Damir Pejaković – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Napredne reprodukcijske tehnike u stadima s genomskom selekcijom

26. ožujka 2024.0

Naziv je demonstracijske aktivnosti / praktične prezentacije koja je danas održana na OPG Horvatić Danijel u Staroj Kapeli u Općini Dubrava, najjačoj stočarskoj općini Zagrebačke županije. Okupljanje vrsnih uzgajatelja simentalca i veterinara organizirali su djelatnici Uprave za stručnu podršku u suradnji sa uzgojnom i proizvođačkom organizacijom ZGSIM te Veterinarskom stanicom Vrbovec, Veterinarskom organizacijom Vitro-vet iz Celja i Centrom za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin.

Uvodne prezentacije održali su:

Damir Pejaković – Dugogodišnje aktivnosti ZGSIM-a na unaprjeđenju uzgoja, genotipizacija i embrio-transfer, rezultati i planovi

Aleksandar Plavšić – Vitro-vet, Celje, Slovenija – Embrio-transfer kod krava za proizvodnju mlijeka

Barbara Sever – Operativne skupine (EIP)

Domaćin praktičnog prikaza bila je obitelj predsjednika ZGSIM-a i HUSim-a Damira Horvatića, kojoj se i ovim putem zahvaljujemo na izvrsnom gostoprimstvu i prezentaciji čitavog gospodarstva, a ono je ogledni primjer modernog simentalskog uzgoja na visokoj europskoj razini.

Uzgojne udruge i savezi ZGSIM i HUSim dokazuju svojim djelovanjem da su najpogodniji partner institucijama i organizacijama u stočarskom sektoru za planiranje i provođenje redovitih stručnih susreta, radionica, praktičnih prikaza,.. ali i provođenje zajedničkih projekata organiziranih uzgajatelja, agronoma i veterinara u cilju unaprjeđenja uzgoja, reprodukcije i menadžmenta u govedarskom sektoru.

Više fotografija na facebook-profilu ZGSIM

Barbara Sever

Damir Pejaković

Vijesti

Konferencija europskih malih sirara u Švicarskoj

16. listopada 2023.0

Europski mali sirari koji imaju obiteljske ili obrtničke sirane udruženi su u mrežu malih sirara FACEnetwork i sastaju se jednom godišnje kako bi razmijenili ideje, raspravljali o važnim temama i usporedili svoja iskustva i taj u početku jednodnevni događaj je prerastao u višednevni kongres, koji uključuje posjete farmama, konferenciju i rasprave unutar radnih grupa. Svake godine kongres organizira druga zemlja članica.

13. po redu međunarodna konferencija održana je od 11. do 13. listopada u kantonu Fribourg u mjestu Grangeneuve u Švicarskoj, a u sklopu konferencije održana je i godišnja skupština FACEnetwork (Farmhaus and Artisan Cheese & Dairy Producers European Network).

Organizator konferencije je bila krovna organizacija sirarskih stručnjaka FROMARTE koja daje veliku podršku i pruža pomoć malim obrtničkim siranama na području raznih usluga, usavršavanja, odnosa s javnošću te politike i tržišta. Brine se za oko 500 obrtničkih i obiteljskih sirana diljem Švicarske. One prerađuju oko 1,1 milijun tona mlijeka ili 1/3 godišnje proizvodnje od 9.700 proizvođača, a proizvedu 115.000 tona sira ili 2/3 švicarske proizvodnje sira (imaju oko 80% udjela u izvozu sira). Obrtničke i obiteljske sirane osiguravaju oko 2400 radnih mjesta, uglavnom u ruralnim područjima s još oko 450 pripravnika koji se školuju za zanimanje majstora sirara.

Grangeneuve je selo u kojem se nalazi centar kompetencija kantona Fribourg odnosno Institut za obuku, savjetovanje i pomoć u području poljoprivrede (stočarstva, hortikulture, proizvodnje hrane, ekonomije, menagementa i šumarstva). Prvi spomen naselja potječe iz 1263. godine Grangi Nouva. Farma Grangeneuve se spominje 1834. godine sa stajom, žitnicom, pečenjarom, drvarnicom i ciglanom. Godine 1900. u Grangeneuveu je osnovana poljoprivredna škola, a godine 1923. Poljoprivredni institut kantona Fribourg s mljekarskom sekcijom i školskom siranom premješten je u Grangeneuve. Uslijedila je 1929. stočarska, 1931. voćarsko-hortikulturna i 1933. biljno-fitosanitarna sekcija. Poljoprivredna škola se premjestila u Grangeneuve 1967. godine, a obnovljena 1981. godine. Savezni istraživački institut za stočarstvo (od 2017. Agroscope) ima sjedište u Grangeneuveu od 1974. godine. Poljoprivredni institut Grangeneueve je u stvari istinski centar kompetencija za poljoprivredu kantona Fribourg u kojem možete vidjeti i naučiti sve šta trebate znati u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i preradi te šumarstvu.

Ovogodišnja predavanja, prezentacije i radne grupe bavile su se svim aspektima proizvodnje i prerade sirovog mlijeka kroz razna predavanja i radionice, a prvog dana je bio organiziran posjet na šest različitih destinacija koje su uključivale posjet jednoj sirani i dvjema farmama:

Tour 1: Gruyère AOP

Tour 2: Vacherin fribourgeois AOP

Tour 3: Mountain cheese from Fribourg

Tour 4: Emmental AOP

Tour 5: Various cheeses from Berne

Hrvatski sudionici konferencije su sudjelovali na četvrtoj turi (stručnom izletu): Emmental AOP (appellation d’origine protégée – u hrvatskoj: zaštićena oznaka izvornosti ZOI).

Posjetili smo siranu Berg-Käserei Oberbütschel u kantonu Bern na 922 metra nadmorske visine te dvije farme krava u blizini, koje proizvode mlijeko po pravilima za zaštićeni sir Emmentaler (bez silaže). Izlet nam je pokazao sve ono šta uvijek i zamišljamo kada pomislimo na Švicarsku – brežuljci i planine sa zelenim pašnjacima i kravama gdje god pogledate te sveprisutnim zvukovima zvona.

Između mnoštva mliječnih farmi naišli smo i na farme kokoši nesilica na otvorenom, uzgoj konja i ovaca te neizbježne turističke usluge u ruralnom prostoru.

Vrhunac konferencije koji mami i oko i nepce svakog sudionika i istinskog ljubitelja sira bio je cheese buffet sa izuzetno lijepo i maštovito prezentiranim sirevima iz različitih regija Europe. Prezentaciju svih sireva su napravili djelatnici kuhinje instituta koji se svakodnevno brinu za prehranu svih učenika, studenata i zaposlenika.

Možemo zaključiti da svaki izlet, ekskurzija, konferencija ili samo razgovor s kolegama u europskim zemljama nam daju novi polet i nadu da možda i naše mljekarstvo i sirarstvo neće nestati jer se nakon povratka uvijek zapitate pa zar i mi ne možemo krenuti tim koracima i postići barem dio njihovog uspjeha.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Sever, mag. ing. agr.

Vijesti

HUSIM – hrvatski uzgoj simentalca je svjetska vijest

27. lipnja 2023.0

Danas je simentalskim svijetom odjeknula vijest da je najbolji bezrožni bik HUSIM PP, uzgojen u Hrvatskoj, dostupan svim uzgajateljima – sjeme je pušteno u prodaju u BVN-u, najvećem svjetskom simentalskom centru iz bavarskog Neustadt-Aisch-a.

Obitelj Imbrišić uzgojila je bika kojega će koristiti cijeli simentalski svijet i nadjenula mu ime HUSIM PP

Naši vrsni uzgajatelji, obitelj Ivana Imbrišića iz Kozarevca u Koprivničko-križevačkoj županiji, uzgojili su vrhunskog homozigotno – bezrožnog (PP) bika, čije će sjeme od danas postati vrlo traženo u svim najboljim svjetskim uzgojima jer ima vrhunski genetski profil. Najkompletniji je od svih PP-bikova čitave simentalske – Fleckvieh populacije.

HUSIM PP Stierdetail BVN-EUROgenetik

HUSIM PP Stierdetail ZAR

Nakon ove objave u samo nekoliko sati prodano je više od 150 doza sjemena našeg bika svjetske klase

Tu je senzacionalnu vijest danas objavio BVN, obraćajući se svojim bavarskim uzgajateljima i svim drugim zainteresiranim uzgajateljima diljem svijeta biranim riječima, koje su jako značajne za naš uzgoj pa ih je neophodno doslovno prevesti:

„HUSIM PP je novi homozigotno bezrožni bik iznad svih. On dolazi iz našeg partnerskog centra u Hrvatskoj i uzgojen je na jednoj hrvatskoj TOP-farmi. HUSIM PP – majka LINA originalno dolazi iz Austrije, a korištena je u uzgoju na farmi s robotom obitelji Imbrišić. Tako je uzgojen trenutno najkompletniji i najbolji homozigotno bezrožni bik, koji nosi ime hrvatskog uzgojnog saveza HUSIM. Imali smo prilike osobno se uvjeriti u kvalitetu HUSIM-a u Hrvatskoj i imamo sreću da je našim uzgajateljima omogućeno koristiti ovog jedinstvenog bika.“

Udruženi hrvatski uzgajatelji simentalca dokazuju da i u najzahtjevnijem sektoru možemo biti konkurentni

HUSIM je naziv Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, koji uz potporu svih stručnih institucija pod okriljem Ministarstva poljoprivrede provodi vrlo uspješno uzgojni program temeljen na genomskoj selekciji. Detalji i kontakt podaci na Facebook HUSIM .

A naš bik HUSIM PP od danas će kroz sustav CUO Varaždin-BVN-EUROgenetik i svojim znakovitim imenom potaknuti zanimanje cijelog simentalskog svijeta za naš savez, za cjelokupni hrvatski uzgoj i za Lijepu našu s ogromnim razvojnim potencijalima i to baš u vrijeme hrvatskog ulaska u zajednički sustav genetskog vrednovanja simentalske pasmine Njemačke, Austrije i Češke (DAC).

HUSIM PP proizvodi sjeme u Centru za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin, gdje je lako dostupno svim našim uzgajateljima, a kroz sustav BVN-EUROgenetik od danas ga mogu po cijeni od 18 Eura po dozi nabaviti i svi uzgajatelji diljem svijeta i nema sumnje da će ovaj jedinstveni genetski bezrožni bik ostaviti značajan trag u svjetskom uzgoju simentalca.

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Vijesti

5. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda

3. prosinca 2022.0

I ove godine je mnoštvo primamljivih okusa i mirisa dva dana okupiralo nepca Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Peto po redu Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda održano je 28. i 29. studenog 2022. godine u prostoru za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

Slika 1. Stručno povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
dr. sc. Rajka Božanić, član
prof. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
Predrag Janeš, struč. spec. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 105 proizvoda od čega je bilo 88 uzoraka sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 4 uzorka maslaca te 1 uzorak namaza.

Od 105 ocijenjenih proizvoda, 97 ih je dobilo bodove koji donose medalje, što je 92,4 % proizvoda.

Osim toga, od 50 proizvoda ocjenjenih zlatom, čak 15 ih je dobilo maksimalan broj bodova (20), tako da je za izbor šampionskih proizvoda ove godine bila doista velika konkurencija.

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje	Broj odličja	%
ZLATO	50	47,62
SREBRO	39	37,14
BRONCA	8	7,62
PRIZNANJE	8	7,62
UKUPNO	105	100,00

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova, Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije:

EKSTRA TVRDI SIR RICI – šampion kvalitete u kategoriji ekstra tvrdih sireva, sirane Vesna Loborika iz Loborike, Istarska županija

Slika 2. Ekstra tvrdi sir Rici, sirana Vesna Loborika

POLUTVRDI KUHANI KOZJI SIR – šampion kvalitete u kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih sireva, OPG-a Kljajić iz Gradečkog Pavlovca, Zagrebačka županija

Slika 3. Polutvrdi kuhani kozji sir, OPG Kljajić

SVJEŽI KRAVLJI SIR U MARAMI – šampion kvalitete u kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, OPG-a Šmida iz Brčevca, Zagrebačka županija

Slika 4. Svježi kravlji sir u marami, OPG Šmida

Prema broju osvojenih medalja možemo reći da naši sirari svake godine postaju sve bolji i da naše sirarstvo u malim obiteljskim pogonima ima svijetlu budućnost.

Želimo svim siroljupcima, proizvođačima i potrošačima blagoslovljen Božić i uspješnu 2023. godinu uz želje da nastavimo uživati i narednih godina, uz ovako dobre i još bolje sireve.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Vijesti

Međunarodna konferencija o planinskim sirevima

7. listopada 2022.0

Od 1. do 3.10. u Sloveniji je održana međunarodna FACE konferencija o planinskim sirevima, koju je 4.10. zaključio 3. festival slovenskih sireva.

FACE (Farmhouse and Artisan Cheese and dairy producers European network) je europska mreža koja povezuje sirare i proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda diljem Europe. Sa svojim djelovanjem mreža je započela 2006. godine razmjenom podataka među francuskim i njemačkim sirarima te se nakon toga nastavila razvijati i širiti, a trenutno broji 15 zemalja članica, a svaku pojedinu državu zastupaju Udruženja sirara, razne tehničke i istraživačke institucije, laboratoriji te veterinarske i sanitarne institucije. Svrha mreže je razmjena iskustava, zajedničko rješavanje problema s kojima se sirari diljem Europe susreću, lobiranje kod Europske komisije za primjenu određenih fleksibilnosti, organizacija i provođenje projekata čije su aktivnosti vezane za sirare ili potrošače i sl. Uspjeli su uspostaviti Vodič dobre higijenske prakse za male sirane kao Europski dokument, vode platformu putem koje se mogu povezati sirari s osobama koje se žele imati praksu i upoznati se s tehnologijama proizvodnje raznih sireva.

Konferencija je započela 01.10. posjetom brdskim i planinskim gospodarstvima u dolini Soče i zajedničkim planinskim siranama u kojima se prerađuje mlijeko od više proizvođača koji svoje krave dovode u planine u maju i vraćaju ih nazad u listopadu. Na planini se izmjenjuju obitelji koje se brinu za životinje, a mlijeko prerađuje obučeni sirar kojeg plaćaju za taj rad. Sirane su na cijelom tom području šire okolice Bohinja i nacionalnog parka Triglav povezane u cestu sira.

Slika 1) Sirevi planinskih gospodarstva u dolini Soče

Nakon planinskih i gorskih gospodarstava posjetili smo Festival hrane „Jestival“ na kojem su bili izloženi razni tradicionalni slovenski specijaliteti pa tako i sirevi. U povratku smo posjetili zadružnu mljekaru Planika u Kobaridu u sklopu koje je bio i Muzej sirarstva, a dan smo završili posjetom još jednoj planinskoj sirani Jelinčič gdje smo mogli vidjeti kako uspješno spojiti turizam i proizvodnju planinskih sireva. U sklopu sirane nalazi se kamp koji, osim ekološkog ovčjeg sira, u ponudi ima i razne druge slovenske specijalitete. Tu smo uživali u degustiranju raznih sireva te razgledavanju tradicionalne planinske sirane.

Slika 2) Kamp na gospodarstvu Jelinčič

Drugi dan konferencije (02.10.) započeo je godišnjom skupštinom FACE mreže na kojoj su se predstavili novi članovi. Osim toga, predstavnici svake radne skupine su nas informirali o svojim stručnim aktivnostima vezanim za marketing, tehnologiju i higijenu. Nakon skupštine smo posjetili planinu Zajavornik gdje smo mogli vidjeti još jednu tradicionalnu planinsku siranu koja radi samo u ljetnim mjesecima dok su krave na planinskim pašnjacima. Tamo smo također degustirali sir te slovenski specijalitet „Zaseka“ – namaz od domaće slanine. U povratku smo posjetili siranu obitelji Gartner u selu Studor pri Bohinju, koja se osim prerade mlijeka bavi i preradom mesa te seoskim turizmom.

Slika 3) Sirevi gospodarstva Gartner

Treći dan konferencije (03.10.) bio je bio službeni dio u dvorani s raznim predavanjima. Započeo je govorom dobrodošlice, a nastavio se predavanjima o planinskim sirevima i drugim temama važnim za planinske sireve te degustacijom sireva svih prisutnih zemalja.

Na konferenciji smo ispred Ministarstva poljoprivrede prezentirali i predstavili naš planinski sir – sir iz mišine te smo prikazali jedan kratki film o njegovoj tradicionalnoj proizvodnji na planini Dinara koji je snimljen 2009. godine, a snimile su ga kolegice iz Knina koje su u to vrijeme započele aktivnosti zaštite sira iz mišine.

Konferencija je završila „okruglim stolom na temu planinskih sireva i njihove perspektive“ čime je zaključena međunarodna konferencija.

Slika 4 i 5) Razni europski sirevi

Četvrti dan (04.10.) smo sudjelovali na zadnjem događaju koji je upotpunio međunarodnu konferenciju, na 3. slovenskom festivalu sira, gdje su se mogli degustirati i kupiti razni mliječni proizvodi 30-ak malih slovenskih sirara. U sklopu festivala, prisustvovali smo predavanju francuskog stručnjaka koji nas je upoznao s tehnologijom zrenja različitih francuskih sireva.

Slika 6) Degustacijski listić i ulaznica za 3. festival slovenskih sireva

Svi sudionici konferencije i festivala sira imaju barem jednu zajedničku stvar – ljubav prema mlijeku i mliječnim proizvodima, posebice sirevima. Uvidom u slovenski način proizvodnje planinskih sireva došli smo do zaključka da takav način proizvodnje nije nemoguć i da je, u kombinaciji s turizmom, itekako održiv. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako naš sir iz mišine ne bi bio samo „sir koji se nekada proizvodio u Hrvatskoj“, nego sir koji se i dalje proizvodi u Hrvatskoj.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dip. ing. agr.

Savjeti

Kvasci i plijesni u sirarstvu

23. kolovoza 2022.0

Poznato je da su kvasci i plijesni izuzetno korisni u sirarstvu, ali vrlo često zadaju i velike muke malim sirarima.

Djelovanje kvasaca i plijesni

Plijesni osiguravaju karakterističnu konzistenciju, okus, miris, aromu i boju velikog broja poznatih svjetskih mliječnih proizvoda kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Gorgonzola, Gruyere, Limburger, Romadur itd. Kvasci su neophodni za proizvodnju pjenušavih fermentiranih mliječnih napitaka kao što su kefir i kumis koji sadrže plin (CO₂) i alkohol.

Slika 1) Sir s bijelom plijesni na površini iz sirane Jurkas

Osim velike koristi, kvasci i plijesni uzrokuju često i velike probleme u malim siranama gdje se najčešće rade proizvodi od sirovog mlijeka. Oni umanjuju mikrobiološku kvalitetu proizvoda skraćujući im rok trajanja, uzrokuju pjenušanje zbog stvaranja plina, daju peckav okus i miris po kvascu.

Nije uvijek jednostavno savladati probleme koje izazivaju kvasci i plijesni, a važno je reći da to zahtijeva puno znanja i higijene u objektima za preradu. Kvasci i plijesni su sveprisutni mikroorganizmi u našoj okolini, a za svoj rast trebaju organske ostatke kao što su npr. šećeri, masti i proteini, stoga se kod lošijeg održavanja higijene objekata stvaraju idealni uvjeti za njihov rast i razvoj. Mliječni proizvodi koji su osjetljivi na kvasce su svježi sir, kiselo vrhnje, razni meki sirevi, skuta, jogurt i sl.

Slika 2) Ispravno izdvojeno kiselo vrhnje na praktičnom tečaju prerade mlijeka

Najviše problema s kojima se susrećemo kod naših malih sirara se javlja kod tradicionalne proizvodnje svježeg sira i vrhnja prirodnom fermentacijom i to često u ranu jesen ili kasno proljeće. Osim uvjeta u samim objektima u kojima je toplo i vlažno zbog višesatnog odvijanja procesa fermentacije, razvoju kvasaca i plijesni pomaže i toplo, vlažno vrijeme. Sirutka koja se ne iznosi pravovremeno iz objekta i drži se u otvorenim posudama također je dobar medij za razvoj kvasaca kao i kartonska ambalaža koja može lako kontaminirati proizvode ukoliko se drži u njihovoj blizini. Proizvodi bogati šećerom (npr. voćni jogurti) također predstavljaju izvor kontaminacije jer velik broj kvasaca ne može preraditi laktozu iz mlijeka već samo kontaminiraju proizvod, a jako dobro se razvijaju i rastu u proizvodima s više šećera. Kvasci i plijesni često se nalaze i u zraku te je on vrlo česti izvor kontaminacije mliječnih proizvoda. Do kontaminacije dolazi i tijekom proizvodnje i pakiranja. Osim zraka izvor su i neadekvatno održavani podovi, zidovi, oprema, odjeća sirara, sirarske marame te salamura koja nema dovoljnu koncentraciju soli. Ponekad i mlijeko loše mikrobiološke kvalitete, osim bakterija, može biti i izvor kvasaca.

Slika 3) Dobro održavana salamura u zasebnom prostoru u sirani Šestak

Preventivne mjere

Da bismo donekle spriječili kontaminaciju kvascima i plijesnima treba voditi računa da higijena u cijelom procesu proizvodnje, od mlijeka do gotovih proizvoda, bude na visokom nivou jer je glavni uzrok navedenih poteškoća najčešće loša higijena.

Mužnju treba obavljati higijenski, održavati opremu za mužnju čistom, dezinficiranom i u dobrom stanju, životinje pripremiti za mužnju, mlijeko odmah hladiti ili staviti u preradu.

U prostoriji za preradu treba uvijek osigurati redovitu ventilaciju i izmjenu zraka – prirodnim putem (prozori) ili različitim tipovima ventilatora i ventilacijskih otvora kako bi se smanjila kondenzacija. Razina vlažnosti zraka mora biti obavezno ispod 95 % jer vlažne površine izrazito pogoduju rastu kvasaca i plijesni.

U samom prostoru za preradu za prijenos proizvoda treba koristiti plastičnu ambalažu i posude te nikada ne unositi kartonske kutije, već pakiranje u njih raditi u drugoj prostoriji.

Sve površine u objektu za preradu odmah po završetku proizvodnog procesa treba temeljito očistit i dezinficirat da ne dođe do nakupljanja organskih naslaga koje mogu biti hrana kvascima i plijesnima. Preporučuje se koristiti alkalna sredstva za istovremeno pranje i dezinfekciju koja u sebi sadrže klor ili provesti dezinfekciju nakon detaljnog pranja i čišćenja. U borbi protiv kvasaca može se koristiti alkoholni ocat ili peroctena kiselina, koji se razrjeđuju odnosno dodaju u vodu prije primjene. Važno je da se voda nikada ne dodaje u kiselinu zbog burne reakcije i jakog isparavanja, već kiselinu dodajemo u vodu. Ova sredstva su hlapljiva i nakon njihove primjene po površinama nakon određenog vremena nema ni mirisa ni drugih ostataka, međutim prilikom primjene mogu nadražiti sluznice dišnih putova pa s njima treba raditi stručno i pažljivo (koristiti rukavice i maske).

Budući se kvasci i plijesni lako prenose zrakom, oprema u kojoj se odvijaju proizvodni procesi (kotao, banje, posude, cjediljke, kalupi, posude za pakiranje) mora uvijek biti zatvorena, ako je to moguće ili osigurati izdvojeni prostor za pojedine faze. Ukoliko dođe do kontaminacije, u prostoriji za preradu treba provesti dezinfekciju zraka fumigacijom kada u objektu nema proizvoda ni osoba (najbolje u večernjim satima). Ujutro se prostorija treba dobro prozračiti, a postupak treba obavezno ponoviti nakon tjedan dana jer spore nisu uništene, one prelaze u vegetativni oblik i tada ih se uništava.

Ukoliko se proizvode različiti mliječni proizvodi u istom prostoru, treba paziti na vremensku odvojenost te provesti čišćenje i dezinfekciju između proizvodnje pojedinih proizvoda. Tako npr. kefirna zrnaca sadrže u sebi kvasce, a izrazito su agresivna i lako se šire u okolini, pa će vrlo brzo doći do kontaminacije prostora, a zatim i svih proizvoda.

Kod sireva sa zrenjem osim gore navedenih postupaka može pomoći i premazivanje sireva te prskanje ili uranjanje u fungicidna sredstva koja su dozvoljena u prehrambenoj industriji. Ovim postupcima ne utječe se na boju, okus i aromu proizvoda te se ne narušava zdravlje potrošača, a poboljšava se izgled i trajnost te smanjuje rizik od razvoja mikotoksina iz plijesni. Mikotoksini zaostaju u siru i nakon zrenja.

Zaključak

Potrebno je još jednom ponoviti da prisutnost kvasaca i plijesni u proizvodima osjetljivim na njihov rast i razvoj značajno skraćuju njihov rok trajanja, uzrokuje pjenušanje proizvoda zbog stvaranja plina, okus po kvascima kod konzumacije prepoznajemo kao peckanje, a izazivaju i nadimanje ambalaže zbog nakupljanja plina (CO₂).

Najčešći razlog prisutnosti velikog broja kvasaca i plijesni kod analiza proizvoda je nesukladnost prilikom provođenja vlastitih samokontrola ili službenih kontrola od strane nadležne inspekcije.

Da bismo uvijek imali sukladan proizvod, obzirom na broj kvasaca i plijesni, moramo osigurati najveću moguću razinu higijene u objektima za preradu te moramo imati dobro posložene i razdvojene tehnološke postupke različitih proizvoda koji nisu jedni drugima dobri „susjedi“.

Slika 4) Pravilno zakiseljavanje mlijeka u izdvojenom prostoru u sirani Furnkranz

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Vijesti

SLOVENSKA EKSKURZIJA NA TEMU MLADI POLJOPRIVREDNICI

20. srpnja 2022.0

Kolegice i kolege iz slovenske savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja te Udruge mladih poljoprivrednika bili su u stručnom posjetu gospodarstvima Zagrebačke županije zbog razmjene iskustva u radu s mladim poljoprivrednicima.

Zadnjih godina i desetljeća mi savjetodavci smo išli na razne edukacije ili vodili naše poljoprivrednike na stručne ekskurzije u Sloveniju, a evo prije dva tjedna smo na zamolbu kolega iz savjetodavne službe mi bili domaćini slovenskom stručnom obilasku i stručnom skupu. Na njihov zahtjev organizirali smo im tradicionalni hrvatski doručak na OPG-u koji ima registriranu dopunsku djelatnost seoskog turizma, gdje je održan i stručni skup. Izabrali smo OPG Zadravec Romina, koja ima registrirano izletište „Ivekov Kutićek“ na OPG-u s dovoljno mjesta za organizaciju stručnog skupa za 60 osoba. Član OPG-a Željko Zadravec je odmah po dolasku gostiju predstavio ukratko gospodarstvo i dopunsku djelatnost seoskog turizma.

Za doručak su domaćini ponudili tradicionalnu hranu za svoj dugoselski kraj i to jaja sa špekom, žgance s mlijekom, domaću šunku, kobasice i špek, maslac, sir z′ vrhnjem i razne kuhane sireve iz vlastite sirane, domaće lepinje i domaći kruh te džem od jagoda iz vlastitog nasada.

Nakon doručka je održan stručni skup za slovenske kolegice i kolege i to 20 savjetodavaca iz raznih zavoda Kmetijsko gozdarske zbornice Slovenije (KGZS), 13 djelatnika Agencije Republike Slovenije za kmetijske trge i razvoj podeželja (ARSKTP), 7 djelatnika Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije (MKGP) i 12 članova Zveze slovenske podeželske mladine (ZSPM).

Zveza slovenske podeželske mladine (ZSPM) ima 38 udruga članica koje ukupno broje oko 3.000 članova mladih poljoprivrednika i mladih ljudi koji žive u ruralnim područjima.

Agencije Republike Slovenije za kmetijske trge i razvoj podeželja se nalazi u sastavu slovenskog Ministarstva poljoprivrede i provodi sve natječaje i plaćanja za poljoprivrednike.

Javna poljoprivredna savjetodavna služba je integrirana u Kmetijsko gozdarsku zbornicu Slovenije, a broji ukupno 315 savjetodavaca, koji djeluju kroz tri odjela i osam terenskih zavoda kao savjetnici specijalisti, koordinatori ili terenski savjetnici.

Stručni skup je organiziran kroz nekoliko uvodnih predavanja i jednosatne rasprave, a predavači su ispred hrvatskih institucija i udruga bili:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ruralni razvoj; Robertina Vučković – Mladi poljoprivrednici kroz PRR (mogućnosti koje su imali do sad i što ih čeka u novom PR)
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj; Iva Sokač, Sara Tomljanović – Izazovi i slabe točke kod prijave projekata mladih poljoprivrednika
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede; Anđelka Pejaković, Andrea Ćosić, Barbara Horvatinović – Iskustvo rada s mladim poljoprivrednicima na terenu
Udruga mladih poljoprivrednika, Hrvatska poljoprivredna komora; Ines Dundović – Iskustvo rada s mladim poljoprivrednicima

Prije rasprave prisutne je pozdravio pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvitak Zagrebačke županije mr.sc. Josip Kraljičković te kroz nekoliko rečenica iznio iskustvo rada s mladima njegovog odjela, a gostima se obratio i načelnik općine Brckovljani gosp. Tihomir Đuras.

Nakon rasprave Marija Brodnik Lodewijk iz slovenskog Ministarstva poljoprivrede i Doris Letina iz slovenske Udruge mladih su u ime svih svojih prisutnih kolega dale kratki osvrt onoga što oni svi zajedno rade za mlade i s mladima. Zajednički su organizirali ovakve posjete u sve susjedne zemlje u zadnjih nekoliko godina, zajedno su napravili Akcijski program rada s mladim poljoprivrednicima, izbor inovativnog mladog poljoprivrednika, regionalne i nacionalne susrete mladih poljoprivrednika, osnaživanje poljoprivrednika za dijaloge s raznim dionicima, savjetovanja, državne sportske i kmečke igre, kvizovi i sl.

Posebno su istaknuli da savjetodavna služba u novije vrijeme radi i na širenju znanja iz područja psihosocijalne sigurnosti. Psihosocijalna sigurnost je jedan od temelja za očuvanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo u vrijeme kada su ekonomski uvjeti na poljoprivrednim gospodarstvima sve teži pa je važno znati koja su to prava koja nam omogućuju minimalnu materijalnu i socijalnu sigurnost. U KGZS-u postoji dio savjetodavaca koji svakodnevno odgovaraju na pitanja o mogućnostima uključivanja u socijalno osiguranje, odlasku u mirovinu, ostvarivanju prava iz javnih sredstava, pravima u slučaju bolesti ili ozljede, kvaliteti života, pravima žena i drugim sličnim temama.

Nakon stručnog skupa i zajedničkog ručka organizirano je razgledavanje OPG-a Zadravec Romina koje se bavi proizvodnjom i preradom mlijeka na farmi s 18 muznih krava i mini siranom (korisnica raznih mjera RR i županijskih potpora) i OPG-a Čutura Domagoj koje se bavi proizvodnjom jagoda i povrća u plastenicima i na otvorenom (korisnik mjere za mlade poljoprivrednike). Oba OPG-a se nalaze u mjestu Kusanovec, općina Brckovljani.

Zadnji obilazak je bio u naselju Pluska, općina Luka i to posjet farmi Vrhovec Stjepana sa 60 krava i s robotskom mužnjom i preradom mlijeka u vlastitoj sirani te proizvodnjom vina na 1 ha nasada vinove loze (korisnik raznih mjera RR i županijskih potpora) i posjet OPG-u Vrhovec Ivan koji se bavi tovom junadi i uzgojem crne slavonske svinje (korisnik mjere za mlade poljoprivrednike).

Ovaj posjet slovenskih kolega nastavak je suradnje započete krajem prošle godine kroz nekoliko on-line sastanaka slovenskih i hrvatskih institucija u poljoprivredi, a vezanih uz provođenje zajedničke poljoprivredne politike. Potrudit ćemo se da se ta suradnja nastavi i dalje.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Stočarstvo, Vijesti

STRUČNO PUTOVANJE VRSNIH UZGAJATELJA U AUSTRIJU

23. lipnja 2022.0

Ekskurzije ili stručna putovanja neizostavna su i vrlo efikasna metoda savjetodavnog rada, potiču udruživanje i zajedništvo, motiviraju mlade poljoprivrednike i stručnjake na zajedničko fokusiranje prema višim ciljevima i veliko su ulaganje u ljude – temeljni resurs za ruralni razvoj.

Savez uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba – ZG SIM – desetljećima njeguje suradnju sa srodnim udrugama i savezima u Austriji i sredinom lipnja je organizirao stručno putovanje primarno za svoje mlade vrsne uzgajatelje u Štajersku i Korušku. Dvodnevno stručno putovanje značajnim je sredstvima sufinancirala i Zagrebačka županija, koja svih ovih godina podupire udružene uzgajatelje goveda u provođenju važnih projekata.

Najvažniji aktualni projekt je Regionalni centar za razvoj stočarstva – Dubrava – Zagrebačka županija, koji je u fazi izrade glavnog projekta gradnje pa je i fokus stručnog putovanja bio na dva najbliža uzgojno-prodajna centra u Austriji: Traboch (Štajerska) i St. Donat (Koruška). Posjećene su i dvije vrhunske simentalske obiteljske farme na kojima su uzgojeni ponajbolji austrijski bikovi, vrlo utjecajni u čitavoj Fleckvieh-simentalskoj populaciji: obitelj Ferstl uzgojila je čuvenog progeno-testiranog bikovskog oca GS Der Beste, a obitelj mladog inženjera Martina Stücklera uzgojila je planetarno popularnog, najskupljeg austrijskog mladog bika do sada po imenu Wintertraum (prodali su ga za 100.000 €), čijim sjemenom i naši vrsni uzgajatelji osjemenjuju svoje najbolje plotkinje.

Školsko dobro srednje strukovne škole LFS Althofen bila je zadnja postaja bogatog dvodnevnog stručnog putovanja. U adaptiranoj, jednostavnoj i funkcionalnoj staji i na 20-ak ha pašnjaka uzgaja se 20 krava mesnih pasmina u sustavu uzgoja krava-tele. Bave se vrhunskim uzgojem mesnog simentalca, charolaisa i limousina, a učenici rade sve poslove sa životinjama, uključujući pripreme i predvođenje na aukcijskim prodajama rasplodnih junica i bikova u obližnjem uzgojno-prodajnom centru u St. Donatu. U dvorištu školskog dobra nalazi se i jednostavna staja za performance-test mladih bikova klasičnog, kombiniranog simentalca koji se uglavnom prodaju centrima za UO u sastavu EUROgenetik.

Na stručnom putovanju u organizaciji ZGSIM-a sudjelovali su uglavnom mladi uzgajatelji, većim dijelom i mladi parovi, koji su sadašnji i budući nositelji ponajboljih stočarskih gospodarstava Zagrebačke županije. Sudjelovali su i djelatnici i stručnjaci središnjeg i regionalnog simentalskog saveza HUSim i ZGSIM, veterinari, predstavnici Zagrebačke županije i Općine Dubrava te novinari.

Organizaciju je s austrijske strane vodila krovna međunarodna organizacija austrijskih uzgajatelja GeneticAUSTRIA, a program je realiziran u suradnji s regionalnim savezima uzgajatelja goveda Štajerske (Rinderzucht Steiermark) i Koruške (caRINDthia).

Iscrpna izvješća s pregršt foto i video materijala možete pronaći na poveznici: ZG SIM | Facebook

Medijski su čitavi dvodnevni program pratili i novinari HTV emisije ‘Plodovi zemlje’ i portala Agroklub.

Austrijski uzgajatelji goveda imaju 15 uzgojno-prodajnih centara

Najnoviji centar u Trabochu izgrađen je 2016. godine i sjedište je Saveza uzgajatelja goveda Štajerske

GS Der Beste je čuveni austrijski bik jako važan za Fleckvieh-svijet – slikali smo njegovu majku pred 7. teljenje

Embrio-transfer je neizostavna metoda u vrhunskom uzgoju – prava sestra, iz istog ET-a bika Wintertrauma

Licitiranje najbolje prvotelke u aukcijskom centru Zollfedhalle, St. Donat, Koruška (trajanje 1:56 min.)

Školsko dobro LFS Althofen centar je krava-tele sustava uzgoja goveda Koruške

Najljepša od više tisuća snimljenih fotografija tijekom dvodnevnog stručnog putovanja u Štajerskoj i Koruškoj

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Ekološka poljoprivreda, Vijesti

Tečaj ekološke poljoprivrede u Gradišću

22. lipnja 2022.0

Savjetnici iz radne skupine za ekološku poljoprivredu održali su AD HOC tečaj u austrijskoj pokrajini Gradišće.

Gradišće ili Burgenland je jedna od najrazvijenijih ekoloških regija u Europskoj uniji s 37% površina u ekološkom uzgoju i jakim organizacijama koje brinu o tržištu kao što je to i u cijeloj Austriji.

Dio savjetodavaca iz radne skupine za ekološku poljoprivredu uz nekoliko zaposlenika i ekoloških proizvođača iz Zagrebačke županije te veliku financijsku i organizacijsku pomoć Zagrebačke županije i Ureda saveznog Ministarstva poljoprivrede, regija i turizma pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu sudjelovao je krajem svibnja 2022. godine na edukaciji o ekološkoj poljoprivredi u Gradišću. Na samom dolasku nas je primio i pozdravio predsjednik Komore Gradišće, a predavači su bili savjetodavci, stručnjaci za ekološku poljoprivredu iz poljoprivredne komore Gradišće te predsjednik Udruge Bio Austria Gradišće.

Organiziranost ekoloških proizvođača u Austriji

Austrija ima 24.480 ekoloških gospodarstava (22,7%) koji obrađuju 679.872 ha poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju (26%).

Krovna organizacija ekoloških proizvođača u Austriji je Bio AUSTRIA čiji je cilj poticanje razvoja i prodaje ekoloških proizvoda. Osnivanje prvih ekoloških udruga u Austriji je započelo 80-ih godina prošlog stoljeća, a Bio AUSTRIA je osnovana 1995. godine njihovim udruživanjem.

Bio AUSTRIA putem svojih članica ili direktno pomažu članovima na različite načine: zastupaju njihove interese prema državi, prema trgovačkim lancima, prema EU (lobiranje), obavljaju sve poslove marketinga i PR-a za svoje članove (za to su osnovali vlastitu tvrtku), pomažu oko označavanja i pakiranja te raznih načina pružanja informacija potrošačima, a obveza članova je godišnja edukacija. Bio AUSTRIA članovima pomaže oko tržišta i prodaje, a ima i vlastite smjernice za svoju vlastitu oznaku kvalitete koja osigurava više standarde od službene EU oznake za ekološku proizvodnju (sva proizvodnja na gospodarstvu mora biti ekološka, nije dozvoljena djelomična ekološka proizvodnja) i ta oznaka daje veliku prednost na austrijskom tržištu.

Vrijednost tržišta ekoloških proizvoda iznosi 2,4 mlrd EUR, a udio ekoloških proizvoda u potrošačkoj košarici u Austriji je 11%, a najviše proizvoda se plasira na tržište kroz maloprodaju putem trgovačkih lanaca Špar, Billa i Hoffer (81%), manji dio direktnom prodajom (14%) i ostatak se prodaje kroz ugostiteljske objekte/gastronomija (5%).

Ekološka poljoprivreda u Gradišću

Gradišće ima 1.100 ekoloških proizvođača (27%) s oko 64.000 ha površina (37%) gdje je prosječna veličina ekološkog gospodarstva gotovo 59 ha. Od toga su 850 članovi Udruge Bio Austria, članstvo u udruzi je dobrovoljno, a udruga se financira iz članarina te sredstvima pokrajinske i državne vlade. Članarina je 60 eura za sve plus dodatni iznos prema površini i vrsti proizvodnje. Udruga ima 6 zaposlenih i to direktor, računovođa i 4 savjetnika koji besplatno savjetuju svoje članove.

Površina pod povrćem u ekološkom uzgoju u Gradišću ima 713 ha gdje se uzgajaju gotovo sve povrtlarske kulture, a plastenika/staklenika je samo 18 ha gdje se najviše uzgajaju paprika, rajčica, salata i rotkvica). Ima oko 1.000 ha ekoloških voćnjaka u intenzivnom uzgoju od čega gotovo polovica otpada na ekološki uzgoj jabuke i bazge. Najzastupljenije voćne vrste u ekološkom voćarstvu su još orah, kesten i marelica. Stočarska proizvodnja u Gradišću sudjeluje tek s 1% u odnosu na cijelu Austriju dok peradarstvo sudjeluje s 6%.

Manji proizvođači svoje proizvode plasiraju preko zadruga koje su brinu dalje za transport, čišćenje, pakiranje, skladištenje i prodaju, dok veliki proizvođači direktno plasiraju proizvode u trgovačke lance. Za plasman je jako važan kontinuitet proizvodnje jer količine postižu zbog udruženja kroz zadruge.

Plan pokrajinske vlade u Gradišću je do 2027. godine postići 50% ekološkog uzgoja kroz 12 mjera kao što su npr. posebne mjere za početnike, zajednički projekti lokalne i regionalne vlasti, istraživanja, jači utjecaj na tržište (javne institucije).

U terenskom dijelu edukacije obišli smo nekoliko različitih ekoloških gospodarstava: pčelarstvo, uzgoj ovaca s proizvodnjom sira i mesa, proizvodnja junećeg mesa u sustavu krava-tele, ratarstvo s uzgojem žitarica i uljarica, povrćarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo.

Možemo reći da su nas Austrijanci naučili da se ekološkom proizvodnjom ne bavi zbog zarade već zbog sveukupne kvalitete života i da ako ustrajemo ćemo i uspjeti. Austrijanci su krenuli u ovu zelenu priču prije 40 godina i prvih desetak godina su se mučili s raznim „dječjim bolestima“, a nakon toga je krenuo polagani napredak koji se značajno povećao ulaskom Austrije u Europsku uniju.

Nama predstoji taj dugački put na čijem početku trebamo svi zajedno osvijestiti značenje ekološke poljoprivrede, uložiti financijska sredstva u organizaciju ekoloških proizvođača koja će dalje preuzeti značajan dio posla oko organiziranja proizvodnje, distribucije, skladištenja, označavanja i trženja ekoloških proizvoda uz pomoć svih relevantnih javnih, državnih, regionalnih i lokalnih tijela.

Radna skupina za ekološku poljoprivredu

Opširnije izvješće s opisom svih posjećenih gospodarstava nalazi se u PRILOGU (dokument za ispis)

Savjeti, Stočarstvo

EKOLOGIJA I EKONOMIKA UZ PUNO VIŠE DJETELINE

20. svibnja 2022.0

Besplatan dušik iz zraka fiksiran i transformiran u visokovrijednu proteinsku krmu – EKO-logija i EKO-nomika na najvišoj razini – crvena djetelina postaje sve važnija kultura u plodoredu na stočarskim gospodarstvima.

Najjeftiniji dušik / proteini iz zraka

Crvena djetelina, trećakinja ili kravska djetelina, kako ju u narodu nazivaju, zauzima sve veći udio u sjetvenoj strukturi u stočarski razvijenim krajevima, a ubuduće će zasigurno još i puno više jer je vrlo ekonomična u proizvodnji najjeftinijih proteina, fiksirajući besplatni dušik iz zraka. U povoljnim uvjetima fiksacija može doseći i do 200 kg čistog dušika po hektaru godišnje (prema nekim istraživanjima čak i dvostruko više), a kupovni dušik u mineralnim gnojivima danas košta oko 25 kn po kilogramu – računica je prilično jednostavna. Taj besplatno fiksirani dušik daje naravno veliku korist kroz visokovrijednu krmu crvene djeteline vrlo bogatu proteinima, ali koristi i usjevima koji se siju u plodoredu nakon djeteline (u pravilu kukuruz, žitarice i trave).

Smanjenje ovisnosti o (uvoznoj) sojinoj sačmi

U usporedbi s travama, djeteline znatno lakše i jeftinije proizvode ciljanih >18% sirovih proteina (SP) u krmi – analize krme na ponajboljim stočarskim gospodarstvima Zapadne Hrvatske u protekle dvije godine to jasno pokazuju:

Sjenaže (ukupno 34 uzorka):

trave: prosjek 13,9% SP (raspon 6,5% – 21,4% i 60% sjenaža ispod 15% SP)
djeteline i lucerna: prosjek 17,5% SP (raspon 14,1% – 21,8% i 60% sjenaža iznad 17% SP)

Prinosi prvog otkosa crvene djeteline ove su godine solidni, u prosjeku oko 15 rolo-bala po hektaru, što je 3,5-4,0 tone ST/ha i uz prosječnu kvalitetu od 18% SP (u ST), u jednoj bali je 45 kg sirovih proteina, što je proteinski (dušični) ekvivalent od 100 kg sojine sačme (>500 kn). Ukupni godišnji prinos crvene djeteline može lako doseći 10 tona ST/ha, što je ekvivalent od 280-300 kg čistog dušika ili oko 1.800 kg SP (4 tone sojine sačme !?).

Svjesni smo koliko nam je svima važno smanjiti ovisnost stočarstva o uvoznoj sojinoj sačmi i sličnim proteinskim komponentama stočne hrane.

S ekološkog gledišta, povećanje udjela leguminoza (proteinskih kultura) u plodoredu i prije novonastalih kriza bilo je itekako poželjno, a u novom programskom razdoblju ZPP-a EU bit će još izdašnije podupirano mjerama (intervencijama). Jer tla su nam velikim dijelom vrlo siromašna humusom, dušikom i ukupnom organskom tvari.

Poljoprivrednici, poglavito stočari – proizvođači mlijeka, ako još nemate dovoljno iskustva s djetelinama, potražite stručnu podršku u lokalnoj ‘Savjetodavnoj službi’, vrlo brzo će rokovi za pripremu rano jesenske sjetve djetelina.

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.