Pišući članke o pistaciji, o njenim biološkim svojstvima kao i gospodarskim vrijednostima, sa naglaskom o načinima cijepljenja na samonikle divlje podloge pistacija, nastojao sam istaknuti njenu važnost kao perspektivne i potencijalne voćne vrste koja može naći svoje pravo mjesto u uzgoju u Republici Hrvatskoj.
Za pistaciju-tršlju su tijekom godine karakteristična dva biološka ciklusa. Prvi obuhvaća cvatnju, oprašivanje, oplodnju, rast i dozrijevanje ploda. Drugi obuhvaća vegetativni rast, indukciju i postupnu diferencijaciju cvjetnih, odnosno cvatnih pupova za cvatnju i rodnost u slijedećoj godini. Zadržao bi se na prvom biološkom ciklusu (cvatnja, oprašivanje, oplodnja rast i dozrijevanje ploda).
Tršlja je dvodomna biljka. Na ženskim i muškim biljkama cvjetovi dolaze u inflorescencama koje su metličasta oblika.
Plod je oraščić sa jednom sjemenkom. Muški cvjetovi imaju 2 do 3 reda cvijeća i 3 do 6 prašnika u velikim žutim polenovnicama. Ženski cvjetovi imaju 2 do 5 listića u vjenčiću, a u sredini je pestić (tučak). Cvatnja se odvija prije listanja krajem ožujka ili početkom travnja.
Plod je oraščić dug 1 do 2 cm i 1 cm širok, a obavijen ljuskom svijetlo žućkaste boje i mesnatom kožicom crvenkaste boje.
Cvatnja se odvija prije listanja krajem ožujka ili početkom travnja. Cvatnja je postupna: ovisna je o temperaturi zraka i sorti. Kod pistacije-tršlje izražena je protandrija,tj. prije počinje cvatnja muške nego ženske sorte. Muške inflorescence cvatu tijekom travnja, a ženske tijekom travnja i početkom svibnja. Vrijeme cvatnje ovisi o klimatskim čimbenicima i o sorti. Cvatnja muških sorti traje od 10 do 25 dana, dok kod velikog broja ženskih sorti, cvatnja traje 15 dana. Oprašivanje se odvija pomoću vjetra -anemofilija (kao i kod masline).
Nakon otvaranja, svaki ženski cvijet u inflorescenci zadrži vitalnost, odnosno receptivnost, tučka za primanje polena tijekom 2 do 5 dana. Kada polenovo zrnce padne na njušku tučka polen počinje klijati u obliku polenove mješinice. Od klijanja polenovo zrnce treba 24 do 36 sati da dođe do jajne stanice i obavi oplodnju. Prema nekim istraživanjima taj proces može trajati 48 sati. Važno je napomenuti da prevelika suša u cvatnji negativno utječe na oplodnju isto kao i prevelika kiša koja ispire polen. Trajanje i uspješnost oprašivanja ovisi o brzini klijanja polena, trajanju receptivnosti tučka i vitalnosti sjemenog zametka.
Nakon oplodnje od pet do sedam dana, počinje formiranje ploda. Važno je napomenuti da pojedini dijelovi ploda ne rastu podjednakom brzinom. U rastu ploda razlikujemo tri faze. U prvoj fazi rast nakon zametanja, tijekom prvih 15 do 45 dana, odvija se izduživanje stanica lupine i ljuske. Plodovi kroz to vrijeme postignu 80 % konačne veličine. Sjeme se formira odmah nakon oplodnje, a njegov rast počinje koji mjesec kasnije. Dakle u prvoj fazi ubrzani je rast lupine i ljuske, a usporen rast sjemenke. U drugoj fazi plod brzo raste, a razvija se i otvrdnjuje ljuska (endokarp). Ova faza traje 60 do 135 dana nakon pune cvatnje.
U trećoj fazi sjeme brzo raste i postiže konačnu veličinu, a u sjemenu se povećava količina suhe tvari. Optimalne temperature za rast ploda kreću se oko 25˚C, a rast ploda se zaustavlja uz temperaturu nižu od 18˚C i veću od 30˚C.
Možemo reći da je oplodnja pistacija- tršlje prilično kompleksna te ukoliko ne dođe do pravilne oplodnje pojavljuje se abortiranje plodića, opadanje cvjetova i plodova. Prvo cvjetovi opadaju jer su deformirani, odnosno nemaju razvijenu plodnicu (deformacija). Drugo opadanje plodova po završetku oprašivanja uzrokovano deformacijom sjemenog zametka. Uzroci koji dovode do problema u oplodnji najčešće se povezuju sa rezervnim hranjivima kao i napadu patogene gljive Verticillium koja se razvije u tlu ispod stabla. U oba slučaja uzrok je neuravnotežena hranidba ili slaba kondicija stabla. Treba spomenuti i patogenu gljivu Septoria koja napada listove što za posljedicu ima sušenje lišća u srpnju i kolovozu te ponovnu retrovegetaciju.
Također i partenokarpni plodovi ostaju gluhi tj. bez sjemenke, odnosno prazni. Ti prazni tj. gluhi plodovi poseban su problem i postotak gluhih plodova ovisi o sorti, ekološkim uvjetima u prvom redu o klimatskim prilikama. Gluhi plodovi su posljedica slabije razvijenosti plodnice i zastoja razvitka embrija. Agrotehničkim mjerama; navodnjavanja, gnojidbe te dodavanja mikroelementa bora može se poboljšati kondicija i fiziološka ravnoteža stabla koja onda utječe na manju pojavu gluhih tj. praznih plodova.
Od svih vrsta voćaka jedino pistacija -tršlja u vrijeme dozrelosti otvara ljusku ploda. Endokarp (ljuska) se otvara od vrha uzduž središnjeg šava. Problem otvaranja ili ne otvaranja ljuske na kraju utječe na ocjenu bioloških i gospodarskih svojstava same sorte. Kod otvaranja ploda važnu ulogu imaju i biokemijski procesi pod utjecajem ljetne vrućine. Također i dobra rodnost može utjecati na postotak otvorenih plodova. Manje se plodova otvara uz visoku rodnost. Sadržaj dušika i plodnost tla sa dobrim vodozračnim svojstvima i dobrom opskrbom hranjiva uvjetuje bolje otvaranje ploda. Također i umjerena rezidba u zrelo koja za cilj ima uklanjanje vodopija tj. prorjeđivanje bujnih izboja utječe povoljno na veće otvaranje plodova.
Svakako treba spomenuti i fenomen pojave alternativne – naizmjenične rodnosti koja se može dovesti u vezu sa fiziološkim procesima, sadržaju hranjiva, utjecaju podloge kao i klimatskim čimbenicima. Ravnoteža rodnosti kod pistacije- tršlje, postiže se kada je masa razvijenosti nadzemnog dijela prema podzemnom u omjeru 3:1, jer se računa da od ukupne težine suhe tvari stabla na težinu korjenova sustava otpada 30 %.
Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.
Izvor: Ivo Miljković
TRŠLJA (Pistacia vera L.).
Vlastita naklada, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Zagreb, Osijek 2019.