Pregledom postavljenih lovki u komercijalnim nasadima oraha te solitarnim stablima na okućnicama u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako je let orahove muhe (Rhagoletis completa), vrlo intenzivan te će se nakon vrhunca leta zabilježenog sredinom druge dekade mjeseca kolovoza, progresivno smanjivati. Let orahove muhe u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje do kraja druge dekade mjeseca rujna. Poradi ekstremno visokih srednjih dnevnih temperatura zabilježenih u proteklih 15 dana i nedostatka oborina, inkubacija položenih jaja i razvoj ličinki orahove muhe je intenzivan, tako da su štete na plodovima vrlo uočljive (Slika 1.). Inkubacija položenih jaja u prosjeku traje 4-7 dana a razvoj ličinki 3-5 tjedana. Imajući u vidu trenutne vrlo visoke srednje dnevne temperature, biološki procesi razvoja pojedinih stadija orahove muhe su ubrzani tj. inkubacija jaja traje približno četiri dana a razvoj ličinki očekivano traje i manje od tri tjedna. Stoga je u nasadima gdje su se u proteklim vegetacijskim sezonama bilježile vrlo jake populacije orahove muhe, potrebno obaviti treći i četvrti insekticidni tretman.
Imajući u vidu sve navedeno, u proteklih 15 dana na pojedinim lokalitetima zabilježeni su apsolutno rekordni ulovi orahove muhe na žutim križnim ljepljivim pločama (Rebell amarillo) uz dodatak hranidbenog atraktanta. Na jednom lokalitetu (eko nasad), zabilježen je ulov od 1.052 muhe u periodu od 15 dana (Slika 2.). Ovi podaci govore o vrlo velikom infektivnom potencijalu orahove muhe u slučajevima kada se zanemare sve dostupne mjere zaštite. Međutim, praktična iskustva na terenu posljednjih 5 godina, pokazuju kako se ovaj vrlo visoki infektivni potencijal može smanjiti i do 90% ako se uz pomoć struke i znanosti provodi monitoring leta u nasadima kao i mjere zaštite u obliku ciljanih insekticidnih tretmana.
Na žalost, osnovni problem u RH a slična je situacija i u EU, je nedostatak registriranih insekticidnih pripravaka s kojima bi se populacija orahove muhe držala na prihvatljivom nivou. Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu RH (FIS) za suzbijanje orahove muhe, registriran je smo jedan insekticidni pripravak na bazi spinosada (Laser). Pripravci na bazi deltametrina, klorantraniliprola i emamektin benzoata, registrirani su za suzbijanje ostalih štetnika oraha te je za očekivati kako će primjena ovih pripravaka djelovati „sporedno“ i na orahovu muhu. Međutim, postotak učinkovitosti deltametrina, klorantraniliprola i emamektin benzoata na orahovu muhu u RH nije stručno ni znanstveno utvrđen.
Prema 10-godišnjim pokusima u SAD (Sveučilište u Kaliforniji – https://www.sacvalleyorchards.com/walnuts/insects-mites-walnuts/walnut-husk-fly-biology-monitoring-and-spray-timing/), pripravci na bazi spinosada (Laser) imaju relativno dobru učinkovitost na odraslu muhu na nivou 50%-75%.
Prema istom izvoru, odlična učinkovitost (95-100%) na orahovu muhu utvrđena je kod aplikacije pripravka na bazi acetamiprida kao i slijedećih kombinacija aktivnih tvari: bifentrin+zeta-cipermetrin+klorpirifos; fenpropatrin+klotianidin; beta-ciflutrin+imidakloprid te kombinacija bifentrin+imidakloprid+zeta-cipermetrin+klorpirifos. Visoka učinkovitost (75-95%) na orahovu muhu, utvrđena je kod aplikacije pripravaka na bazi beta–ciflutrina, klotianidina, fenopropatrina, imidakloprida te kombinacija malationa+gama-cihalotrina.
VAŽNA NAPOMENA: Za većinu prethodno navedenih aktivnih tvari koje se koriste u SAD-u, ukinuta je registracija u EU ili aktivne tvari nisu registrirane za primjenu u orahu u RH.
Zaštita nasada oraha – insekticidni tretmani
Poradi relativno dugog perioda izlijetanja orahove muhe (više od dva mjeseca), zaštita oraha obavlja se u 3-4 tretmana u razmaku od 10-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine veće od 20 mm), intenzitetu zaraze u proteklim godinama kao i ukupnog broja uhvaćenih jedinki na žutim pločama. Kraći vremenski period između dva tretmana uvjetuju oborine koje ispiru kontaktne pripravke s površine listova i plodova, što se u ovome slučaju odnosi na kontaktni i želučani pripravak Laser.
Imajući u vidu početak leta orahove muhe u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske (prva dekada mjeseca srpnja), okvirni datumi insekticidnih tretmana u periodu bez jačih oborina bili bi: I-tretman: 20.07.; II-tretman: 02.08.; III-tretman: 14.08. i ako je potrebno IV-tretman: 26.08.
Opširnije o metodama zaštite oraha od orahove muhe navedeno je u prethodnoj preporuci zaštite bilja od 17. srpnja 2026. (https://savjetodavna.mps.hr/2026/07/17/preporuka-vlasnicima-trajnih-nasada-oraha-orahova-muha-5/).
Simptomi napada orahove muhe
Štete na plodovima oraha, čine isključivo ličinke. Ličinke su u ranim fazama razvoja prozirno-bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u svjetlo-žutu (Video-zapis 1.). Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 10 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje. Ličinke nakon dovršetka razvoja izgrizaju pokožicu zelene lupine te napuštaju plod oraha padajući na tlo, gdje nakon ukopavanja (Video-zapis 2.), formiraju ljuskastu čahuricu na dubini 5-10 cm i tu prezimljavaju. Ovako oštećena pokožica lupine je vrlo karakterističan simptom i siguran je znak da je plod oraha bio napadnut od strane ličinki orahove muhe (Slika 3.).
Nakon što ženka položi jaja u vrlo plitku jamicu na zelenoj lupini (prosječno 25 kom.), iz jaja se pile ličinke u periodu od 4-7 dana te počinju s intenzivnom ishranom. Poradi svojih biološko-morfoloških odlika (usni ustroj), ličinke ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha. Kao posljedica ishrane, zbog oslobađanja vrlo agresivnih spojeva iz skupine naftokinona od kojih je najviše zastupljen juglon, zelena lupina progresivno dobiva izrazito crnu boju ali pokožica lupine ostaje neoštećena (Slika 4.) sve do izlaska ličinki iz ploda. Mala digresija: voćarima je dobro poznata pojava žućenja/crnjenja kože na rukama nakon dodira ovih plodova a koju uzrokuju navedeni naftokinoni. Napadnuti plod oraha je na mjestu simptoma nekroze na dodir mekan (Video-zapis 1.). Iako zbog ishrane ličinki ne dolazi do oštećenja same jezgre ploda, ipak poradi prodora naftokinona kroz šavove tvrde ljuske, pokožica jezgre dobiva tamnu boju čime se smanjuje njezina uporabna (gorčina) i tržišna vrijednost.
Video-zapis 1. Ličinke orahove muhe u zelenoj lupini ploda oraha (ekzokarp) – 21.08.2026. (snimio T.Validžić)
Video-zapis 2. Ličinke orahove muhe nakon napuštanja ploda oraha i ukopavanja u tlo poradi prezimljavanja – 21.08.2026. (snimio T.Validžić)
Vezano za simptome napada orahove muhe, vrlo je važno naglasiti kako je ove simptome vrlo lagano zamijeniti sa simptomima zaraze bakterijskim i gljivičnim oboljenjima oraha. Naizgled identični simptomi mogu se uočiti u slučaju zaraze sa tzv. smeđom nekrozom ploda oraha (eng. Brown apical necrosis – BAN), koju uzrokuje kompleks gljivičnih patogena iz rodova Fusarium spp., Alternaria spp., Phomopsis spp., Botryosphaeria spp., Aspergillus spp. i Colletotrichum spp. (Slika 5.) Nadalje, nestručno oko ove simptome može zamijeniti sa uznapredovalim simptomima zaraze s fitopatogenom bakterijom (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), koja je uzročnik bakterijske (crne) pjegavosti oraha (Slike 6. i 7.) ili čak sa napadom gusjenice jabukovog savijača (Cydia pomonella) – Slika 8.
U plodovima napadnutim od strane gusjenice jabukovog savijača, mogu se često pronaći ličinke i kukuljice vrste (mušice) Polyodaspis ruficornis za koju trenutno nemamo hrvatski naziv. Ličinke ove mušice, vrlo su slične ličinkama orahove muhe, mliječno-bijele boje i narastu u dužinu do 5 mm. Kukuljice P.ruficornis su cilindričnog oblika izrazito crvene do tamno crvene boje i duljine 4-5 mm (Slika 9.). Ličinke P. ruficornis su sekundarni štetnik a hrane se ekskremenitma gusjenice jabukovog savijača ili kod jače zaraze i jezgrom ploda.
NAPOMENA: Kako bi se točnije utvrdio uzročnik „kvarenja“ ploda oraha, potrebno je otvoriti plod i izvršiti pregled.
Kao karakteristični razlikovni simptom može se navesti i činjenica kako u slučaju napada orahove muhe ne dolazi do smežuranja nekrotične lupine kao kod zaraze gljivičnim/bakterijskim oboljenjima. Ovakva lupina je na dodir mekana poradi nazočnosti žitke mase ispod pokožice (Video-zapis 1.). Do smežuranja ove nekrotične lupine dolazi tek nakon prestanka aktivnosti ličinki i njihovog napuštanja ploda (Slika 3.) Isto tako, plodovi zaraženi s orahovom muhom ne opadaju prijevremeno kao u slučaju smeđe nekroze ili bakterijske paleži i ostaju na stablu sve do berbe. Ova pojava prijevremenog opadanja plodova kao posljedica gljivičnih/bakterijskih oboljenja, je vrlo izražena u trenutnoj fenofazi razvoja ploda oraha (Slika 10.).
Sve navedeno, upućuje na činjenicu složenosti patologije oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena. Na žalost već nekoliko godina, većina voćara smatra kako je glavni problem kvarenja i „crnjenja“ plodova oraha napad orahove muhe. Gotovo se sa sigurnošću može tvrditi kako su u nasadima gdje su se u proteklim godinama provodili ciljani tretmani protiv orahove muhe, u 80-90% slučajeva, simptomi tamnjenja i nekroze zelene lupine nisu uzrokovani napadom orahove muhe nego zarazom bakterijskim/gljivičnim patogenima ili jabukovim savijačem.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja u elektroničkom obliku (https://fis.mps.hr//storage/api/file?fileId=801aaf3f-dd30-407e-9148-c025c06a381d).
Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)
dr.sc. Tihomir Validžić