Tehnološke preporuke za uzgoj vinove loze u Krapinsko-zagorskoj županiji

Za Krapinsko-zagorsku županiju u sljedećih sedam dana prognozira se izražen toplinski val s maksimalnim temperaturama od 38 do 40 °C od ponedjeljka do četvrtka, uz povećan rizik od toplinskog stresa za vinovu lozu. U petak i subotu očekuje se osvježenje uz mogućnost lokalnih grmljavinskih pljuskova. Za regiju izdano je i crveno upozorenje na ekstremno visoke temperature.

Za ovaj tjedan možete očekivati sljedeće:

  • Najviše dnevne temperature: oko 38-40 °C
  • Najniže noćne temperature: oko 19-25 °C
  • Relativna vlažnost zraka: uglavnom 50–90 %, viša u jutarnjim satima
  • Oborine: mogući lokalni pljuskovi krajem tjedna, ostatak tjedna pretežno sunčan
  • Temperatura tla: približno 20–25 °C, ovisno o dubini i osunčanosti.
  • Prema trenutačnim prognozama za područje Krapinsko-zagorske županije, očekuje se da će se relativna vlažnost zraka tijekom ovog tjedna kretati u sljedećim okvirima:
Dio dana Očekivana relativna vlažnost
Rano jutro 80–95 %
Prijepodne 60–75 %
Poslijepodne 40–60 %
Večer 60–85 %
  • Najniže vrijednosti očekuju se tijekom najtoplijeg dijela dana, dok će u jutarnjim satima, zbog nižih temperatura, vlažnost biti znatno viša.

Preporuke za tehnološki uzgoj vinove loze:

  • Radovi u vinogradu
    • Sve zahvate (zelena rezidba, uklanjanje zaperaka i prorjeđivanje lišća) obavljati rano ujutro.
    • Izbjegavati prekomjerno skidanje lišća sa zapadne i južne strane reda kako ne bi došlo do sunčevih ožegotina na grozdovima.
  • Navodnjavanje
    • U vinogradima s mogućnošću navodnjavanja primijeniti umjerene obroke vode u jutarnjim satima.
    • Izbjegavati velika jednokratna zalijevanja koja mogu uzrokovati pucanje bobica u slučaju kasnijih oborina.
  • Ishrana vinove loze
    • Ne primjenjivati veće količine dušičnih gnojiva tijekom toplinskog vala.
    • Po potrebi razmotriti folijarnu primjenu kalija ili biostimulatora za ublažavanje toplinskog stresa.

U uvjetima sve češćih sušnih razdoblja u Krapinsko-zagorskoj županiji, cilj je smanjiti gubitak vode iz tla, povećati infiltraciju oborina i održati dovoljno vlage u zoni korijena vinove loze. Preporučuju se sljedeće tehnološke mjere:

  1. Zatravljivanje međurednog prostora
    • Održavati travni pokrov u svakom drugom međuredu ili na cijeloj površini, ovisno o nagibu.
    • Tijekom sušnog razdoblja redovito kositi travu i ostavljati otkos kao malč kako bi se smanjilo isparavanje.
  2. Malčiranje
    • Oko trsova rasporediti usitnjenu slamu, drvnu sječku ili pokošenu travu u sloju 5–10 cm.
    • Malč može smanjiti isparavanje vode iz tla za 20–40 % i ublažiti zagrijavanje površine tla.
  3. Plitka obrada tla
    • Nakon kiše provesti plitko rahljenje (5–10 cm) kako bi se prekinuo kapilarni uspon vode prema površini i smanjilo isparavanje.
    • Izbjegavati duboku obradu tijekom ljeta jer dodatno isušuje tlo.
  4. Navodnjavanje kapanjem
    • Ako postoji mogućnost, koristiti sustav kap na kap.
    • Navodnjavati rjeđe, ali s većim količinama vode (20–30 mm po navodnjavanju) kako bi voda prodrla u zonu korijena.
  5. Povećanje sadržaja organske tvari
    • Primjena komposta ili zrelog stajskog gnoja povećava sposobnost tla da zadržava vodu.
    • Tla bogatija humusom mogu zadržati znatno više vlage od siromašnih tala.
  6. Pravilna zelena rezidba
    • U ekstremno sušnim razdobljima izbjegavati pretjerano uklanjanje lišća jer ono štiti grozdove i tlo od prekomjernog zagrijavanja.
  7. Praćenje vlažnosti tla
    • Koristiti tensiometre ili digitalne senzore za određivanje trenutka navodnjavanja.
    • Kod vinove loze poželjno je održavati vlagu u zoni korijena na približno 60–80 % poljskog vodnog kapaciteta.

Za vinograde u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji se često nalaze na brežuljkastim terenima, najučinkovitijom kombinacijom smatraju se:

  • zatravljeni međuredovi,
  • malčiranje reda trsova,
  • dodavanje organske tvari,
  • navodnjavanje kapanjem kada je dostupno.

Ove mjere ne samo da smanjuju posljedice suše, već doprinose očuvanju strukture tla, smanjenju erozije i stabilnijem prinosu te kvaliteti grožđa.

 

Georg Gal, dipl. ing agr.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Podružnica Krapina