Ministarstvo poljoprivrede

Author: Mladen Fruk

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva > Articles by: Mladen Fruk
Ministarstvo poljoprivrede, Obavijest, Školska shema, Vijest

ŠKOLSKA SHEMA 2020./2021.-JAVNI POZIV

10. prosinca 2020.0

Pozivamo osnovne i srednje škole da se prijave za sudjelovanje u provođenju aktivnosti u sklopu pratećih obrazovnih mjera Školske sheme u školskoj godini 2020./2021.

Javni poziv je otvoren 15 dana od objave na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.poljoprivreda.gov.hr) i Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (savjetodavna.mps.hr).

Tekst Javnog poziva za sudjelovanje u provođenju aktivnosti u sklopu pratećih obrazovnih mjera Školske sheme u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2020./2021. i Obrazac prijave nalaze se na linkovima.

Javni poziv

Obrazac prijave

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

IZOLACIJA VRHOVA PROVODNICE

24. studenoga 2020.0

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju treba nalikovati na stablo smreke, dakle, treba biti konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, trebaju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjene energija u krošnji i osvjetljenje čitavog dijela krošnje. To je vrlo važno i kod ostavljanja jednogodišnjih grana. U donjoj etaži one moraju biti jače, dužine 20-50 cm, a u vršnim   etažama 10-30 cm.

VRH SVAKOG STABLA JABUKE TREBA ZAVRŠAVATI S JEDNOGODIŠNJOM GRANOM KOJA SE NALAZI NA DVOGODIŠNJOJ, A OVA NA TROGODIŠNJOJ ILI STAROM DRVETU.

Jedna od posebnih osobina drveća je da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljcima (apikalna dominantnost) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast, od sredine do vrha grane (akrotonija). Nasuprot tome postoje mezotonija i bazitonija koje su više izražene kod grmova. Jabuka je također akrotona vrsta, što znači da ima najveću koncentraciju hormona rasta u vršim pupovima, odnosno u vršnom dijelu krošnje. Stoga je od vrlo velike važnosti održavati kontrolu bujnosti vrhova i sprječavati da oni preuzmu dominaciju nad voćkom. To se najčešće i najlakše provodi zimskom rezidbom poznatom pod nazivom „izolacija vrha provodnice“.

Skica vrha centralne provodnice u sustavu „izolacija vrha provodnice“

Kako je vrh uvijek najbujniji dio voćke, treba na njemu ostaviti što manje točaka rasta, i to onih najslabijih. Na taj se način energija rasta više skreće u donje etaže i urod prve klase se održava u nižim etažama, koje se lakše beru, a time je i sama krošnja bolje osunčana.

Svako stablo jabuke uvijek se reže od vrha prema dole. Prvo i osnovno je da se na vrhu drveta, za novi vrh, odabere jedna kraća jednogodišnja granu sa zdravim terminalnim pupom, koja se nalazi na dvogodišnjem drvetu, a ova na trogodišnjem drvetu. Poželjno je da se između godišta nalaze i kutovi, koji tada još više usporavaju kolanje sokova. Zatim se s vrha drveta počiste rezidbom tzv. vodopije i sve jače i veće grane, tako da ostanu sve do trogodišnjeg drveta u nastavku centralne provodnice samo slabo i umjereno bujne položenije jednogodišnje grane (20-30 cm), koje u narednoj godini diferenciraju cvjetne pupove, dok u godini nakon toga rađaju. Naravno, uz par dvogodišnjih, koje već imaju diferencirane cvjetne pupove. Tim postupkom može se najbolje obuzdati bujnost i akrotonost vrhova voćke. Postupak treba provoditi od početka, kada voćka dostigne maksimalnu visinu, pa sve do krčenja nasada.

Voćka, jabuka, orezana na taj način, ima najbolju izmjenu energije, dobru obnovu donjih etaža i najbolje osvjetljenje u krošnji.

„Popravljanje“ vrhova na zlatnom deliciousu početkom studenoga

Problemi nastaju kada se taj postupak ne provodi od početka podizanja nasada, kada se centralna provodnica debla digne prebrzo iznad zadnje žice u nasadu i odmah poveže za najvišu žicu. Sve što izraste iznad, samo se reže dugim škarama od tla. Time vršni dio provodnice prebrzo postane predebeo i onemogućen je prijelaz rezidbom sa starijeg do jednogodišnjeg drveta (4-3-2-1). Deblo se ne sužava proporcionalno prema vrhu, već izgleda poput bandere, s gomilom vodopija na vrhovima. Kada je jednom provodnica debla privezana za gornju žicu, teško se odlučiti za povratni rez ispod mjesta vezivanja (potrebna jaka pila) i ponovno novo vezivanje za gornju žicu. Stoga je od velike važnosti već u početku podizanja voćnjaka voditi brigu o izolaciji vrhova provodnica.

Ako u nasadu postoje stabla previsoko dignuta, a preslabe su bujnosti te u donjim etažama nema zadovoljavajućeg rasta, također je potrebno sniziti vrh provodnice i nastaviti s dizanjem iste tek nakon što se donje etaže popune s novim ograncima i rodnim granama.

Nepravilno održavani vrh s mnoštvom čepova – rana na kojima se naselila
jabučna krvava uš

U praksi se nailazi i na problem previsokog postavljanja zadnje žice. Žica je postavljena svega  50 cm do 1 m ispod protugradne mreže te je vezivanjem debelog vrha provodnice za gornju žicu onemogućeno pravilno izvođenje izolacije vrha provodnice. Najjednostavnije, a ujedno i najgore rješenje, je šišanje tih vrhova s dugačkim škarama s tla, prilikom čega se nehotice ostavlja veliki broj pritajenih čepova, „reznika“ na „banderi“, koji produciraju sve više i više vodopija na vrhovima.

Vodopije na vrhovima grana na jabuci

Ne postoji pravilo da, ako je vrh provodnice povezan za zadnju žicu, da tako treba trajno ostati povezan. Kada se tijekom zimske rezidbe uoči mogućnost vraćanja (pilom) na povoljniju granu, koja će voditi boljoj izolaciji vrha provodnice, ne smije se okolišati već treba vrh odrezati pravilno.

Najgornja žica podnosi često i najveći teret kod saginjanja voćke pod urodom. Stoga je od vrlo velike važnosti da se ta žica postavi na pravilnom mjestu, najmanje 1 m ispod protugradne mreže, tako da se tijekom eksploatacije voćnjaka može uredno i redovito rezidbom obnavljati vrh provodnice te da nakon rezidbe treba što manje ponovno vezati nove izolirane vrhove.

U prebujnim nasadima, gdje je najčešće sorta na podlozi M9 prešla na vlastiti korijen, moguće je neposredno pred opadanje lišća provesti izolaciju vrhova provodnica te rezidbom vodopija s vršnih etaža spriječiti da se dio hranjiva povuče u deblo i korijen. Na taj se način može djelomično utjecati na smanjenje bujnosti, čime se dobije produženje vremena potrebnog za provedbu rezidbe i mogućnost da se „popravljaju“ vrhovi, kod kojih je potrebno jače odstranjivanje debljeg dijela. Ranu je poželjno premazati voćarskim voskom ili barem premazati bakrenim preparatima. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije (duga i topla jesen), to nije poželjno obaviti.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

OSMA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

13. studenoga 2020.0

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Drugi razlog je suša, još od početka vegetacije, stvaranja plodonosnih pupova pa i cvatnje, vode nije bilo u većini uzgojnih područja Istre i Dalmacije, što se posljednjih godina pokazuje kao generalni problem u uzgoju maslina za preradu u ulje.

Učinak svega navedenog je naglo punjenje masline s vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na najzastupljenijoj domaćoj sorti OBLICI, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utjecali su na njezin sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode rezultirao je time da su plodovi oblice prvenstveno skladište vode, a ne stvaraoci ulja. Ta pojava postala je destabilizirajući čimbenik konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva!

→  U priloženoj Tablici 8. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojim će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.Ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak je optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalnu tehnološku zrelost posljednjih sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske: prema prošlogodišnjim rezultatima mjerenja i usporedbom sorta MAŠNJAČA na promatranom području Zadarske županije spremna je za branje! Također, na području Zapadne obale Istre (južni dio, lokalitet Vodnjan), introducirana sorta PENDOLINO spremna je za branje! Te su sorte spremne za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim agroklimatskim uvjetima.

→ Optimalna tehnološka zrelost očekuje se još za nekoliko promatranih sorti: Krvavica te Lastovka i za introduciranu sortu Leccino. Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 9 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 8.

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

KAKVO JE STANJE S CVJETNIM PUPOVIMA U NAŠIM VOĆNJACIMA ?

9. studenoga 2020.0

Kada i kako počinje razvoj cvjetnih pupova na jabuci za narednu godinu? Već  dvadesetak dana nakon cvatnje jabuke na starijem i pršljenastom rodnom drvetu, svaka cvjetna rozeta, koja nije donijela plodove ili je imala samo jedan plod, počinje pripremati cvjetnu rozetu za narednu godinu, koja je u periodu nakon berbe već jasno vidljiva. Dvogodišnje, umjereno bujne grane, također su nekoliko dana nakon starijeg rodnog drveta otpočele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su nakon berbe također jasno vidljivi. Cvjetna rozeta je veća i okruglija od lisne rozete. Umjereno bujne ovogodišnje jednogodišnje grane, naročito u alternativno nerodnoj godini, također su „potajno“ počele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su teško uočljivi, jer se gotovo i ne razlikuju od lisnih, osim po svojoj veličini. To je jače izraženo kod sorata ranijeg termina berbe. S druge strane, ako su prošlogodišnje jednogodišnje grane vrlo jako cvale i na njima je ostavljen urod (što je bio vrlo česti slučaj nakon mrazova), vrlo su slabo diferencirale cvjetne pupove za 2021. godinu.

 

 

U svim ovim pupovima tek je završen početak faze makro diferencijacije cvjetnih pupova, dok će se u periodu  nakon berbe, tijekom pada lišća (sume inaktivnih temperatura) te početkom kretanja vegetacije do cvatnje, još uvijek odvijati završna diferencijacija generativnih dijelova cvijeta, kao što su plodnice, sjemeni zameci, prašnici, peludna zrnca.

 

 

 

 

 

Prije nego se započne rezidba potrebno je uočiti vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu godinu, kako bi se tome prilagodila zimska rezidba, način i intenzitet rezidbe. Kako je ove godine u proljeće bilo izmrzavanja od kasnih proljetnih mrazova, u praksi se nailazi na vrlo različite situacije. To je vrlo važno, kako bi se pripremili i za moguću potrebu za prorjeđivanjem u cvatnji te nakon cvatnje narednog proljeća, ako neće biti novih mrazova. Slijede navedeni najčešći slučajevi na sortama, koje su najviše zastupljene u Međimurju.

ZLATNI DELICIOUS KOJI JE BIO U ALTERNATIVNO NERODNOJ GODINI

Kako sorta nije bila rodna, stablo je odmoreno i svaki pup na starom pršljenastom drvetu, cvjetni je pup. Također, novi cvjetni pupovi na mladim dvogodišnjim granama normalno su se formirali. Godina je bila alternativno nerodna i veliki broj kraćih jednogodišnjih grana, koje su ranije završile rastom, imaju prijevremeno razvijene cvjetne pupove uzduž grana, dok je svaki terminalni pup na njima jaki cvjetni pup. Rezidba ne smije biti prejaka, jer bi se time pokrenuo rast i razvoj jednogodišnjih grana, koje bi tek u novoj nerodnoj godini diferencirale pupove te bi se time samo produžila alternativna rodnost. Potrebno je lagano prorijediti i prikratiti staro pršljenasto rodno drvo, dakle potencijal uroda smanjuje se uklanjanjem najlošijeg rodnog drveta. Obvezatno je prorjeđivanje dijela cvjetova na starijem i dvogodišnjem drvetu te obvezatno prorjeđivanje, već za vrijeme cvatnje, svih cvjetova na jednogodišnjim granama, kako bi se mogle normalno pripremiti za rod 2022. godine.

Primjer jednogodišnje grane s razvijenim cvjetnim pupovima (sorta Topaz)

ZLATNI DELICIOUS KOJI JE BIO U ALTERNATIVNO RODNOJ GODINI, ALI JE STRADAO OD MRAZA

Veći dio pupova na starom pršljenastom rodnom drvetu, koji su prvi cvali, su izmrzli i svi ti pupovi su otpočeli ubrzanu diferencijaciju za 2021. godinu. Određeni dio pupova na dvogodišnjem drvetu je također izmrzao pa su i ti pupovi otpočeli stvaranje novih funkcionalnih cvjetova za 2021. godinu. Kako je najveći dio pupova na jednogodišnjim granama donio urod, jer ih se nakon mrazova nije prorjeđivalo, vrlo je slab razvoj klasičnih cvjetnih pupova na tim, sada dvogodišnjim granama. Potrebno je obaviti klasičan rez umjerene jačine te se pripremiti na kasno prorjeđivanje radi smanjenja broja plodova po gronji.

Izrođena jednogodišnja grana na Zlatnom deliciousu nakon vrlo rodne godine koja nije uspjela diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu

IDARED I JONAGOLD NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Veliki broj cvjetova sorata Idared i Jonaglod je izmrzao, od 50 do 90 %. Stoga je i veliki broj pupova otpočeo vrlo rano novu diferencijaciju za 2021. godinu. Diferencijacija se odvijala i na svim jednogodišnjim granama, koje su ostavljene u rezidbi upravo u svrhu obnove mladog rodnog drveta. U svim nasadima, koji su stradali oko 70 %,  dio umjereno bujnih jednogodišnjih grana također ima razvijene cvjetne pupove. Dakle, na drvetu postoji vrlo mnogo cvjetnih pupova za narednu 2021. godinu. Moguće je prikratiti ili ukloniti dio najstarijeg pršljenastog rodnog  drveta. Rezidba ne smije biti prejaka, treba ju usmjeriti na ostavljanje dovoljnog broja novih kratkih jednogodišnjih grana te se pripremiti za prorjeđivanje broja plodova po gronji,, većinom na jednogodišnjim granama.

Primjer klasičnog dvogodišnjeg rodnog drveta na Idaredu

BRAEBURN NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Braeburn je sorta, koja je najviše stradala od kasnih proljetnih mrazova. Ne samo da su izmrzli svi cvjetni pupovi na starijem i dvogodišnjem rodnom drvetu, već je i veliki dio cvjetova na jednogodišnjim granama izmrzao u zadnjim valovima niskih temperatura. Kako su stabla bila bez uroda, gotovo na svakoj jednogodišnjoj grančici nalaze se uzdužno razvijeni začeci cvjetnih pupova. Prejaki rez ni u kom slučaju nije poželjan. U tom slučaju, tijekom 2021. godine razviti će se jednogodišnje grane, koje će tek u 2022. diferencirati pupove pa se može očekivati da će 2023. biti prerodna godina. Potrebo je obaviti umjereno jaki rez, ukloniti dio najstarijeg pršljenastog rodnog drveta i pripremiti se na vrlo jako i detaljno prorjeđivanje. Kako ima sasvim dovoljno pupova na starijem rodnom drvetu i na dvogodišnjim granama, obvezatno je prorjeđivanje već za vrijeme cvatnje svih cvjetova na jednogodišnjim granama kako bi se mogle normalno pripremiti za rod 2022. godine.

TOPAZ NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Kao i kod Braeburna, i kod Topaza je doslovce svaka grančica puna cvjetnih pupova. Cvjetni se pupovi nalaze na starijem pršljenastom drvetu, na dvo i trogodišnjim granama, a gotovo sve kraće jednogodišnje grne također su pune cvjetnih pupova.

Pršljenasto drvo na predugoj grani Braeburna

GALA NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Gala je sorta, koja je u prosjeku najmanje izmrzla tijekom proljetnih mrazova. Uglavnom je izmrzao određeni dio cvjetova na starom i dvogodišnjem rodnom drvetu, dok se određeni dio uroda ostvario na jednogodišnjim granama, koje su kasnije cvale. Stoga je za očekivati relativno povoljnu i normalnu situaciju na toj sorti, bez nekih posebnosti vezanih uz rezidbu ili potrebu prorjeđivanja.

Načelno za sve sorte vrijede pravila ako se očekuju sljedeće situacije:

ALTERNATIVNO RODNA GODINA

Na stablu je vrlo mnogo starog pršljenastog rodnog drveta, te 2 i 3-godišnjih grana s cvjetnim pupovima, a i većina kraćih jednogodišnjih grana ima uzdužno razvijene cvjetove. Jačim rezom ili prikraćivanjem rodnih grana izazvao bi se rast novih jednogodišnjih grana, koje zbog velikog uroda u 2021. godini, tek u 2022. (narednoj nerodnoj), dobivaju cvjetne pupove i time se samo nastavlja alternativa. Potrebno je obaviti umjereni rez, prvenstveno uklanjanje najstarijeg pršljenastog drveta, jer je to dobra prilika za zamjenu najstarijeg rodnog drveta. Pažnju trba posvetiti prorjeđivanju cvjetova i plodova, što je od vrlo velike važnosti obaviti u razdoblju do 20 dana poslije cvatnje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sprečavanju cvatnje na jednogodišnjim granama. To je najbolji način da se izbjegne alternativa. Naravno, sve će se to raditi uz pretpostavku da neće biti mraza ili da postoji način da se nasad od njega obrani.

ALTERNATIVNO NERODNA GODINA

Na stablu je vrlo malo cvjetnih pupova. Potreban je jači rez (jačim rezom u nerodnoj puno se ne gubi, a obnavlja se rodno drvo) da bi se izprovocirao rast novih jednogodišnjih grana (prilika za obnovu rodnog drveta), koje će u narednoj godini (2022.) dobivati cvjetne pupove te donijeti rod u potencijalnoj novoj nerodnoj godini. Neke od tih grana vjerojatno će zbog nerodne godine (2021.) dobiti cvjetne pupove uzdužno, a taj se problem rješava prorjeđivanjem u fazi cvatnje u prerodnoj godini (2022.). Kod svakog jačeg reza potrebno je voditi računa da svaka jača rezidba potiče bujnost, a smanjena rezidba ju umanjuje.

Autor teksta i slika: Adrian, Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet, Vijest

Sedma preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina

6. studenoga 2020.0

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Drugo, a vezano na prvo, suša – konstantna. Još od početka vegetacije, stvaranja plodonosnih pupova pa i cvatnje, vode nije bilo u većini uzgojnih područja Istre i Dalmacije, što se pokazuje kao generalni problem u uzgoju maslina za preradu u ulje.

Učinak svega toga naglo je punjenje masline s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na domaćoj sorti OBLICI, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode doveo ju je u stanje ponašanja, prvenstveno kao skladište vode, a ne kao stvaraoca ulja. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenik konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva!

→   Preporuka maslinarima, koji se spremaju u berbu: kako je maslina u ovom trenutku još puna vode, preporučuje se da se s berbom pričeka još koji dan i maslinama dade nešto vremena da se isuši voda, tj. omogući se dodatno nakupljanje kvalitetnog ulja u biljnim stanicama.

Kako su dugoročne vremenske prognoze povoljne sve do polovice studenoga, bit će dovoljno vremena za obrati sve masline. Kiše, koje bi eventualno u međuvremenu i padale, neće pospješiti ponovno nakupljanje vode u plodu. Pogotovo u tehnološki zrelim maslinama za preradu u ulje!

→  U priloženoj Tablici 7. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.

Ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak je optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalna tehnološka zrelost očekuje se još za nekoliko promatranih sorti: Mašnjaču, Krvavicu i Lastovku te introduciranu sortu Leccino.

Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 8 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 7.

 

Ratarstvo, Vijest

BERBE U POKUSU KUKURUZA USPJEŠNO OKONČANE

3. studenoga 2020.0

Berbom zadnja dva zajednička pokusa u Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, uspješno je okončana druga godina komparativnih pokusa hibrida kukuruza koje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva zajedno sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama provodi na četiri različite lokacije u RH.

Isti pokus planira se zasijati još i sljedeće godine, nakon čega će se detaljno analizirati svi čimbenici koji kao dobiveni rezultat utječu na komercijalnu i ekonomsku vrijednost zrna kukuruza općenito, zatim te iste vrijednosti po FAO skupinama i pojedinačnim hibridima iz pokusa.

U vrlo gruboj i brzoj analizi prosjeka pokusa ove godine sa sve četiri lokacije, iako su prosječni rezultati vrlo ujednačeni i nema velikih razlika, po prinosu suhoga zrna malo su se izdvojili hibridi FAO skupine 500, no to nije pravilo za sve lokacije.

Međutim ako se analiziraju ekonomski pokazatelji, što se potvrdilo i na većini pokusa, najbolji financijski efekti ostvarili su hibridi FAO skupine 300 jer su imali najbolji omjer prinosa sirovog zrna i vlage u berbi pa tako i najveću potencijalnu otkupnu cijenu, a sukladno tome najviši potencijalni bruto dohodak u kn/ha.

Detaljnije i preciznije analize za ovu godinu pokusa objaviti ćemo uskoro.

Prikaz prosječnih vrijednosti po pokusima

 

Županija Osječko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska Vukovarsko-srijemska Međimurska
Raspon prinosa suhog zrna kg/ha 10500-14800 11500-16600 7700-13800 11300-16500
Prosječan prinos suhog zrna kg/ha 13042 13783 11551 14088
Raspon vlage zrna u berbi 14,8 – 19,9 17,7 – 29,9 15,2 – 18,2 20,2 – 29,7
Prosječan vlaga zrna u berbi 16,8 23,7 16,4 23,5

 

PROSJEČNI REZULTATI PO FAO SKUPINAMA/ŽUPANIJSKIM POKUSIMA

 

  FAO SKUPINA 300 FAO SKUPINA 400 FAO SKUPINA 500
Osječko-baranjska žup.
Vlaga zrna 16,0 16,6 17,7
Prinos sirovog zrna kg/ha 13504 13279 13681
Prinos suhog zrna kn/kg 13182 12887 13087
Bruto vrijednost kn/ha 10668 10358 10534
Bjelovarsko-bilogorska žup.
Vlaga zrna 21,0 23,4 26,3
Prinos sirovog zrna kg/ha 14211 15818 16164
Prinos suhog zrna kn/kg 13054 14083 13851
Bruto vrijednost kn/ha 10232 10440 9860
Vukovarsko-srijemska žup.
Vlaga zrna 16,1 16,5 16,5
Prinos sirovog zrna kg/ha 12026 11424 12014
Prinos suhog zrna kn/kg 11729 11097 11666
Bruto vrijednost kn/ha 9380 8910 9371
Međimurska županija
Vlaga zrna 22,0 23,3 25,4
Prinos sirovog zrna kg/ha 15763 15212 16635
Prinos suhog zrna kn/kg 14286 13580 14399
Bruto vrijednost kn/ha 11034 10040 10480
OKVIRNI PROSJEK
Vlaga zrna 18,8 20,0 21,5
Prinos sirovog zrna kg/ha 13876 13933 14624
Prinos suhog zrna kn/kg 13063 12912 13251
Bruto vrijednost kn/ha 10407 10172 10237

 

Siniša HRGOVIĆ, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

ŠESTA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

30. listopada 2020.0

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

 

→  Lijepo jesensko vrijeme omogućava da se i plod masline dobro razvija, većih uboda šetnika nema, što ne znači da ih neće biti.

 

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju male randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo, što se mora uzeti u obzir je velika količina vode, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode. Drugi je razlog (ne) zrelost ploda masline za preradu u ulje pa stvarna količina ulja jako varira, jer se ulje pri stvaranju nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Prilikom približavanja optimalne tehnološke zrelosti ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. Tek će tada uljare moći učinkovito izdvojiti ulje pa će i randmani biti realniji. Stoga maslinari ne trebaju kriviti uljare za njihov gubitak ulja, jer se ono u ovome trenutku fizički i ne može kvalitetno odvojiti. Sada se samo plaća prerada, a ulje se gubi!

 

→   Preporuka maslinarima, koji se spremaju u berbu: kako je maslina u ovom trenutku još puna vode, preporučuje se da se s berbom pričeka još koji dan i maslinama dade nešto vremena da se isuši voda, tj. omogući se dodatno nakupljanje kvalitetnog ulja u biljnim stanicama.

 

Kako su dugoročne vremenske prognoze povoljne sve do polovice studenoga, bit će dovoljno vremena za obrati sve masline. Kiše, koje bi eventualno u međuvremenu i padale, neće pospješiti ponovno nakupljanje vode u plod, pogotovo u tehnološki zrelim maslinama za preradu u ulje.

 

→  U priloženoj Tablici 6. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, koji će im pomoći odlučiti kada je optimalan rok za berbu njihovih maslina. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati. Ponavljanje vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak su optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

 

→ Optimalnu tehnološku zrelost unazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte na cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske.  Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom sorta masline PLOMINKA na promatranom području otoka KRK-a spremna je za branje! Na području južne Dalmacije tj. otoku Korčula, sorta DROBNICA je spremna za branje!

 

Ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje.

 

→  DROBNICA i PLOMINKA na uzgojnom području južne Dalmacije i otoka Krka spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim klimatskim uvjetima.

 

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 7 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 6.

 

PROIZVODNJA JABUKA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 2020.

26. listopada 2020.0

                                                    Jabuke pred berbu

Svaka proizvodna godina započinje rezidbom. Samo pravilno orezan voćnjak, s redovitom obnovom rodnog drveta, može garantirati uspješnu i ekonomski rentabilnu proizvodnju jabuke.

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju (podloga M9) mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, trebaju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energije u krošnji te osvjetljenje čitavog dijela krošnje. Obnova dijela rodnog drveta na njima svake godine je od velike važnosti. Veliku ulogu u tome imaju jednogodišnje grane. U donjoj etaži trebaju biti jače, dužine 25-50 cm, u vršnim etažama 10-30 cm, pošto se na njima tijekom naredne vegetacije stvaraju najkvalitetniji cvjetni pupovi.

U praksi ponekad se nailazi na voćnjake kod kojih je dosta teško rezidbom pravilno obnavljati mlado rodno drvo. Neki su podgnojeni, rast jednogodišnjih mladica je ispod 20 cm, drugi su pregnojeni pa su jednogodišnje grane dužine preko 80 cm. Kod prvih je najčešći problem alternativa, kod drugih neznanje kako smanjiti bujnost. Ponekad se prilikom korištenja vapnenog dušika gledalo samo na korisne učinke tog gnojiva, dok se zaboravlja činjenica da se radi o  dušičnom gnojivu, koje se ne bi smjelo koristiti u već bujnim voćnjacima.

Već tijekom rezidbe, kod nekih sorata koje su tijekom 2019. bile u alternativno nerodnoj godini (Golden delicious, Gala, Braeburen, Fuji i sl.) mogli su se uočiti djelomično razvijeni cvjetni pupovi i na jednogodišnjim granama. Ta je pojava često izražena nakon alternativno nerodne godine.

Globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama jabuka kasnije ulazi u period mirovanja, sve teže sakuplja sumu inaktivnih temperatura potrebnu za pravilan razvoj osnove cvjetnih organa, dok sumu pozitivnih temperatura nakuplja sve ranije.

Rano sakupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima, npr. od otpornih sorata jabuke sorta Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata može se djelomično utjecati na produktivnost (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…).

                                          Sorta Gala u berbi

Fenofaza otvaranja cvjetnih pupova ove je godine započela krajem ožujka. Upravo u te dane (31. 03. do 15. 04. 2020.) uslijedilo je nekoliko jutara s niskim temperaturama od -2 do -8 °C.  Prvi val niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom, koji je uz „chilli efekat“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90 %. Najviše su stradale sorte Jonagold i Idared, koje su u toj fazi bile u pojavi prvog cvjetnog balončića. Nakon nekoliko dana uslijedilo je još nekoliko jutara s temperaturama ispod nule, a najhladniji val iznosio je od -5 do -8 °C. Taj val zahvatio je ostale sorte u fenofazi cvatnje većine starog i dvogodišnjeg rodnog drveta.

Većina osiguravajućih kuća ima različite uvjete kod osiguranja nasada od mraza. Kod nekih je početna fenofaza osiguranja pojava prvog cvjetnog balončića, kod drugih faza prvog otvorenog terminalnog cvjeta, kod trećih tek fenofaza pune cvatnje. Stoga je od velike važnosti poznavati uvjete osiguranja, koje se odabere te pravovremeno izvršavati prijave neposredno po nastanku mraza, tim više što i sve sorte ne cvatu istovremeno.

Zaštitu od mraza proizvođači su pokušali obaviti na različite načine. Najboljim sustavom pokazala se zaštita kišenjem. Pravovremeno uključivanje i isključivanje tog sustava sačuvalo se do 70 % plodova kod nekih sorata. Pokušaji zaštite s uređajima „Frostbuter“ pokazali su se uspješnima sve dok jutarnje temperature nisu padale ispod -4 °C. U noći, kada je temperatura pala na -8 °C, uspjelo se istu „dignuti“ na samo -4 °C, što je tek djelomično utjecalo na sprečavanje šteta. Neki od proizvođača odlučili su se na tretiranje pripravcima, koji utječu na razvoj plodova, a rezultati su varirali od sorte do sorte. Štete od mraza ostale su vidljive po plodovima u obliku tzv „rajfova“, koji su kod nekih sorata (Topaz) bili čak na 95 % plodova te time postali neadekvatni za bilo koju klasu jabuke osim industrijske. Nasuprot tome, mrežavost plodova na Golden delišesu je bila začuđujuće minimalna, neovisno o tretmanima za vrijeme ili nakon cvatnje.

Po prestanku jutarnjih niskih temperatura nastavila se cvatnja cvjetova na jednogodišnjim granama. Jednogodišnja grana posjeduje djelomično funkcionalno formirane cvjetove nakon alternativno nerodne godine, stoga veliki broj proizvođača nije vršio prorijedu nakon cvatnje jednogodišnjih grana. Većina se odlučila za kasnije, ručno prorjeđivanje, kako bi se omogućio pravilan razvoj plodova normalne krupnoće. Zahvaljujući relativno povoljnom rasporedu oborina tijekom ljeta za razvoj plodova jabuke (treća faza usvajanja vode u stanice) i rod na jednogodišnjim granama dosegao je sasvim normalnu krupnoću (Golden delicious, Gala, Fuji, Braeburn). Određeni dio proizvođača zbog objektivnih razloga nije stigao početkom lipanj obaviti ručno prorjeđivanje tih grana te su plodovi ostali uglavnom presitni za prvu klasu jabuke.

S druge strane, kod sorata koje genetski razvijaju krupne plodove (Jonagold, Jonaprinc, Mutsu), mali broj plodova na stablu, kao posljedica jutarnjih mrazova, doveo je do prekomjernog rasta tijekom fenofaze zriobe pa je ponegdje čak i do 50 % plodova premašilo promjer od 10 cm te time postalo neprimjereno za skladištenje.

Od bolesti, najveći problem tijekom vegetacije uzrokovala je pepelnica, osobito na vodećoj sorti Idared. Mogući razlozi su nepravovremeno odstranjivanje rane pepelnice škarama, pretjerano korištenje triazola, korištenje premalo vode u zaštiti te, u velikom broju slučajeva, smanjeni broj zaštita zbog mrazom uzrokovane nerodnosti. Uvlačenje pepelnice u terminalni pup jednogodišnjih mladica krajem vegetacije svakako će utjecati i na mogućnost zimske rezidbe i obnove rodnog drveta.

Prebujni i pregnojeni nasadi Golden deliciousa, s loše orezanim vrhovima, bez izolacije provodnice, naročito su bili izloženi pojačanoj fiziološkoj defolijaciji. Većina proizvođača usmjerila je pažnju da nerodne voćnjake zaštiti od primarnih infekcija fuzikladija, dok su se djelomično, zbog nepoznavanje novijih bolesti (marsonina, alternaria, glomerela) iste provukle i krajem vegetacije u nekim nasadima nanijele određene štete (Topaz – defolijacija marsoninom čak i do 70 %, Golden D. – gomerela i marsonina do 50 %). Kako i te bolesti prezimljuju kao saprofitski micelij na otpalom lišću poželjno je ove godine obratiti veću pažnju na pravovremeno tretiranje ureom, u cilju smanjenja potencijala infekcije za narednu godinu. Problem novijih bolesti sve je izraženiji kod tzv. otpornih sorti na fuzikladij i pepelnicu (Topaz, Alkmena, Pinova, Florina…).

Ovih dana ponovno nas „zalijevaju„ oborine u ogromnim količinama te nam onemogućuju pravodoban ulazak u nasade, a trebalo bi pravovremeno obaviti analize tla, jesenski dio prihrane mineralnim NPK gnojivima, tretiranje ureom za defolijaciju i dr.

I na kraju svega, kao i na početku, ponovno dolazi rezidba. Treba procijeniti bujnost svake sorte, jačinu rezidbe, vrstu i broj cvjetnih pupova. Tijekom vegetacije ponovno je uočeno stvaranje i razvoj cvjetnih pupova uzduž jednogodišnjih grana kod nekih sorata, osobito ako su bile zbog mraza ponovno u alternativno nerodnoj godini. To je naročito izraženo kod sorte Braeburn, koja je najviše stradala ove godine pa su sve grane, čak i jednogodišnje, doslovce pune cvjetnih pupova. Tijekom zimske ili kasne proljetne rezidbe treba nastojati uočiti i na ostalim sortama bi li se rezidbom ili prorijedom osigurao kvalitetan urod u narednoj godini te tako izbjegao nastavak alternativne rodnosti.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr, stručni savjetnik hortikulture

ODRŽANA MANEFESTACIJA 22. DANI VOĆA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

22. listopada 2020.0

Bogatstvo plodova jeseni na izložbenom prostoru OPG Kranjčević

U subotu, 17. listopada 2020., u Đurđevcu je održana najznačajnija županijska manifestacija posvećena promociji proizvodnje voća i voćnih prerađevina, 22. Dan voća Koprivničko-križevačke županije. Uz predstavljanje šarolike palete voća i voćnih prerađevina, cilj te manifestacije je privući lokalne kupce i potrošače te prezentirati kvalitetno domaće voće, voćne prerađevine i ostale proizvode, koji se uzgajaju i proizvode u našem kraju.

Ovogodišnja manifestacija, na kojoj se predstavilo pedesetak izlagača, održana je uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, kako bi se unatoč novonastalim zdravstvenim okolnostima, uvjetovanim pandemijom koronavirusa, zadržao kontinuitet u promociji proizvodnje voća i voćnih prerađevina, a ujedno i proizvođača s područja naše županije. Ove godine, zbog spomenutih okolnosti, manifestacija je trajala samo jedan dan, na otvorenom prostoru. I ovom prilikom je tiskan katalog, u kojem se nalaze svi komercijalni proizvođači voća, s osnovnim podacima o nasadima i sortimentu voća te lokacijama nasada, ukupno 252 proizvođača voća, koji imaju voćnjake na području Koprivničko-križevačke županije.

Voćari su se potrudili urediti štandove sa svojim proizvodima i prerađevinama te su za njihov trud dodijeljene nagrade za tri najljepše uređena štanda. Prvu nagradu osvojio je OPG Lasić iz Carevdara, drugo nagrađeni bio je štand OPG Matica iz Đurđevca, a treće mjesto osvojio je OPG Kosec iz Kunovec Brega.

Najljepše uređeni štand OPG Lasić iz Carevdra

Službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, kao i svake godine bili su prisutni na manifestaciji, dijeleći promotivne materijale aktualne u poljoprivredi, odgovarajući na pitanja zainteresiranih za voćarsku proizvodnju i uživajući u plodovima i prerađevinama naših vrijednih voćara s kojima surađuju tijekom cijele godine.

Izložbeno – edukativni štand Ministarstva poljoprivrede,
Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

 

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Autorica slika: Katarina Gazdović, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet, Vijest

ČETVRTA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

19. listopada 2020.0

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→ Berba u većini Hrvatskih maslinarskih područja je započela. Razlozi započete preuranjene berbe uglavnom su objektivni, jer su vremenski uvijati nestabilni, a i prisutne bojaznosti radi povećanog napada štetnika, mada još nije trenutak za optimalnu berbu za većinu sorata.

→ Plod masline u maslinarskim područjima Republike Hrvatske većim je dijelom nezreo i nije za berbu tj. akumulacija ulja u suhoj tvari ploda nije završila. Kontinuirana mjerenja pokazuju da plod masline još uvijek značajno raste u masi, kao i količina ulja u suhoj tvari. Vezano na tu činjenicu, plod još uvijek nije u optimalnom stanju za berbu, iako neke sorte (pogotovo introducirane sorte Leccino i Pendolino) pokazuju zrelost prema promijeni pigmenta.

Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod masline dozrijeva, ali on nije i nema nikakvu korelaciju s optimalnom količinom akumuliranog ulja u suhoj tvari ploda. Jedino praćenjem akumulacije ulja u suhoj tvari ploda, što se trenutno i radi), može se odrediti taj optimalan trenutak kada maslina završi svoj ciklus stvaranja ulja. Ako je maslina zdrava i u dobroj kondiciji, ne treba ju se još brati.

 

→ Kada se govori o sorti masline Leccino, ona nije i ne može biti rana sorta za branje u Hrvatskoj. Uzastopnim mjerenjem u istim uzgojnim područjima Istre i Dalmacije posljednje tri godine, ta sorta u ovom trenutku kada se zbog promjene pigmenta počinje brati, ima deficit mase (svoje težine) 50 %. Sortna karakteristika težine Leccina je između 3,5 – 4,5 g, a prema mjerenjima prikazanim u Tablici 4., ona sada iznosi 2,1 g. Paušalnim odlukama za berbu radi se velika šteta u kvaliteti i u količini maslinova ulja!

 

→ U priloženoj Tablici 4. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojim će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.

 

→ U ovom, sada i dužem kišnom razdoblju, plod masline se dobro razvija, većih uboda šetnika nema, što ne znači da s novim dolazećim ljepšim vremenom ih neće biti. I dalje se preporučuje zaštita pripravcima kraće karence.

 

→ Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju male randmane, nego što je to uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 % , kako za koju sortu u ovom već trotjednom kišnom razdoblju. Stoga su i randmani manji za spomenuti postotak.

Drugi razlog je zbog (ne) zrelosti ploda masline za preradu u ulje pa stvarna količina ulja jako varira prema eventualnoj preradi tj. randmanu. Razlog je taj što se stvarna količina ulja u plodu, pri stvaranju ulja, nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Pri približavanju optimalnoj tehnološkoj zrelosti ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. I tek tada uljare će moći učinkovito izdvojiti ulje i randmani će biti realniji. Zato maslinari ne trebaju kriviti uljare za njihov gubitak ulja, jer se ono sada, u ovom trenutku, fizički i ne može kvalitetno odvojiti.

 

→ Optimalnu tehnološku zrelost unazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je samo jedna sorta u cijelom uzgojnom području Dalmacije. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području cijele Dalmacije sorta LEVANTINKA –ŠOLTANKA spremna je za branje!

LEVANTINKA – ŠOLTANKA na cijelom uzgojnom području Dalmacije spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

 

Stoga se može zaključiti, prema mjerenjima izravnom metodom posljednjih tri godine, LEVANTINKA – ŠOLTANKA je najranija sorta za berbu u Hrvatskoj za cijelo uzgojno područje DALMACIJA!

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 5 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 4.

 

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK