Tijekom mjeseca kolovoza na području Splitsko-dalmatinske županije dogodilo se više požara u kojima su uglavnom stradali maslinici i vinogradi. Najveći i najrazorniji požar zahvatio je u noći s 13. na 14. kolovoza područje Omiškog primorja, odnosno naselja Lokva Rogoznica, Stanići, Čelina i Borak te sam grad Omiš.
Potpomognut vjetrom, požar se širio velikom brzinom. Osim jakog vjetra, njegovu širenju pogodovala je i nedovoljna količina oborina. Tijekom lipnja palo je oko 40 mm oborina, a u prvoj polovici srpnja oko 30 mm, uz konstantno visoke temperature i česte bure koje dodatno isušuju tlo i vegetaciju.
Uz navedene okolnosti, potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da su zapuštene poljoprivredne površine znatno veće od obrađivanih. Osim toga, stočnog fonda, koji bi ispašom mogao smanjiti barem dio zaraslih i zapuštenih površina, na ovom području već desetljećima gotovo da i nema.
Poljoprivredne parcele uglavnom su male, pa su štete na njima izrazito velike, kako zbog izravnog djelovanja vatre tako i zbog dima i visokih temperatura koje su se, nošene vjetrom, širile ispred fronte požara.
Tragediju dodatno povećava činjenica da je izgubljen jedan mladi život, dok se osmero ozlijeđenih još uvijek nalazi na intenzivnom liječenju.
Što se tiče poljoprivrednih površina, prema prvim procjenama savjetnika na terenu stradalo je najmanje 50 ha maslinika, odnosno više od 5.000 stabala maslina, oko 5 ha vinograda, odnosno više od 30.000 trsova vinove loze, te više od 5 ha nasada ostalih voćnih vrsta.
U navedene procjene nisu uključene okućnice, tako da će konačni brojevi zasigurno biti veći. Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (PG) na ovom području iznosi oko dvadeset, dok je broj oštećenih poljoprivrednika koji maslinike i druge nasade obrađuju za vlastite potrebe znatno veći. Stvarni razmjeri štete i konačni podaci tek će se utvrditi.
U sljedećem razdoblju, nakon prvih obilnijih kiša i pada temperatura, biljke će same pokazati stupanj oštećenja, što će uvelike odrediti daljnji smjer njihove revitalizacije.
Stoga je važno ne žuriti s odlukama, jer je proces obnove postojećih nasada, ponajprije maslinika i smokava, odnosno podizanja novih nasada, spor, zahtjevan i dugotrajan.
Ipak, određene mjere potrebno je poduzeti što prije.
VINOGRADI
- Ukloniti grožđe s trsova kojima je potpuno ili djelomično uništena zelena lisna masa, jer će preostali grozdovi dodatno iscrpljivati trs.
- Trsove s djelomično očuvanom lisnom masom, koja još može usvajati folijarna sredstva, tretirati aminokiselinama (Drin, Megafol, Delfan, Isabion, Tora Fusion, Siapton i dr.) te prema potrebi nastaviti s redovitom zaštitom.
- Ako je moguće, trsove obilno zaliti i isprati vodom, osobito ako su bili izloženi djelovanju morske vode iz kanadera, kako bi se smanjio negativan utjecaj saliniteta.
- Rezidbom ukloniti samo vidljivo uništene dijelove rozgve (pruta). Ovisno o stupnju oštećenja, takav zahvat može potaknuti razvoj novih izboja koji će biljci pomoći u lakšem završetku vegetacijskog ciklusa.
MASLINICI
- Maslinike s djelomično očuvanom lisnom masom tretirati aminokiselinama (Drin, Megafol, Delfan, Isabion, Tora Fusion, Siapton i dr.).
- Ako prilike dopuštaju, obaviti navodnjavanje te ispiranje stabala vodom.
- Trenutačno ne poduzimati velike zahvate obnove jer je u ovoj fazi teško pouzdano utvrditi stvarnu razinu oštećenja. Ona će biti jasnije vidljiva nakon pojave novih izdanaka i početka rasta, kada se kod težih oštećenja može pojaviti i pucanje kore.
Sve oštećene poljoprivrednike koji imaju registrirano poljoprivredno gospodarstvo pozivamo da prijave nastalu štetu gradskom povjerenstvu, a potom se jave u ispostavu Savjetodavne službe kako bi dobili upute vezane uz eventualnu prijavu na Intervenciju 73.02. – Obnova poljoprivrednog potencijala.
Tek nakon utvrđivanja stvarnog stupnja oštećenja potrebno je pristupiti većim zahvatima obnove, koja je, kao što je već navedeno, dugotrajan i zahtjevan višegodišnji posao.
Revitalizacija će se, ovisno o stanju pojedinih nasada i prethodno navedenim čimbenicima, provoditi tijekom sljedećeg razdoblja, a u pojedinim slučajevima i tijekom više godina.
Također je potrebno poduzeti mjere za sprječavanje dodatne erozije tla, koja se često javlja nakon požara.
Ovim putem potrebno je apelirati na sve vlasnike poljoprivrednih površina koje graniče sa šumskim, osobito borovim, ili neobrađenim površinama da, ako im prilike dopuštaju, uspostave odgovarajući zaštitni koridor, odnosno da što više odvoje svoje nasade od okolnih zapuštenih i lako zapaljivih površina. Takva je mjera posebno važna u izrazito sušnim uvjetima, kada šumska i neobrađena vegetacija predstavlja veliku količinu lako zapaljivog gorivog materijala.
Žarko Kovačić, dipl. ing. agr.