ŽUPANIJA: Varaždinska

Preporuka za berbu grožđa 2026. u Varaždinskoj županiji

S ciljem što preciznijeg određivanja roka berbe, prati se više parametara koji direktno utječu na određivanje rokove berbe. U tu se svrhu prate sume aktivnih temperatura počevši od 1. travnja dok se na terenu prati kretanje vrijednosti koncentracije šećera, ukupnih kiselina i pH grožđanog soka/mošta koje se uspoređuju sa podacima od prošle godine. Sa praćenjem ovih parametara ove se godine počelo 10. kolovoza, 8 dana ranije nego prošle godine. Temeljem dosad obavljenih mjerenja može se zaključiti da je dozrijevanje grožđa ove godine na dan 27.8., 6 – 13 dana ranije u odnosu na 2025. godinu. Sukladno tome, toliko su raniji i rokovi berbe. Ove vrijednosti izražene u broju dana mogu varirati ovisno od položaja i  ekspozicije vinograda, opterećenosti trsa grožđem, starosti čokota, strukturi i tipu tla i sl. Nije svejedno da li se prate parametri zrelosti grožđa u vinogradu u rodu s 1,5 do 2 ili više kg grožđa ili pak u mladom vinogradu gdje čokot ima možda samo 3 ili 4 grozda.

Zbog sve izraženijih klimatskih promjena i ekstrema, berbe su unatrag 15-ak godina sve ranije uz zamjetne promjene u kemijskom sastavu mošta. Vinogradari koji se ozbiljnije bave vinogradarstvom rokove berbe određuju na temelju izmjerenih pH vrijednosti i ukupne kiselosti grožđanog soka/mošta, a ne samo temeljem sadržaja šećera jer je u kasnijoj obradi mošta puno jednostavnije i jeftinije korigirati šećer nego kiselinu.

Ovogodišnje izmjere pokazuju da grožđe dobro nakuplja šećer, a vrijednosti ukupnih kiselina  su karakteristične za našu zonu vinogradarske proizvodnje (zona B). Također, i vrijednosti pH su primjerene, što vinogradarima omogućava lakšu i kvalitetniju obradu mošta u podrumu. Izuzetak su, s obzirom na vrijednosti ukupnih kiselina i pH, položaji na općenito propusnim tlima (pješčano-ilovasta, laporasta i skleletna tla) gdje je došlo do pada ukupnih kiselina i porasta pH vrijednosti. Osim toga, na takvim položajima je zbog izuzetno dugog vrućeg i sušnog perioda tijekom ljetnih mjeseci došlo i do gubitka vode u bobicama pa su randmani manji. Također, sorta Graševina je specifična s obzirom na vrijednosti ukupnih kiselina, te ona u uvjetima ekstremnih vrućina i suše reagira na način da dolazi do naglog i izrazitog pada kiselina u grožđu/moštu.

Izmjerene vrijednosti šećera, ukupnih kiselina i pH ovaj i prošli tjedan na nekim sortama bile su slijedeće:

Sauvignon 75⁰ – 80⁰Oe, ukupne kiseline 8,3 – 9,2 g/l i pH 2,78 – 2,98,

Muškat žuti 70⁰Oe – 80⁰Oe, ukupne kiseline 6,6 – 8,1 g/l i pH 3,04 – 3,07,

Manzoni bijeli 90⁰Oe – 92⁰Oe, ukupne kiseline 6,6 – 8,3 g/l i pH 3,14 – 3,28,

Chardonnay 70⁰Oe, ukupne kiseline 6,8 – 9,9 g/l i pH 2,96.  – 3,08,

Silvanac zeleni 80⁰Oe – 85⁰Oe, ukupne kiseline 5,6 – 8,2 g/l i pH 3,13 – 3,15,

Traminac 80⁰Oe, ukupne kiseline 6,9 g/l i pH 3,14,

Graševina 67⁰Oe – 76⁰Oe, ukupne kiseline 7,5 – 8,1 g/l i pH 2,94 – 2,99,

Rajnski rizling 66⁰Oe – 75⁰Oe, ukupne kiseline 9,8 g/l i pH 2,73 – 2,88.

Preporuka za početak berbi

Temeljem do sad obavljenih izmjera spomenutih parametara može se reći da je u zadnjem tjednu kolovoza i u prvom tjednu rujna rok za berbu sorata I.i II. epohe dozrijevanja kao npr. Muškat ottonel, Rizvanac, a od crnih Portugizac. Najranije su se brale tzv. „otporne sorte“ kao što su Solaris, Muscaris, Sauvignier gris i dr. koje su se brale početkom kolovoza.

Prošlog je tjedna i u nastavku ovaj tjedan je na većini lokaliteta bio optimalan za početak berbi sorata II. epohe dozrijevanja kao npr. Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Sauvignon, Silvanac zeleni, Manzoni bijeli, Muškat bijeli, Traminac i dr., a od

Od idućeg tjedna preporuka je da se počne sa berbama sorata III. epohe dozrijevanja kao što su Graševina, Rajnski rizling, Moslavac, Muškat žuti, Cabernet sauvignon, Merlot, Zweigelt, Frankovka i dr. Kod ove grupe sorata izuzetak je Graševina koju zbog često zbog naglog pada kiselina treba pobrati ranije i sve su češći slučajevi da se Graševina bere kada i sorte II. epohe. Ovaj primjer je možda najupečatljivija posljedica globalnog zagrijavanja i stresnih reakcija vinove loze na klimatske ekstreme.

 

Miroslav Matovinović dipl.ing.agr.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Varaždinske županije