Sredina i druga polovica kolovoza je kritično razdoblje u zdravstvenoj zaštiti krizantema, a prije zamračivanja u proteklom smo mjesecu tri puta upućivali preporuke o preventivnim mjerama zaštite krizantema od najčešćih uzročnika bolesti, štetnika i fito-fagnih grinja (23.7., 14.7., 06.7.)!
Na početku ovog mjeseca je zabilježeno je povijesno i ekstremno vruće meteorološko razdoblje, uz najviše temperature zraka koje su svakodnevno od 31.7. do 06.8. 2026. bile u rasponu 37,1°-39,5°C! Uz trodnevne (07.8.-09.8.) primjerenije najviše vrijednosti temperature zraka 31°-33C za ovaj dio godine, druga ovogodišnja “termička kupola” potrajat će barem još tjedan dana (35°-37°C)(do 13.8.)! Značajnije oborine ne očekujemo.
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za pojavu i razvoj bolesti i štetnika krizantema u prvom tjednu mjeseca kolovoza 2026. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 07.8. 2026. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 0,0 mm | 0 minuta | 46,00 % | 28,12°C |
| M. Središće | 0,0 mm | 320 minuta | 59,44 % | 26,26°C |
| Donja Dubrava | 0,0 mm | 2.885 minuta | 46,78 % | 26,56°C |
| Kotoriba | 0,0 mm | 60 minuta | 66,00 % | 25,83°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!
Najviša temperatura tla na dubini 7 cm porasla je zadnjih 10 dana s vrijednosti 22,7°C na 25,9°C a istovremeno je vlažnost zemljišta na istoj dubini smanjena sa 17,6 % na 14,4 %!
Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i rose i/ili magle, koje češće u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka!
Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Premda izostanak oborina i visoke dnevne temperature manje pogoduju razvoju biljnih bolesti iz skupine hrđa, u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka) i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije biljke se pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (npr. kaptan, folpet, azoksistrobin, trifloksistrobin, tetrakonazol, penkonazol, ciazofamid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog vrlo visokih temperatura i niske vlažnosti zraka u narednom razdoblju raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Tijekom većeg dijela proteklog mjeseca srpnja i u prvoj dekadi kolovoza o.g. primjećujemo aktivnost leptira sovica (Noctuidae), a pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) bilježimo zadnjih 10tak dana! Vruće i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).
Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.