000 biljaka/ha). Sredinom zadnje dekade mjeseca svibnja cima krumpira nije “pokrila” redove, a već u danima 24.5.-27.5. 2026. najviše su dnevne temperature bile u rasponu 30,5°-33,6°C! Zbog prva tri meteorološka ekstrema navedenih u Tablici 1. većina je međimurskih tržnih proizvođača krumpira u zadnjem tjednu mjeseca svibnja 2026. strahovala da će se ponoviti proizvodno katastrofalna prethodna sezona (prirodna nepogoda suša i ekstremno visoke temperature zraka već tijekom lipnja i srpnja)! Ipak, tijekom razdoblja 31.5.-15.6. 2026. u središnjem je dijelu Županije zabilježeno sedam kišnih dana s ukupno 129,2 mm oborina! Naknadno je već 17.6.-01.7. zabilježena prva “termička kupola” u 2026. godini (svakodnevno su najviše temperature zraka bile 32,6°-38,5°C)!
Prve neželjene promjene na cimi krumpira zbog paleži od visokih temperatura zraka zabilježili smo početkom zadnje dekade mjeseca lipnja (20.6.), ali patološke su promjene zbog razvoja uzročnika bolesti uočene ranije: prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria) na donjem lišću sorte Vogue već 30.5., a prvi simptomi plamenjače (Phytophthora) na sortama Riviera i Arizona zabilježeni su u danima 17.6.-18.6. 2026. godine! Prve simptome uzročnika bolesti pronalazimo uz riječne doline, te su u pozitivnoj korelaciji sa razvojnim stadijem usjeva i zabilježenim meteorološkim uvjetima (vidi Tablicu 2.).
Na prvu pojavu najopasnije bolesti cime krumpirove plijesni (Phytophthora) utjecale su Iznadprosječne količine oborina u danim 31.5.-15.6. 2026. (129,2 mm), ali ove su padaline također pogodovale lipanjskom razvoju gomolja (tuberizaciji)!
Tablica 2. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) mjereno od sredine zadnje dekade travnja (25.4.) u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”) do sredine srpnja 2026. (16.7.) (bez navodnjavanja kišenjem ili orošavanjem):
| Razdoblje/Bolest | Travanj | Svibanj | Lipanj | Srpanj | Ukupno |
| *Phytophthora | 0 | 9 | 31 | 5 | 45 |
| **Alternaria | 0 | 8 | 30 | 21 | 59 |
*Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); **Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)!
Zbog “termičke kupole”, zabilježene s najvišim temperaturama zraka 32,6°-38,5°C (bez oborina) u danima 17.6.-01.7. 2026., već sredinom zadnje dekade lipnja bilježimo značajnije propadanje cime krumpira na poljima gdje je korišteno “farmersko sjeme” (vlastita reprodukcija poljoprivrednika, naročito kod sorte Bellarosa).
Tablica 3. Procjena *prinosa gomolja krumpira u zadnjoj dekadi srpnja 2026. (bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem) (za prosječno 40.000 sadnih mjesta/ha):
| Sorte krumpira prema dospijeću | Bez navodnjavanja | Sa navodnjavanjem | ||
| žuta boja gomolja | crvena boja gomolja | žuta boja gomolja | crvena boja gomolja | |
| **rane | 46,08 t/ha | – | 74,04 t/ha | – |
| **srednje rane | 46,58 t/ha | 45,50 t/ha | 73,18 t/ha | 42,31 t/ha |
| **srednje kasne | 42,92 t/ha | 40,61 t/ha | 61,89 t/ha | 52,59 t/ha |
| **za preradu | 16,40 t/ha | – | – | – |
| prosječno | 37,99 t/ha | 43,05 t/ha | 69,70 t/ha | 47,45 t/ha |
*naveden je ukupan prinos svih gomolja (sitni i krupniji), pa se navedene količine (t/ha) moraju umanjiti barem 30-40 % za količine gomolja koji se odvajaju jer su presitni za tržište!
**korišteno deklarirano sjeme slijedećih sorti krumpira (podrijetlom iz Nizozemske, po abecedom redu): Abalone, Actrice, Aime (HZA 14-2102), Alouette, AR 14 – 0334, Arizona, Armin, Bernice, Camelia, Cereza, Colomba, Esmee, Estebana (HZA 13-1642), Hind, HZA 15-202, HZD 16-2447, Jolene, Kyra, Leonore, Libra, Lucinda, Lugano, Manitou, Memphis, Paradiso, Primabelle, Rashida, Riviera, Sidney (AR 12-1680), Sivas, Sunita i Vogue!
Usjevi krumpira su na većini međimurskih polja značajno bolje podnijeli lipanjski toplinski stres nego protekle 2025. sezone zbog prethodno zabilježenih obilnijih oborina (31.5.-15.6.)! U Tablici 3. su navedene procjene prinosa gomolja 32 različite sorte krumpira u danima od 17.7.-23.7. 2026.! Na parcelama s navodnjavanjem prinos gomolja je bio veći, ali ne tako značajno kao prethodne 2025. sezone! Kada se ukupne količine odbije sitnija frakcija gomolja (ne-prodajna) procijenjeni je prosječan prinos gomolja krajem srpnja 2026. na parcelama bez navodnjavanja oko 35 tona/ha!
Slika 3: Zbog globalnih klimatskih promjena i stale zahtjeva za prilagodbu agrotehnike i njege usjeva krumpira demonstracijske aktivnosti za tržne proizvođače u Međimurju predstavljaju izvor vrijednih praktičnih spoznaja i uvijek su dobro posjećene. Snimio M.Šubić.
Gotovo dvije trećine aplikacije pesticida u usjevima krumpira trošimo na suzbijanje uzročnike bolesti cime, a među kojima je potencijalno najopasnija plamenjača ili krumpirove plijesan (Phytophthora infestans)! Početkom novog milenija zbog pojave i razvoja “nove plamenjače” godišnji gubici uroda krumpira u uzgojnim područjima diljem svijeta se procjenjuju 2,75 bilijuna američkih dolara, odnosno prema podacima Međunarodnog centra za krumpir (CIP) novčani gubitak uroda i cijena kemijske zaštite godišnje iznose čak 3,0 bilijuna američkih dolara!
Tablica 4. Djelatne tvari i pripravci za suzbijanje krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) kojima zadnje četiri sezone provjeravamo biološku učinkovitost različitih djelatnih tvari i pripravaka, uz folijarna bio-gnojiva (“tank mix)” i postrani značaj na druge gljivične bolesti (npr. Altarnaria) (2023.-2026.):
| Djelatne tvari | Trgovački pripravci (fungicidi) |
| ametoktradin & kalijevi fosfonati, amisulbrom, azoksistrobin + mandipropamid, azoksistrobin & fluazinam, bakar & cimoksanil, ciazofamid + azoksistrobin; ciazofamid +kalijevi-fosfonati + cimoksanil; fluazinam, fluopikolid & propamokarb; propamokarb & cimoksanil, zoksamid & oksatiapiprolin, zoksamid & cimoksanil + azoksistrobin, ekstrakt koprive i vrbe (+pomoćna sredstva) | Enervin Pro SC, Leimay-S, Ortiva SC + Revus SC, Zignal Super, Copforce Extra WG, Daramun SC + Diagonal SC, Daramun SC + Phyto Sarcan + Curzate WG, Shirlan SC, Infinito SC, Rival Duo SC, Zorvec Vinabel SC, Reebot WG + Sivar SC, Bio Protektor |
Zbog zajedničke europske poljoprivredne politike i ograničenja primjene pesticida od 2019. sezone s tržišta su povučene djelatne tvari propineb, mankozeb, dimetomorf, famoksadon, metiram, a još ranije klortalonil (2012.)! Stoga uz riječnu dolinu provodimo poljske mikro-pokusa kojima provjeravamo nove mogućnosti učinkovitog suzbijanja najopasnije bolesti krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (vidi Tablicu 4.). Zbog globalnih klimatskih promjena, zadnjih pet godina jaču pojavu plamenjače u usjevima krumpira bilježimo 1-2 puta! Nakon 2019. godine malo je novih djelatnih tvari na hrvatskom tržištu za suzbijanja krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans), od kojih možemo spomenuti oksatiapiprolin (Zorvec Enicade OD), te veći broj pripravaka na osnovi kalijevih fosfonata (većina registracija ove djelatne tvari pojedinačno ili u kombinacijama s drugima od 2021.)! Još uvijek na hrvatskom tržištu imamo registrirano dovoljno trgovačkih pripravaka (fungicida) za suzbijanje ove bolesti, a koji se razlikuju kemijskim sastavom, biološkom djelotvornošću, cijenom i (eko)toksikološkim svojstvima (vidi Tablicu 5.)!
Tablica 5. Popis nekih registriranih djelatnih tvari i trgovačkih pripravaka (fungicida) za suzbijanje plamenjače krumpira (Phytophthora inferstans) u našoj zemlji, kojima je u Međimurju zadnjih pet sezona (2021.-2025.) potvrđena bolja učinkovitost (redoslijed po abecedom redu djelatnih tvari):
| Djelatna tvar | Naziv fungicida | Doza (najviše primjena u sezoni) | Karenca |
| ametoktradin & kalijevi fosfonti*** | Enervin PRO SC | 3,2 lit/ha (2x) | 35 dana |
| amisulbrom | Leimay SC | 0,5 lit/ha (6x) | 7 dana |
| azoksistrobin + fluazinam | *Zignal Super SC | 0,35-0,5 lit./ha (3x) | 14 dana |
| ciazofamid | Ranman Top, Daramun, Manamid | 0,5 lit./ha (6x) | 7 dana |
| **cimoksanil | Cymbal Flow SC, Curzate WG, Vitene, Cymofi WG | 0,5 lit./ha (2x)
0,2-0,33 (5x) |
7 dana |
| cimoksanil & bakrov hidroksid | Copforce Extra WG | 2 kg/ha (5x) | 14 dana |
| cimoksanil & zoksamid | Reboot WG | 0,45 kg/ha (3x) | 7 dana |
| fluazinam | Shirlan, Shakal SC | 0,3-0,4 lit./ha (6x) | 7 dana |
| **mandipropamid | Revus SC | 0,4-0,6 lit./ha (3x) | 7 dana |
| mandipropamid & cimoksanil | Carial Flex WG | 0,6 kg/ha (3x) | 21 dan |
| oksatiapiprolin | Zorvec Enicade OD | 0,15 lit/ha (4x) | 3 dana |
| propamokarb + cimoksanil | Proxanil SC, Rival Duo | 2,5 lit./ha (4-6x) | 14 dana |
| propamokarb + fluopikolid | Infinito SC | 1,2-1,6 lit./ha (4x) | 7 dana |
*pripravak je istovremeno registriran za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria solani)! **zbog “anti-rezistentne strategije” navedene djelatne tvari primijeniti istovremeno sa nekom od drugih registriranih djelatnih tvari! ***kalijevi fosfonati su registrirani kao pojedinačni pripravci radi suzbijanja plamenjače krumpira (npr. Phyto Sarcan, Savial Forte, Fosika, Aquicine, Mikonos Evo) – sli ih uvijek preporučujemo u mješavini s drugim djelatnim tvarima!
Vrlo visoke temperature zraka (33°-38°C)u većem broju uzastopnih dana (12-15) (tzv. “termičke kupole”) jako negativno utječu na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos gomolja, posebice ako se ranije javljaju, npr. već početkom lipnja (npr. u 2025. sezoni)! Stoga u programima folijarne zaštite cime krumpira redovito i preventivno (već sredinom i/ili krajem svibnja) koristimo ne-mikrobiološke stimulatore (npr. pripravci s naglašenim sadržajem morskih algi, huminskih i amino- kiselina, silicij, botaničke ili biljne spojeve i dr.)!
Iskustva dobivena u 2024. sezoni, kada je dugotrajni “toplinski val” potrajao čak 32 uzastopna dana u kolovozu i početkom rujna (07.8.-08.9. 2024.) s najvišim vrijednostima 30,1°-36,4°C, dokazuju da procijenjeni prinosi gomolja mogu u sorata krumpira namijenjenim skladištenju biti umanjeni neposredno prije vađenja čak 20-50 %!
Stoga krumpir ubrajamo u poljoprivrednu vrstu na koju klimatske promjene imaju značajan utjecaj, pa proizvođači moraju prilagoditi agrotehniku i mjere njege kako bi zadržali konkurentnost na zajedničkom tržištu.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.