U Zadarskoj županiji u tijeku je berba grožđa, koja je počela nikad ranije, a izravno je povezana s klimatskim prilikama, ili bolje rečeno neprilikama, koje su obilježile mjesec kolovoz: iznimnom vrućinom, visokim temperaturama, štetnim UV zračenjem i nedostatkom oborina. Oborine koje su pale u posljednjih nekoliko dana stigle su prekasno za mnoge vinogradare i nedovoljne su da bi značajnije popravile stanje i nadoknadile deficit vlage u tlu.
To potvrđuju i agrometeorološki podaci za Nadin.
Kultura: vinova loza
Razdoblje: od 10. 8. 2026. do 23. 8. 2026.
Agrometeorološki podaci – Nadin
Prosječne dnevne temperature kretale su se između 25,8 °C i 31,6 °C, minimalne temperature bile su u rasponu od 13 °C do 27,7 °C, dok su se maksimalne dnevne temperature kretale između 31,9 °C i 40,4 °C. Oborina u promatranom razdoblju nije bilo, odnosno bile su zanemarive.
Najteža je situacija u vinogradima na plitkim tlima, zatim u vinogradima podignutima na melioriranom kršu, gdje je najprije započela berba crnoga vinskog grožđa Merlota i Syraha. U tim su vinogradima izmjerene vrijednosti sadržaja šećera u grožđu koje se kreću i iznad 120 °Oe, uz više ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina.
U vinogradima bez navodnjavanja stanje i izgled grožđa karakteriziraju manja boba, smežuranost grozda, prisutnost suhice bobe, kao i prisilna zrioba grožđa. Za očekivati je da će randmani tako prerađenoga grožđa sigurno biti niži.
Puno je bolja situacija u našem najvećem vinogradarskom području, Nadinskom blatu, jer smo tijekom srpnja u dva navrata imali ukupno 70 litara oborina, za razliku od benkovačkog područja, gdje je u srpnju palo upola manje oborina nego u Nadinskom blatu.
Berba vinskog grožđa u Nadinskom blatu već je počela. Beru se sorte Syrah, Merlot i Grenache crni, uglavnom za proizvodnju rosé vina, te Pošip, Vugava i Privlačka bilina iz mladih vinograda za proizvodnju bijelih vina.
Prema analiziranim i dobivenim pokazateljima šećera i kiselina u grožđu, berba će se intenzivirati za 10 – 12 dana, kada dobiveni pokazatelji budu odgovarali tehnološkoj zrelosti grožđa za berbu, kao i stilu vina koji vinari žele proizvesti.
Za ostala proizvodna područja možemo reći da su introducirane sorte, poput Sauvignona i Chardonnaya, ranije pobrane u svrhu proizvodnje pjenušavih vina.
Za sve ostale autohtone i introducirane vinske sorte na području Zadarske županije napominjem da je obvezno pratiti i mjeriti sadržaj šećera u grožđu, kiseline i pH. Na temelju dobivenih pokazatelja potrebno je odrediti rok berbe, uz dobru organizaciju kako berbe tako i prerade grožđa u podrumu.
Dakle, ne treba ići u berbu grožđa napamet samo zato što je susjed već počeo brati grožđe.
Ovakve vegetacijske godine, koje nas nerijetko iznenade svojom specifičnošću, učestalošću i trajanjem, kao što je ove godine iznadprosječno topao mjesec kolovoz, zahtijevaju od vinogradara, vinara i struke maksimalan angažman kako u berbi tako i u proizvodnji vina.
Zvonimir Vlatković, dipl.ing.agr
Fotografije: Zvonimir Vlatković