Author: Jurica Jakunić

Imajući u vidu meteorološke uvjete proteklih nekoliko mjeseci tj. vrlo visoke srednje dnevne temperature koje su dovele do efekta „produljene vegetacije“, može se zaključiti kako nasadi lijeske još uvijek nisu u fenofazi zimskog mirovanja.  Pregledom trajnih nasada u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su stabla/grmovi lijeske (ovisno o sortimentu), izgubili 50-70% lisne mase te je preporuka obaviti zimsku zaštitu do kraja mjeseca studenog, jer tijekom odbacivanja lišća na izbojcima i granama ostaju ožiljci koji mogu biti ulazni otvori za prodor fitopatogenih gljivica i bakterija. Napomena: zimsku zaštitu je potrebno obaviti prije početka cvatnje lijeske koja je u 2023. godini započela u trećoj dekadi mjeseca prosinca.

Za kasno-jesensku zaštitu lijeske u RH registrirani su pripravci na bazi: bakarnog hidroksida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha); bakarnog oksiklorida (Neoram WG – u koncentraciji 0,45%, ), kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u konc. 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima) ili kombinacija bakarnog hidroksida i parafinskog ulja: (Modro ulje – u konc. 2-3%). Navedeni pripravci primjenjuju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500 lit. ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabla/grma).

Uz navedene bakarne pripravke (uz izuzetak Modrog ulja), preporučuje se dodavanje parafinskog ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje – u konc. 3-4%) u cilju insekticidnog efekta na prezimljujuće oblike štetnih kukaca (jaja i kukuljice). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.

Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu – FIS, u ekološkoj proizvodnji lješnjaka za ovu namjenu registrirani su pripravci: Modro ulje, Neoram WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha caffaro 20 WP uz koje se može dodati pripravak na bazi parafinskog ulja. Za mogućnost korištenja ostalih bakarnih pripravaka koji su na tržištu RH registrirani kao gnojiva/ojačivači bilja, ekološki proizvođači moraju se posavjetovati s predstavnicima izabranog kontrolnog tijela ekološke proizvodnje.

Vlasnicima nasada koji su tijekom ovogodišnje vegetacije u nasadima lijeske primijetili naglo sušenje pojedinih grana ili čak cijelih stabala/grmova, poradi sumnje na zarazu vrlo opasnim gljivičnim patogenima koji izazivaju Gljivični rak lijeske (Cytospora decipiens i Botryosphaeria dothidea) te fitopatogenom bakterijom (Xanthomonas arboricola pv. corylina), koja izaziva Bakterijsku palež lijeske, preporučuje se odrezivanje zaraženih grana 30 cm ispod mjesta sušenja sve do grane višeg reda i spaljivanje izvan nasada. Cijela stabla koja su tijekom vegetacije doživjela kolaps (palež, sušenje), poradi sumnje na prethodno navedena gljivična i bakterijska oboljenja, potrebno je izvaditi s korijenom i spaliti izvan nasada. Rane nastale nakon rezanja zaraženih grana mogu se premazati (dezinficirati) pripravcima na bazi Bordoške juhe: Cuprocaffaro 50 WP (u konc. 0,8 – 1,0%) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u konc. 1,5%) i dr. Alat za rezidbu potrebno je prije orezivanja svakog pojedinačnog stabla dezinficirati prikladnim sredstvom (70 % alkohol, 3 % Natrijev hipoklorit ili sl.).

Preporuka je da se nasadi  lijeske u kojima postoji sumnja na zarazu Gljivičnim rakom, prskaju prethodno navedenim bakarnim preparatima dva puta u jesenskom periodu: Prvi tretman – kada su stabla/grmovi odbacili 50 % lisne mase te drugi tretman nakon potpunog odbacivanja lisne mase. Razmak između dva tretmana treba biti najmanje 10-15 dana. Za tretmane se koriste dva različita pripravka na bazi bakra.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

Slika 1. Odumiranje skeletne grane lijeske zbog zaraze s fitopatogenom gljivicom Cytospora decipiens (Gljivični rak)

Slika 2. Kapljice crvenog eksudata pri bazi skeletne grane lijeske zaražene s Cytospora decipiens

Slika 3. Simptomi odumiranja skeletnih grana na stablu lijeske zbog zaraze s fitopatogenom gljivicom Botryosphaeria dothidea (Gljivični rak)

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pregledom komercijalnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, može se zaključiti kako su stabla oraha u fenofazi pred zimsko mirovanje tj. izgubila su u ovisnosti od sortimenta, više od 70 % lisne mase te je do kraja mjeseca studenog, optimalni termin za obavljanje zimske zaštite kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih i bakterijskih oboljenja u vegetacijskoj sezoni 2025. godine. Ovaj tretman treba obaviti kada je temperatura zraka iznad 5°C, a tijekom suhog dana bez oborina, magle i vjetra.

Najčešći i najopasniji uzročnici bolesti na orahu su: siva pjegavost (Gnomonia leptostyla), trulež plodova (Alternaria spp., Fusarium spp., Phomopsis spp., Colletotrichum spp., Aspergillus spp.), bakterijska pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) čije zimske spore prezimljavaju na otpalom lišću te bakterijski rak oraha (Botryosphaeria dothidea), koji se posljednjih godina naglo širi u nasadima oraha.

Zimska zaštita nasada oraha vrlo je važna agrotehnička mjera jer je tijekom ovogodišnje vegetacije zabilježen vrlo jak napad prethodno navedenih bolesti (posebno su bili ugroženi plodovi), kao i u nasadima koji su oštećeni djelovanjem niskih proljetnih temperatura ili zbog ledotuče. Ovogodišnje štete  na plodovima u nasadima oraha kretale su se od 40% do čak 80%. Iako zimsku zaštitu oraha otežava činjenica velike visine i volumena krošnje (stariji nasadi), ista se ipak može provesti uz neke prilagodbe na mlaznicama vučenih ili nošenih raspršivača (tzv. turbo mlaznice).

Za kasno-jesensku zaštitu oraha u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati kod tretmana u vegetaciji s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima). Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500 l/ha ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala).

Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine. Vrlo važna preventivna agrotehnička mjera koja se može preporučiti je plitko zaoravanje ili skupljanje zaraženog otpalog lišća i plodova na kojima patogeni prezimljuju uz iznošenje iz nasada i spaljivanje. Ove preventivne mjere su vrlo važne a imaju za cilj smanjenje infektivnog potencijala gljivičnih patogena u vegetacijskoj sezoni 2025.

Vlasnicima solitarnih stabala oraha na okućnicama preporučuje se također uz zimsku zaštitu, skupljanje zaraženog otpalog lišća kao i plodova koji su uništeni napadom orahove muhe te njihovo spaljivanje. Nadalje, kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih patogena i potencijalno pucanje kore (mrazopuc), preporuka je premazivanje debala oraha i nižih skeletnih grana (bijeljenje), gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli. Okvirne količine navedenih komponenti su: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna + 0,5 kg močivog smpora (Chromosul ili Sumpor SC) + 0,5 kg soli.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ zb/).

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr