Dunja Prvcic – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka izravno iz sjemena

7. siječnja 2021.0

U tržnoj proizvodnji luka u razvijenoj Europi i Sjedinjenim Državama prevladava uzgoj izravnom sjetvom. To su omogućili hibridi luka brzog rasta, prilagođeni različitim uvjetima klime i dužine dana, te dostupnost selektivnih herbicida kojima je moguće kontrolirati korove tijekom većeg dijela vegetacije. Uzgoj luka izravnom sjetvom usvojili su i hrvatski proizvođači. Ova tehnologija često daje dvostruko veće prinose u odnosu na standardnu proizvodnju iz lučice. Ali, prema podatcima Američkog fitopatološkog društva na luku je sredinom 1990-ih godina opisano 40 različitih uzročnika bolesti: od čega 29 uzrokuju gljivice, 7 potječu od različitih bakterija, a poznate su i 4 virusne bolesti luka. U našoj se zemlji tih godina spominje “samo” 8 bolesti luka (plamenjača, plijesan, bijela trulež, hrđa, koncentrična i crna pjegavost, snijet i suha trulež)! Globalnim klimatskim promjenama u poljoprivredi se posljednjih dvadeset godina udvostručuju štete od prirodnih nepogoda, te od prekomjerne pojave uzročnika bolesti i drugih nametnika! Zbog značajnog odstupanja temperature, oborina i zadržavanje vlage na biljkama tijekom početnog zimskog razdoblja (vidi Tablicu 1.) preporučujemo redovito (tjedno) pregledavati zdravstveno stanje usjeva zimskog luka!

Tablica 1. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u istočnim (“donjim“) krajevima naše Županije uz riječne doline, a bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti zimskog luka tijekom 2020./21. sezone:

Mjeseci	*Temperatura zraka (°C)	*Količina oborina (mm)	Relativna vlažnost (%)	Senzor vlaženja lišća (minuta)
listopad	12,09	132,2	88,2	16.610
studeni	5,51	15,8	94,5	21.405
prosinac	3,16	98,6	96,7	20.665

*U višegodišnjim prosjecima tijekom listopada očekujemo 89,0 mm uz prosječno 9,9°C; tijekom studenog očekujemo 72,2 mm uz prosječno 4,2°C a tijekom prosinca očekujemo 53,9 mm uz prosječno 0,9°C! VAŽNO: Tijekom tromjesečnog razdoblja krajem 2020. godine (listopad-studeni-prosinac) prosječno je zabilježena temperatura zraka +1,92°C iznad očekivanih vrijednosti, a pritom je u istom razdoblju zabilježeno 15 % više oborina od prosječnih količina!

Program suzbijanja sve donedavno najvažnijih uzročnika bolesti luka (plamenjača, siva plijesan – trulež vrata glavica luka) registriranim fungicidima na pojedinim poljima i hibridima luka daje zadnjih sezona sve slabije rezultate! Od početka 1990-tih godina stručne službe u razvijenim državama sa raširenom tržnom proizvodnjom hibrida luka iz sjemena (npr. Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države) upozoravaju na štete u usjevima od “novijih gljivičnih i bakterijskih uzročnika paleži lišća luka“ (npr. u zimskom luku Pseudomonas) (posebno pri uzgoju hibrida podrijetlom iz španjolskih “slatkih“ tipova luka)!

Tablica 2. Epidemiološki uvjeti razvoja nekih uzročnika bolesti hibridnog zimskog luka (prema APS, 1999):

Uzročnik bolesti luka	*Optimalni meteorološki uvjeti za pojavu i razvoj
Peronospora	Učestale kiše i rose, dugotrajno vlaženje lišća luka, uz svježe razdoblje s temperaturama zraka < 22°C (optimalno ) i visokom vlažnosti (>95 %)! Primarne zaraze nastaju tijekom dugačkog skrivenog razdoblja (9-16 dana)!
Botrytis	Svako dnevno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >6 sati pri optimalnim temperaturama 12-24°C! Epidemijsko širenje se očekuje nakon dugotrajnih kišnih razdoblja sa vlaženjem biljaka >24 sata i relativnom vlagom >75 %.
Pseudomonas (?)	Zimsko razdoblje sa srednje hladnim danima (4-12°C) i obilje vlage (kiša, rosa, magla) (kritično razdoblje za primarni ili “skriveni” razvoj ove bakterijske bolesti traje od početka siječnja do sredine ožujka).

*uz iznadprosječno vlažno razdoblje navedeni uzročnici bolesti se latentno (skriveno) razvijaju pri nižim temperaturama zraka (npr. 6-8°C)!

Najveća odstupanja prosječnih mjesečnih temperatura (+°C) od očekivanih višegodišnjih vrijednosti zadnjih desetak godina bilježimo tijekom zimskog razdoblja. Stoga uzgoj zimskog luka predstavlja sve manje rizičan pothvat, pri čemu štete na usjevu mogu nastati zbog dugotrajnih “golomrazica”, u danima bez snijega, sa većim razlikama u rasponu noćnih (npr. ≤ -6°C) i dnevnih temperatura (npr. ≥ +7°C). Štete od mraza na zimskom luku mogu biti dobar preduvjet za naknadi razvoj bolesti, ako temperature nisu previše hladne a bilježimo veći broj kišnih dana (barem 3-5 ili više uzastopno oborinsko-vlažno vrijeme). Takve klimatske promjene tijekom zimskog razdoblja pogoduju razvoju bakterijskih uzročnika bolesti lišća i naknadne truleži glavica luka, među kojima se najčešće spominje Pseudomonas virdiflava. Prvi simptomi na lišću zimskog luka primjećuju se u obliku ovalnih lezija ili pruga različitih dimenzija, ali u optimalnim uvjetima rana pojava bakterijske bolesti ponekad uzrokuje totalno propadanje već mladih biljaka zimskog luka. U početku vodenasto-zelene lezije brzo poprimaju smeđu boju i razvijaju se pri bazalnom dijelu lišća luka. Lezije se međusobno spajaju i uzrokuju palež lišća “valovita” izgleda. Zaraženo lišće otpada prilikom vađenja luka, ali se infekcija širi preko vrata i uzrokuje trulež glavica luka. Unutrašnjost “mesnatih listova” poprima plavo-zelenu boju, a tijekom skladištenja se bolest širi uz naknadni gubitak 7-55 % prinosa. Prekomjerna gnojidba dušikom, gusti sklop i osjetljivi hibridi pogoduju jačem razvoju opisanih neželjenih promjena. Izvor bolesti mogu biti zaraženi biljni ostaci u tlu, neki korovi (npr. Taraxacum, Raphanus, Fumaria, Sonchus i dr.) ili inficirano sjeme! Mjere zaštite (Pseudomonas): Pridržavanje proširenog plodoreda, izbor otpornijih hibrida luka, redovito suzbijanje korova, izbjegavanje primjene dušičnih gnojiva tijekom zimskog razdoblja i preventivna primjena “tank-mix” mješavina registriranih bakarnih fungicida sa ditiokarbamatima (npr. mankozeb) značajno umanjuje širenje i štetnost ove bakterijske bolesti luka.

Mjerni uređaji uz riječne dolije u istočnom dijelu Međimurja su posljednja tri mjeseca protekle 2020. godine bilježili vrlo visoke vrijednosti vlažnosti zraka (88,2-96,7 %) i dugotrajno mjesečno zadržavanje vlage na biljkama (16.610-21.405 minuta) (vidi Tablicu 1.). Prema modelu prognoze plamenjače luka (Peronospora destructor) (“Milion Cast”), u posljednjih je mjesec dana najkritičnije razdoblje za skriveni razvoj ove bolesti zabilježeno u danima 23.-27.12. 2020.! U prvih šest dana mjeseca siječnja 2021. oborine (kiša, rosulja) su u manjim količinama padale svakodnevno. Zasićenost površinskog zemljišta vlagom je vrlo velika (40 %) a temperatura tla na dubini 7 cm 4,4°C. Nakon razvijena 3-4 lista zimskog luka raste opasnost od početnog razvoja najopasnije pseudo-gljivične bolesti luka: plamenjače (Pweronospora), pa se naknadno preporučuje provoditi preventivne mjere zaštite (kada stanje vlažnosti zemljišta omogućuje) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema najavama od sutrašnjeg dana (8.1. 2021.) očekujemo značajan pad temperatura zraka, te nove oborine u obliku susnježice i snijega! Vrlo je izgledno da će početkom i sredinom idućeg tjedna (11.-13.1. 2021.) biti zabilježene nove padaline u obliku snijega, uz niže temperature zraka (noćne vrijednosti -10°C)! Sa snježnim oborinama i značajnim padom vrijednosti prestaju uvjeti za razvoj ranije navedenih uzročnika bolesti zimskog luka!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima koštičavoga voća!

2. prosinca 2020.0

Koštičave voćne vrste (breskva, nektarina, trešnja, višnja, šljiva, marelica) valja u stadiju opadanja lišća tretirati protiv različitih uzročnika gljivičnih i bakterijskih bolesti (kovrčavost lista breskve i nektarine( Taphrina deformans ), rogač šljive (Taphrina pruni), šupljikavost lista koštičavoga voća

( Stigmina carpophilla),bakterijski rak koštičavoga voća (Pseudomonas mors-prunorum)…

Stoga je najbolje uporabiti jedan od dozvoljenih bakrenih pripravaka: CUPRABLAU – Z ili

NORDOX WG ili NEORAM WG ili neki drugi pripravak prema Fitosanitarnome informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi ( https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenoga sredstva za zaštitu bilja!

Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno

zbrinjavanje nakon uporabe!

Ivan Šimičević,dipl.ing.agr.

E – mail: Ivan.Simicevic@mps.hr

Obavijest proizvođačima agruma

17. studenoga 2020.0

Vrijeme je berbe agruma, stoga podsjećamo proizvođače na postupanje prema Akcijskom planu suzbijanja sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata (Wiedemann) –gospodarski najznačajnijeg štetnika agruma. Plodovi agruma (mandarina, limuna, naranči, grejpova ) predstavljaju najznačajnijeg domaćina prije prezimljavanja u razvojnom ciklusu sredozemne voćne muhe .

U cilju smanjenja populacije štetnika za iduću vegetacijsku sezonu osobito je važno provesti higijenske mjere sanitacije voćnjaka . Sanitacija voćnjaka podrazumijeva prikupljanje i zbrinjavanje svih otpalih plodova s tla, odnosno zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova tijekom berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe. Učinkovito zbrinjavanje plodova zaostalih nakon berbe moguće jednim od navedenih načina:

prikupljanjem plodova i zakopavanjem u roku od 24 sata te pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara ili
prikupljanjem plodova i držanjem u hladnjačama na temperaturi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana ili
prikupljanjem plodova u plastične vreće i čuvanjem u zatvorenim vrećama na otvorenom najmanje 10 dana

Sakupljanjem i pravilnim zbrinjavanjem zaostalih plodova domaćina , osim suzbijanja štetnika sredozemne voćne muhe smanjuje se i mogućnost zaraze biljnim bolestima.

Inspekcijski nadzor nad provedbom mjera propisanih ovom Naredbom provodi Fitosanitarna inspekcija sukladno Zakonu o biljnom zdravstvu.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_08_73_1515.html

Ivana Tomac Talajić dipl. ing. agr.

Ivana.Tomac.Talajic@mps.hr

Ministarstvo poljoprivrede /Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva/

Obavijest za proizvođače koštičavog voća

17. studenoga 2020.0

Koštičavo voće (nektarine, breskve, marelice, trešnje, višnje, šljive) nakon opadanja lišća preporučujemo tretiranji protiv bakterijskih i gljivičnih bolesti: kovrčavost lišća ( Taphrina deformans ), rogač šljive (Taphrina pruni), šupljikavost ( Stigmina carpophilla),bakterijska pjegavost (Pseudomonas mors-prunorum).

Prije tretiranja obavezno ukloniti mumificirane plodove.

Za tretiranje mogu se koristiti jedan od bakrenih pripravaka: Nordox 75WG, Cuprabalu Z 35, Airone SC, Neoram WG i dr.

Za prskanje koristiti što više škropiva i prskati za mirna vremena.

Ako nakon prskanja padne više od 25 mm oborina prskanje ponoviti.

Prije upotrebe pripravka obavezno pročitati upute i provjeriti u FIS bazi, evidentirati prskanje i ambalažu propisno zbrinuti.

Mara Maglić dipl.ing.

E-mail Mara.Maglic@mps.hr

Obavijest voćarima

11. studenoga 2020.0

Većina bolesti na voćkama se suzbija od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje u jesen, u periodu opadanja lišća. Među njima su bakterijski rak koštičavog voća te bakterioze lijeske i oraha.

Rak koštičavog voća je bakterijska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka (šljiva, višnja, trešnja, breskva). Uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-prunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole.

Do zaraze dolazi tijekom jeseni, u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. S obzirom na vrijeme zaraze, najvažnije je izvršiti tretiranje u fazi opadanja lišća fungicidima na osnovi bakra. Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati nasad, a ponekad može izazvati potpunog sušenja voćnjaka.

U Hrvatskoj su za zaštitu od bakterijskog raka koštičavog voća registriran fungicid Nordox 75 WG, Cuprablau Z 35 WG i Airone SC.

Za jesensku preventivnu zaštitu od bakterioza nakon opadanja lišća na lijesci i orahu su dozvoljeni fungicidi Cuprablau Z, Cuprablau Z 35 WG i Bordoška juha Caffaro 20 WP

Zaštitu je potrebno provesti za mirna vremena, bez vjetra, pri dnevnim temperaturama zraka višim od 5°C, uz što veći utrošak škropiva!

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom. Primjenu sredstava za zaštitu bilja mogu obavljati samo osobe s položenim ispitom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida, za aplikaciju se smiju koristiti samo pregledani uređaji za primjenu pesticida. Ambalažu sredstava za zaštitu bilja potrebno je zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

E-mail: zeljkica.medurecan@mps.hr

Obavijest proizvođačima lijeske i oraha

9. studenoga 2020.0

Nakon opadanja lišća sa biljke u nasadima lijeske i oraha preporučljivo je napraviti jesensku zaštitu protiv bakterioza kao što su bakterijska crna pjegavosti oraha, bakterijske paleži i bakterijskog raka lijeske.

Za tu namjenu primijeniti jedan od fungicida na bazi bakra.

Champion WG 50, Neoram WG, Bordoška juha Caffaro 20 WP, Cuprablau Z i dr.

Važno: upotrijebljeno sredstvo za zaštitu bilja koristiti sukladno etiketi priloženoj uz sredstvo, ambalažu zbrinuti na propisan način,, voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Marijana Milušić dipl.ing.

Marijana.Milusic@mps.hr

Obavijest ratarima

9. studenoga 2020.0

Nicanjem ozimih žitarica niču i mnogobrojni uskolisni i širokolisni korovi. Jedan od preporučenih rokova za zaštitu pšenice od korova je i ovaj jesenski rok pogotovo na parcelama na kojima je teža primjena u proljeće.

U jesen je moguća primjene herbicida nakon sjetve a prije nicanja ili nakon nicanja žitarica.

Za zaštitu žitarica u jesen moguće je primijeniti jedan od slijedećih herbicida: Tornado forte, Tolurex 50 SC, Alister New, Sharpen 330 EC, Filon 80 EC i dr.

Marijana Milušić dipl.ing.

Marijana.Milusic@mps.hr

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

4. studenoga 2020.0

Nasadi koštičavog voća su u fazi otpadanja lista te je pravo vrijeme za tretiranje protiv bakterijskih i gljivičnih bolesti u voćnjacima. Prije tretiranja potrebno je ukloniti sasušene plodove“mumije“.

Dozvoljeni preparati su:

Nordox 75 WG koštičavo voće (kovrčavost, šupljikavost lista, bakterijski rak , palež cvijeta i mladica) , Cuprablau Z – sredstvu je ukinuta registracija, krajnji .rok za prodaju zaliha je 01.07.2020. ,a za primjenu zaliha je 01.07.2021. Dozvoljen je za breskvu, koštičavo voće (kovrčavost, šupljikavost, rogač šljive, bakterijska pjegavost, rak), Cuprablau Z 35 dozvoljen za breskvu, nektarinu, marelicu, trešnja, višnja, šljiva (kovrčavost, šupljikavost, rogač šljive, bakterijska pjegavost, rak), Kupropin – krajnji rok za prodaju zaliha 01.07.2020. a krajnji rok za primjenu zaliha je 01.07.2021. dozvoljen za breskvu – šupljikavost i kovrčavost bresaka, Rame caffaro 32 WP – krajnji rok za prodaju zaliha je 01.07.2020. a za primjenu 01.07.2021. dozvoljen je za koštičavo voće protiv šupljikavosti i kovrčavosti; Cupraffaro 50 WP dozvoljen je za koštičavo voće protiv šupljikavosti lista i na breskvi protiv kovrčavosti, Neoram WG dozvola za koštičavo voće protiv šupljikavosti i kovrčavosti, Airone SC dozvoljen za marelicu, trešnju šljivu protiv šupljikavosti, rogača šljive, smeđe truleži i bakterijskog raka; Champion flow SC dozvoljen na breskvi – kovrčavost i šupljikavost i na trešnji, višnji – kozičavost, Bordoška juha caffaro 20 WP koštičavo voće – šupljikavost i breskva – kovrčavost, šupljikavost; Bordoška juha 20 WP – Manica breskva – kovrčavost, šupljikavost.

Tretiranje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra i padalina pri temperaturama iznad 5 °C te voćke oprskati sa svih strana. Oprskati i krošnju i deblo sa što više škropiva.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja nužno je primijeniti prema priloženim uputama proizvođača i dozvolama prema FIS-u http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Prema pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida(NN 142/12 I Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14) obaveza je voditi evidencije o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Na gospodarstvu se sredstva trebaju skladištiti na propisan način. Praznu ambalažu treba zbrinuti na propisan način.

Sanja Mastelić-Ivić, dipl.ing.agr.

e-mail: sanja.mastelic-ivic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

3. studenoga 2020.0

U narednim danima se nastavlja iznadprosječno toplo razdoblje koje će pogodovati sadnji jesenskih kultivara češnjaka.

Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu, npr. luk, poriluk, a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina!

Prije sadnje češnjaka može se obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje nekih od mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Prilikom sadnje češnjaka može se za zaštitu od zemljišnih štetnika (žičnjaka i grčica hrušta) provesti tretiranje redova primjenom granuliranog insekticida FORCE 1,5 G .

Na velikim parcelama gdje je otežano provođenje mehaničkog uklanjanja korovne flore, nakon sadnje je moguće primijeniti sljedeće herbicide (registrirane na dan 3.11.2020. prema https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

STOMP AQUA(pendimetalin). Primjenjuje se nakon nicanja jednogodišnjih uskolisni i širokolisnih korova kada se češnjak nalazi u stadiju razvoja “biča” (BBCH 10) u količini 2,5 – 3,0 l/ha, uz trošak 200-600 l vode po hektru.
FILON 80 EC(prosulfokarb).. Primjenjuje se rano poslije nicanja (post-em), za suzbijanje jednogodišnjih uskolisni i širokolisnih korova kada češnjak imaju 1-3 u cijelosti razvijena lista (BBCH 11-13) u količini od 3-5 l/ha.
CHALLENGE 600(aklonifen).Primjena u češnjaku nakon sadnje prije nicanja (BBCH 00-03)za suzbijanje jednogodišnjih uskolisni i širokolisnih korova u količini 4 l/ha.
LENTAGRAN 45 WP(piridat). Primjenjuje se nakon nicanja u najvećoj količini do 2 kg/ha za suzbijanje širokolisnih korova. Preporuka je tretiranje provesti u mlađim razvojnim stadijima korovnih biljaka (između stadija kotiledona i stadija 2 prava lista). Radi postizanja bolje učinkovitosti, može se koristiti i u razdijeljenoj („split aplikaciji“).
BUTISAN S (metazaklor) Primjenjuje se za suzbijanje jednogodišnjih korova u količini 1,5-2 l/ha, uz utrošak vode 400-500 l/ha, primjenom odmah nakon sadnje režnjeva ili nakon nicanja češnjaka, kada su razvijena 2-4 lista, a korov se nalazi u stadiju neposredno nakon nicanja. Dozvoljena je samo jedna primjena u vegetacijskoj sezoni.
LONTREL 72(klopiralid). Primjenjuje se za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u količini 170-210 g/ha u ranim razvojnim stadijima korova. U češnjaku tretirati u stadijima razvoja od jednog (> 3 cm) do 4 prava lista kulture (BBCH 11-14) uz utrošak vode 150-400 l/ha.

ZA SVE DODATNE INFORMACIJE I POJAŠNJENJA REGISTRIRANI PROIZVOĐAČI MOGU SE OBRATITI SE KROZ SUSTAV INDIVIDUALNIH SAVJETOVANJA.

Podatci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Preporučena SZB primijeniti u skladu s rješenjem o registraciji ili dozvoli i uputstvu proizvođača! Profesionalni korisnici SZB dužni su voditi i čuvati evidenciju o primjeni SZB najmanje tri godine.

Marijana Lemić, mag. ing. fitomedicine
e-mail: Marijana.Lemic@mps.hr

Obavijest proizvođačima zimske salate!

20. listopada 2020.0

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

U proteklom je razdoblju tijekom prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. u središnjem dijelu Međimurske županije uz riječnu dolinu prosječna temperatura iznosila 11,0°C (+1,1°C) a pritom je zabilježeno čak 122,8 mm oborina (+33,8 mm) uz prosječnu vlažnost zraka 90,4 % (iznadprosječno je toplo, sa značajno više kiše od očekivanog prosjeka, uz povišenu vlažnost zraka zbog jutarnje magle)! Uz navodnjavanje u takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

U narednim danima očekujemo značajnu promjenu vremena: uz južni vjetar temperature zraka će porasti na dnevne vrijednosti od 20°C, a sredinom i krajem tjedna očekujemo moguće nove oborine!

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim regijama intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog iznadprosječno toplog i vlažnog razdoblja tijekom listopada redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti biološki insekticidi koji sadrže ekstrakt sjemena biljke neem (azadiraktin) i prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Author: Dunja Prvcic