1. Trenutačna fenofaza
Prema zadnjoj dostupnoj službenoj preporuci za KZŽ od 17. kolovoza, većina vinograda bila je u BBCH 81–85 – šara i početak dozrijevanja/omekšavanja bobica, uz razlike prema sorti, položaju i opterećenju trsa. Prioriteti su tada bili očuvanje funkcionalne lisne površine, kontrola vodnog režima i omogućavanje ujednačenog dozrijevanja.
S obzirom na proteklih desetak dana i sadašnje vremenske uvjete, za 31. 8.–4. 9. realno je očekivati:
- rane sorte: BBCH 85–89, intenzivno dozrijevanje do završetka dozrijevanja;
- srednje rane/srednje kasne sorte: približno BBCH 83–87;
- kasnije sorte: približno BBCH 81–85, odnosno početak do sredina dozrijevanja.
To nije moguće jednako primijeniti na cijelu županiju.
2. Agrometeorološka procjena za 31. 8.–4. 9.
Najnoviji dostupni DHMZ podaci za Krapinu pokazuju da je u razdoblju 22.–29. 8. maksimalna temperatura dosezala 34,0 °C, minimalna 13,4 °C, minimalna temperatura tla na 5 cm 11,0 °C, uz samo 2,0 mm oborine. Relativna vlažnost dosezala je 94 %, a temperatura tla na 5 cm do 32,8 °C.
To upućuje na kombinaciju visokog toplinskog opterećenja i ograničene opskrbe tla vodom, osobito na lakšim i plićim tlima.
Za početak rujna prognostički materijali za sjeverozapadnu Hrvatsku ukazuju na nastavak vrlo toplog vremena početkom razdoblja, a zatim postupno osvježenje. Za širu središnju Hrvatsku prognozirane su vrijednosti oko 31 °C 31. kolovoza, oko 31 °C 1. rujna, oko 32 °C 2. rujna te pad prema oko 30 °C 3.–4. rujna.
Očekivani agrotehnološki značaj
| Čimbenik | 31.8.–2.9. | 3.–4.9. | Značenje za vinovu lozu |
| Srednja dnevna temperatura | visoka | umjereno visoka | ubrzano dozrijevanje |
| Tmin | relativno visoka | vjerojatno niža | smanjenje noćnog toplinskog opterećenja |
| Tmax | oko 30–32 °C | oko 29–30 °C | rizik ožegotina još postoji |
| Relativna vlaga | jutarnja visoka, dnevna niža | povećava se uz osvježenje | pratiti trajanje vlaženja bobica |
| Oborine | zasad ograničene | moguća promjena | pratiti pljuskove zbog pucanja/truleži |
| Vlaga tla | potencijalno ograničavajuća | ovisi o oborinama | ključni parametar za odluku o navodnjavanju |
3. Tehnološke preporuke za 31. 8.–4. 9.
- Voda i vlaga tla – prioritet broj 1
U ovoj fazi ne bih preporučio automatsko navodnjavanje prema kalendaru.
Službena preporuka za KZŽ već naglašava da se navodnjavanje treba provoditi prema stvarnom stanju vlage tla, posebno na lakim, plitkim i južno eksponiranim položajima, uz prednost rjeđeg i dubljeg navodnjavanja.
Ako imate tenziometar, korisno je pratiti stanje u zoni najveće aktivnosti korijena. Ako ga nemate, napraviti fizičku kontrolu tla na nekoliko mjesta u vinogradu.
Preporuka:
- ako je tlo u zoni korijena još dovoljno vlažno → ne navodnjavati;
- ako se javlja umjeren stres, osobito uz venuće listova u najtoplijem dijelu dana → ciljano navodnjavanje;
- ako je tlo jako suho na 20–40 cm → ne dopustiti dugotrajan jaki vodni stres;
- nakon značajnije kiše ponovno procijeniti stanje prije uključivanja sustava;
- izbjegavati česta mala navodnjavanja koja vlaže samo površinski sloj.
U fazi dozrijevanja cilj nije poticati bujan vegetativni rast, nego spriječiti pretjerani vodni stres koji bi mogao zaustaviti fotosintezu i nakupljanje šećera.
- Lisna površina – ne raditi agresivnu defolijaciju
Ovo je posebno važno jer se još očekuju temperature oko 30 °C.
Službene preporuke KZŽ izričito upozoravaju da se pri temperaturama iznad 30 °C ne provodi intenzivna defolijacija jer izložene bobice mogu dobiti sunčane ožegotine.
Zato:
- ne skidati veće količine lišća neposredno uz grozdove;
- južnu i zapadnu stranu redova ostaviti nešto zasjenjenijom;
- ukloniti samo bolesne, oštećene ili potpuno nepotrebne listove;
- održavati dovoljno funkcionalnog lišća za fotosintezu;
- ne raditi „otvaranje grožđa“ neposredno prije nekoliko vrlo toplih dana.
Ako se približava berba, zdrava lisna površina je sada važnija od dodatnog estetskog „uređivanja“ trsa.
- Ishrana
U ovoj fazi:
NE preporučujem jaču dušičnu gnojidbu.
Dušik bi mogao produžiti vegetativni rast i konkurirati dozrijevanju. Službena preporuka za KZŽ također navodi izbjegavanje većih količina dušika te mogućnost korektivne primjene kalija samo ako postoji stvarna potreba utvrđena analizom tla/lisne mase.
Ako postoji laboratorijski potvrđen nedostatak:
- K → može imati smisla korekcija;
- Mg → samo kod potvrđenog nedostatka/simptoma;
- mikroelementi → ciljano, ne rutinski.
Ne bih sada provodio „gnojidbu za svaki slučaj“.
- Tlo i međuredni prostor
Ako je vinograd zatravljen, trava može biti značajan konkurent lozi za vodu.
Preporučujem:
- održavati zatravljenost pod kontrolom;
- pokositi prije nego što travni pokrov dodatno iscrpi raspoloživu vodu;
- ispod trsa održavati minimalnu konkurenciju korova;
- nakon kiše ne ulaziti teškom mehanizacijom dok se tlo ne prosuši.
Ovo je osobito važno u KZŽ zbog naglašenih razlika između dolinskih i brežuljkastih položaja.
- Najvažnije pitanje – kada početi određivati termin berbe?
Ovdje bih preporučio da se od 31. kolovoza uvede sustavno uzorkovanje grožđa, a ne da se datum berbe određuje samo prema kalendaru ili boji bobica.
Za odluku o berbi treba pratiti najmanje:
- °Brix / šećeri
Mjeriti refraktometrom.
Tijekom dozrijevanja šećeri rastu, a kiseline se smanjuju. °Brix je jedan od osnovnih pokazatelja tehnološke zrelosti.
Za tipična kvalitetna vina ne bih postavljao jednu univerzalnu vrijednost za sve sorte. Cilj mora biti vezan uz sortu i stil vina.
Orijentacijski se kod mnogih vinskih sorti može očekivati berba približno u području 19–23 °Brix, ali npr. svježa bijela vina i predikatne/posebne kategorije imaju potpuno različite ciljeve. Objavljeni stručni izvori naglašavaju da optimalni Brix, pH i TA ovise o sorti i željenom stilu vina.
- pH
Vrlo važan podatak, posebno za odluku o tehnološkoj zrelosti.
Kako grožđe dozrijeva:
šećeri ↑ → pH ↑ → titracijska kiselost ↓.
Za hladnije klimatske uvjete University of Minnesota navodi da se pH mošta često nalazi približno u području 3,0–3,5, ovisno o sorti i željenom stilu vina.
Za KZŽ bih pH uvijek interpretirao zajedno s ukupnim kiselinama, a ne samostalno.
- Titracijska/ukupna kiselost (TA)
Ona je ključna za ravnotežu budućeg vina.
Kako dozrijevanje napreduje, TA uglavnom pada.
Za hladnije vinogradarske uvjete mogu se pojaviti relativno visoke kiseline, pa nije dobro čekati samo „što više šećera“. Ako se predugo čeka, može se dobiti dobra koncentracija šećera, ali izgubiti svježina i ravnoteža.
5. Ne zanemariti fiziološku i fenolnu zrelost
Prije konačne odluke o berbi treba kušati bobice.
Kod bijelih sorata:
- izražen sortni miris;
- smanjenje zelene/travnate arome;
- povoljna ravnoteža slatkoće i kiselina;
- mekša kožica;
- lakše odvajanje bobice;
- smeđi, dozreli sjemeni materijal gdje je to relevantno.
Kod crnih sorata dodatno:
- razvoj karakteristične boje;
- dozrijevanje kožice;
- smanjenje zelene/astringentne karakteristike;
- dozrijevanje sjemenki;
- razvoj sortnih aroma.
Sama promjena boje nije dovoljna za određivanje termina berbe. Stručni izvori preporučuju kombiniranje Brixa, pH, TA, boje, teksture, okusa, aroma i zrelosti sjemenki.
6. Kako konkretno organizirati uzorkovanje od 31. 8.
Za svaki vinograd napraviti poseban uzorak po sorti i položaju.
Ne miješati, primjerice:
- gornji i donji dio vinograda;
- prisoj i osoj;
- mladi i stari nasad;
- različita opterećenja trsova.
Uzeti približno 100 bobica iz najmanje 20 grozdova, s različitih položaja na grozdu i s obje strane redova. Takav reprezentativan uzorak preporučuju stručne vinogradarske službe za procjenu zrelosti.
Moj prijedlog rasporeda:
31.8.
- prvi uzorak;
- °Brix;
- pH;
- ako je moguće TA;
- degustacija bobica
2.9.
- ponoviti mjerenje
4.9.
- treće mjerenje.
Ako se vrijednosti brzo približavaju cilju, od tada mjeriti svakih 2–3 dana.
7. Kada bih preporučio berbu?
Ne bih sada unaprijed odredio jedan datum za cijelu KZŽ.
Umjesto toga:
Rane sorte
Ako su već u BBCH 85–89 i uzorci pokažu:
- stabilizaciju ili sporiji rast °Brixa,
- odgovarajući pH,
- prihvatljivu TA,
- razvijene sortne arome,
berba može biti vrlo blizu – potencijalno tijekom prvog dijela rujna, ovisno o konkretnoj sorti i cilju vina.
Graševina, Sauvignon blanc, Rajnski rizling i slične srednje kasne sorte
Treba ih još intenzivno pratiti, jer kombinacija toplih dana početkom rujna može ubrzati dozrijevanje. Ne bih ih brao samo zato što je kalendarski početak rujna.
Frankovka, Cabernet i druge kasnije sorte
U pravilu ih ne treba požurivati ako je zdravstveno stanje dobro. Treba nastaviti pratiti fenolnu zrelost, kiseline i aromatski razvoj.
8. Posebno važna preporuka za ovu godinu
S obzirom na činjenicu da je Krapina u zadnjem dostupnom sedmodnevnom razdoblju imala samo 2 mm oborine, uz maksimalnih 34 °C i visoke temperature tla, a službene preporuke već ističu problem raspoložive vode, najveća opasnost sada nije samo „premalo šećera“, nego vodni stres koji može poremetiti završetak dozrijevanja.
Zato bih za razdoblje 31.8.–4.9. prioritete postavio ovako:
- 1. vlaga tla → 2. očuvanje zdrave lisne mase → 3. zdravstveno stanje grožđa → 4. kontrola dozrijevanja → 5. tek onda odluka o berbi.
Drugim riječima, ne otvarati sada agresivno zonu grožđa i ne izazivati dodatni vodni stres, nego omogućiti lozi da kroz zdravo lišće završi dozrijevanje.
Sažetak preporuke za 31.8.–4.9.
| Mjera | Preporuka |
| Fenofaza | BBCH približno 81–89, ovisno o sorti/položaju |
| Navodnjavanje | samo prema stvarnoj vlazi tla |
| Dušik | ne preporučuje se |
| Kalij | samo prema stvarnoj potrebi |
| Defolijacija | vrlo umjerena |
| Zaperci | samo nužno uklanjanje |
| Košnja | prema konkurenciji za vodu |
| Mehanizacija | izbjegavati na prevlažnom tlu |
| Zdravstveni pregled | pojačati nakon svake oborine |
| °Brix | mjeriti od 31.8., zatim svaka 2–3 dana prema dinamici |
| pH | obvezno za ozbiljnu odluku o berbi |
| TA | vrlo poželjno laboratorijski |
| Kušanje bobica | obvezno |
| Odluka o berbi | sorta + položaj + °Brix + pH + TA + aroma/fenolna zrelost + zdravstveno stanje |
Zaključno: za Krapinsko-zagorsku županiju u ovom trenutku ne bih davao jednu fiksnu preporuku tipa „berba 5. rujna“. Stručnije je od 31. kolovoza započeti intenzivno praćenje zrelosti po parcelama, jer će razlike između ranijih i kasnijih sorata, nadmorske visine, ekspozicije i vodnog režima biti velike. U toplom i relativno suhom završetku ljeta odluka se može pomaknuti prema ranijoj berbi, ali samo ako analitika mošta i organoleptika potvrde tehnološku zrelost.
Georg Gal, dipl. ing agr.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Podružnica Krapina