Agroekologija

Agroekologija, Ratarstvo, Vijest

Možemo li prilagoditi poljoprivredne prakse i na taj način ublažiti posljedice ekstremnih prilika koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju?

Provedba projekta Climate Farm Demo

Tijekom prvog tjedna mjeseca listopada održane su dvije demonstracijske aktivnost iz projekta Climate Farm Demo (CFD): dana 1. listopada u Novigradu Podravskom na parcelama OPG-a Štefanec, a dana 2. listopada 2024. godine, u Mičetincu, na oranicama OPG-a Ferenčak. Na oba se ova gospodarstva primjenjuju suvremene tehnologije s ciljem zaustavljanja degradacije tla i postizanja zadovoljavajućih prinosa.

Svjedoci smo klimatskih promjena, a utjecaj klime na poljoprivredu je ogroman. Poljoprivreda je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski prilagođene prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Više informacija o ovom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici projekta: https://climatefarmdemo.eu/

Osnovni cilj ovog projekta je ubrzati usvajanje praksi i rješenja „klimatski prilagođene poljoprivrede“ od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija „klimatski pametne poljoprivrede“. Pred znanstvenicima, stručnjacima i samim poljoprivrednim proizvođačima nije nimalo jednostavan zadatak – kako poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi klimatskim promjenama. Tijekom trajanja ovog projekta žele se pronaći odgovori na koji način poljoprivrednik može na svom gospodarstvu primijeniti „klimatski pametne prakse“. Stoga je na razini Europe u CFD projekt uključeno 28 država, a uključeni su poljoprivredni proizvođači čija se poljoprivredna proizvodnja odvija na različitim agrookolišnim uvjetima. U projektu sudjeluje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva čiji su službenici s čitavog područja Republike Hrvatske uključili ukupno 25 zaineresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)): 14 poljoprivrednih gospodarstva koja se bave stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom, 4 gospodarstva s proizvodnjom iz područja hortikulture te 3 gospodarstava koja proizvode po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja projekta (sedam godina: od listopada 2022. do rujna 2029. godine) na svakom pilot demo gospodarstvu organizirat će se najmanje tri demonstracije aktivnosti.

 

Klimatske promjene

Državni hidrometeorološki zavod objavio je podatak da se odstupanja srednje temperature zraka za zimu 2024. godine u odnosu na normalu 1991.–2020. nalaze u rasponu od 2,2°C do 4,4°C. Na svim postajama je temperatura zraka bila viša od prosječne. Zima 2024. je bila ekstremno topla na skoro čitavom području Republike Hrvatske. (Jedino je na području Varaždina bilo vrlo toplo.) Nije samo porast temperature (zatopljenje) pokazatelj klimatskih promjena. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Nakon takve zime uslijedilo je ekstremno vruće ljeto i dugotrajan nedostatak oborina koji su utjecali na prinos (u nekim područjima i na nekim poljoprivrednim vrstama čak i potpun gubitak uroda) te smanjenu kakvoću poljoprivrednih proizvoda. Stoga su niže u tekstu tri tablice koje prikazuju usporedbu dugogodišnjeg prosjeka za mjernu postaju Zagreb Maksimir (razdoblje 1949. – 2022.) s vremenskim prilikama u ovoj godini na dvije agroklimatske stanice (Mičetinac i Čepelovac – okolica Đurđevca). Mjerna postaja Zagreb Maksimir nalazi se 88 km zračne udaljenosti od Đurđevca. U trećoj tablici prikazani su podatci za 2024. godinu za mjesta Mičetinac i Čepelovac  koja su najbliže ARKOD parcelama OPG-a Ferenčak, jednog od 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom (od ukupno 25 demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme PDF)) uključenih u projekt Climate Farm Demo. Zanimljivo je pogledati i usporediti podatke o broju vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci za razdoblje 73 godine neprekidnog praćenja za mjernu postaju Zagreb Maksimir i ovu godinu, kad je tijekom mjeseca kolovoza bilo 22, odnosno 29 vrućih dana od ukupno 31 dana kolovoza. Višegodišnji prosjek (73 godine) za kolovoz u Zagrebu je 7 dana. Razlike su očite i u podatcima o srednjim dnevnim temperaturama i količini oborina.

 

Tablica 1.:  Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za mjernu postaju Zagreb Maksimir (podaci u razdoblju 1949.-2022.)

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
Zagreb Maksimir Srednja mjesečna temperatura zraka (°C) 0,2 2,3 6,5 11,3 15,9 19,6 21,2 20,5 16,2 11,0 6,0 1,6
Količina oborina u mjesecu (mm) 47,9 43,9 50,0 61,6 79,5 95,4 81,4 85,5 91,9 76,0 84,2 63,6
Broj vrućih dana (tmax ≥ 30°C) 0 0 0 0 1 4 8 7 1 0 0 0

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 2.:  Količina oborina u 2024. za mjernu postaju Zagreb Maksimir

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Zagreb Maksimir Količina oborina u mjesecu (mm) u 2024. godini 64,6 30,1 95,0 43,3 86,8 79,9 120,1 108,5 167,4

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 3.: Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi izmjereni na agroklimatskim stanicama i količina oborina u 2024. godini izmjerena u okolici Đurđevca

Agroklimatska stanica  Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Pinova stanica
Mičetinac
srednja mjesečna temperatura (oC) 2,2 9,5 10,8 12,9 17,5 21,8 24,2 24,7 17,3
količina oborine (mm) 34,1 35 57,2 23,7 73,4 55,5 56,2 30,3 148
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

8 18 22 8
Metos stanica
Čepelovac
srednja mjesečna temperatura (oC) 2,13 9,61 10,89 14,3 17,89 22,17 25,06 25,47 17,65
količina oborine (mm) 44 37,2 54,8 35,8 99,4 69,8 35,4 25,2 88,8
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

10 24 29 8

Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, obrada: Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Edukacije poljoprivrednika na demonstracijskim aktivnostima

Prva jesenska demonstracijska aktivnost održana je dana 1. listopada 2024. godine na OPG-u Štefanec u Novigradu Podravskom: obavljena žetva i javno vaganje prinosa zrna kukuruza i određivanja sadržaja vlage u zrnu u različitim sustavima obrade tla s ciljem usporedbe rezultata postignutih uz primjenu konvencionalne i reducirane obrade tla. Na istoj ARKOD parceli isti hibrid kukuruza (Hibrid Gloriett, FAO 380) posijan je istog datuma, ali u 4 različite varijante obrade tla. Kukuruz je posijan u klasičnom načinu obrade tla (uz osnovnu obradu – oranje), zatim reduciranu obradu, zatim strip till i na kraju izravnom sjetvom kukuruza u mulch. Cilj navedene demonstracijske aktivnosti jest educirati poljoprivrednike o novim praksama koje su usmjerene ka sprječavanju daljnje degradacije tla uslijed gubitka sadržaja organske tvari i upoznati poljoprivrednike s novim tehnologijama i korištenjem suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme. Postignut prinos bio je u rasponu od 10715 kg/ha suhog zrna kukuruza do 14339 kg/ha, a vlaga zrna od 14,9 do 15,7%. Najbolji rezultat postignut je u strip-till obradi. No, zaključak je da će nastaviti s provedbom sličnih pokusa u narednim godinama.

 

Određivanje vlage zrna

 

Vaganje

 

 

Žetva

 

Na drugoj demonstracijskoj aktivnosti punog naziva „Važnost pokrovnih usjeva u konzervacijskoj poljoprivredi i odabir pogodnih smjesa“ koja je održana 2. listopada 2024. na parcelama poljoprivrednog gospodarstva Ferenčak u okolici Đurđevca prikazana je sjetva ozimog pokrovnog usjeva (smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve). Sjetva je obavljena uz no-till obradu, a predusjev je bio kukuruz. Sjetva pokrovnih usjeva podrazumijeva više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održavanja i/ili povećanja sadržaja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla. Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda.

 

Sjetva pokrovnog usjeva

 

Sjetva uz no-till obradu

 

Sjetva u neobrađeno tlo

 

Službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva članovi su još jednog međunarodnog projekta punog naziva „ClimateSmartAdvisors“ u okviru kojeg je osnovana radna skupina punog naziva „Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“. Zadaće ove radne skupine su:

  • steći znanja i vještine o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao metode prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena
  • utvrditi u kojim dijelovima Republike Hrvatske se konzervacijska poljoprivreda primjenjuje
  • definirati kako potaknuti poljoprivrednike da uvedu konzervacijsku poljoprivredu na svoje oranice u ostalim dijelovima Republike Hrvatske
  • steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava
  • izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti.

Već tijekom ove jeseni na području 5 županija: Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Osječko-baranjska posijat će se smjesa s ciljem pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Terenski savjetnici će kontinuirano pratiti stanje pokrovnih usjeva na odabranim gospodarstvima, uz praćenje svih relevantnih podataka. Odabrana gospodarstva su poljoprivredni proizvođači kod kojih je kukuruz najzastupljenija kultura  na oranicama i koji imaju potrebu ponavljati sjetvu kukuruza na istim parcelama.

 

Sastav smjese

 

Sjeme u smjesi ALMOS – oblik i krupnoća sjemenki

 

 

Nadamo se da će se tijekom provedbe navedenih projekata dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o „klimatski prilagođenim praksama“ na poljoprivrednim gospodarstvima. Ovom prilikom zahvaljujem svim poljoprivrednim gospodarstvima uključenima u projekte, ali i svim ostalim dionicima (tvrtkama, znanstvenim i stručnim institucijama) koji su se uključili u njihovu provedbu.

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Članica radnih skupina Klima i okoliš i Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš

Agroekologija, Pčelarstvo, Vijest

Klimatske promjene – Pčele 1:0 u 89. minuti, ali utakmica još traje…

Trenutno se u EU promišljaju mjere i planovi prilagodbe i ublažavanja učinka klimatskih promjena u poljoprivredi. Razumljivo da se moramo upitati kako ćemo se svi mi iz pčelarskog sektora postaviti u toj problematici. Hoćemo li djelovati defanzivno i stalno iznova mijenjati savjete pčelarima kako pravilno i pravodobno prihraniti/zaštiti pčelinje zajednice i sklopljenih ruku čekati skori dolazak invazivnih biljnih i životinjskih vrsta u naše areale. Nakon 32 godine predavanja, različitih radionica, pčelarskih škola, demonstracija i tečaja čiji broj je već odavno premašio tisuću, imam osjećaj da se dramatično povećao broj pitanja pčelara na koje jednostavno nemam odgovora, jer više nema onih očekivanih obrazaca koji su činili koliko-toliko uobičajeni tijek proljetnog razvoja, pripreme pčelinjih zajednica za medonosno-peludne paše, suzbijanje i kontrolu rojenja te pripremu pčelinjih zajednica za zimovanje. Pčelarstvo je oduvijek samo po sebi bila „mala misterija“, ali ipak nerijetko s predvidljivim tijekom i ishodom. Danas je sve volatilno odnosno nepostojano i nepredvidljivo. Pri tome treba naglasiti da naše pčelice ne podriguju niti prduckaju, niti kakaju (ne u onoj mjeri da bi doprinosile emisiji stakleničkih plinova kao krave, konji, svinje, ovce, koze i perad), niti koristimo umjetna gnojiva odnosno pesticide koji također povećavaju emisiju stakleničkih plinova, već su jamac održivosti biocenoze odnosno bioraznolikosti. Ofenzivni odnosno proaktivni pristup uključuje rješavanje/uklanjanje uzroka, a ne samo kontrolu štete. Naše pčele nisu uzrok već žrtve. Nažalost, kolege iz drugih sektora poljoprivrede nisu mnogo upoznate s dramatičnim učincima klimatskih promjena u pčelarstvu. Stoga je sudjelovanje u različitim klimatskim projektima (poput CFD ili CSA projekta), u kojima možemo sudionicima objasniti već prisutan štetan učinak klimatskih promjena na pčele i djelovati na postepeno uklanjanje uzroka, dobrodošao pristup u rješavanju naših problema.

U pčelarskim krugovima unutar EU predloženo je nekoliko mjera prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. Drugačiji pristup u prihrani pčela, holističko pčelarenje s posebnom pažnjom na kontrolu i suzbijanje bolesti pčela te redukcija (smanjivanje) broja pčelinjih zajednica zbog visokih troškova proizvodnje. Hranidba i  bolesti pčela su evergreen (uvijek zelene) teme i pčelari će se rado upustiti u nove izazove i avanture, ali smanjivanje broja pčelinjih zajednica, koliko god to možda zvučalo birokratski kruto, hladno ali i vjerojatno racionalno zbog povećanih troškova proizvodnje uz sve prisutan izostanak meda, predstavlja opasan presedan. Pogledajmo nakratko brojke koje čine EU pčelarstvo. U 2022. registrirano je 20.280 000 košnica što je predstavljalo povećanje od 1,3 % u odnosu na 2021. U 2022. imamo 710.825  pčelara što je također porast za 15,6 % u odnosu na 2019. Glede proizvodnje, u 2021. proizveli smo 228 000 tona meda, a u 2022. oko 285 000 t meda. Porast broja košnica, pčelara i proizvodnje je uvijek dobar pokazatelj. Međutim, unatoč povećanoj proizvodnji meda, EU i dalje bilježi dramatično veliki uvoz meda. Primjerice u 2022. EU je uvezla 190 444 t meda (gotovo 9,8 % više u odnosu na 2021.), a u periodu siječanj-kolovoz 2023. oko 106 830 t (što predstavlja pad uvoza za 18.3% u odnosu na period siječanj-kolovoz 2022. vjerojatno kao posljedica izvrsne pčelarske sezone u 2022.). Nedostaju podaci za period rujan-prosinac 2023. kako bi utvrdili točan uvoz u 2023. i usporedbu s prethodnim godinama. No, notorna je činjenica da je EU samo 63 % samodostatna u proizvodnji meda te je posljedično tome veliki uvoznik meda i to ponajviše iz Kine, Ukrajine i Meksika. Stoga je logično zaključiti da bi svaka ideja za smanjivanje broja košnica unutar EU, kao mjera prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena zbog visokih troškova i izostanka prihoda, široko otvorilo vrata uvozu meda čiju kvalitetu bi trebalo apsolutno nadzirati strogim inspekcijama ili bi stanovništvo EU trebalo smanjiti potrošnju meda što je malo vjerojatno. Također, ne smijemo zaboraviti niti gubitak određenog broja radnih mjesta kao i različitih vidova dohotka u pčelarstvu od meda i proizvoda dodane vrijednosti. Stoga se smanjivanje broja košnica sa stanovišta hladne matematike možda čini razumnom idejom, ali je duboko pogrešna i na duge staze neodrživa. Razumljivo da ovdje, na sreću, postoji još puno metoda i mehanizama o kojima bi valjalo pričati, a tiče se uloge matičnih saveza, kreatora pčelarskih politika, lanaca opskrbe, potrošača i medija na EU i nacionalnim nivoima.

Odjel za savjetovanje u pčelarstvu unutar Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje Uprava) pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva trenutno provodi različite tečaje za pčelare u RH u okviru Intervencije 78.01. „Potpora prenošenju znanja iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027“. Težište je dano na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi/zaštiti pčelinjih zajednica, pripremi pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih paša, holističkom pčelarenju, izradi planova prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, proizvodnji proizvoda dodane vrijednosti u pčelarstvu odnosno diversifikaciji pčelarske proizvodnje, zakonske regulative te agroekonomike. Tečajevi su jednodnevni, dvodnevni ili četverodnevni, ovisno o predloženom planu i programu i financirani su sredstvima EU tako da pčelari i pčelarske udruge mogu sudjelovati bez naknade. Također, nedavno je unutar Uprave osnovana radna skupina „Klima i okoliš“ s glavnim ciljem obrazovanja poljoprivrednika u svezi provedbe klimatski pametnih poljoprivrednih praksi.

U konačnici, trenutni rezultat utakmice između klimatskih promjena i pčela je zaista 1:0 za klimatske promjene u „89. minuti“. No, uvjeren sam da još uvijek ima nade i vremena da u sudačkoj nadoknadi izjednačimo i uđemo u produžetke. Nažalost, izgledno je da produžeci neće donijeti pobjednika već ćemo pucati jedanaesterce slijedećih 50-ak godina s krajnje neizvjesnim konačnim ishodom

Jedna od gorućih tema koja se na prvi pogled čini kao abeceda pčelarstva te da svi o tome sve znaju, a uzrokuje velike gubitke pčelinjih zajednica su načini prehrane pčelinjih zajednica kao i važnost rasporeda/položaja rezervne hrane za zimu. Razlikujemo nekoliko načina prihranjivanja:

 

1. Podražajno prihranjivanje (proljeće – ljeto)

A) Šećerna/peludna pogača (šećerno/peludno tijesto) / 2-3 dcl šećerna otopina 1:1

B) Davanje većih količina šećerne otopine odjednom ili u 2-3 obroka

 

A) Podražajno (stimulativno) prihranjivanje preporuča se tijekom proljeća i ljeta u periodima kada nema dostatnog unosa nektara/peluda u pčelinju zajednicu. Takvim prihranjivanjem stvara se privid unosa hrane iz prirode; matica nastavlja s nesenjem jaja te zajednica ne smanjuje svoj biološko-uzgojni potencijal. Šećerno/peludne pogače su pogodne za pčelare sa pčelinjacima koji su udaljeni od njihovog mjesta stanovanja, a prilikom primjene pogača mogućnost pojave grabeži je smanjena. U slučaju davanja peludnih pogača treba paziti da u korištenom peludu nema spora uzročnika američke gnjiloće medonosne pčele i/ili vapnenastog legla. U slučaju moguće sumnje na prisutnost spomenutih spora treba koristiti proteinske nadomjeske. Treba podsjetiti da se pogače ne koriste u kasno-ljetnom/jesenskom prihranjivanju pčelinjih zajednica već se tada daje šećerna otopina (sirup) kroz vrijeme i u količinama ovisno o već prisutnim pričuvama meda u pčelinjoj zajednici. Također, ne preporuča se stalno držanje pogače u pčelinjim zajednicama tijekom kasne jeseni/rane zime. Naime, najkasnije do kraja rujna odnosno početka listopada pčelar treba osigurati dovoljnu količinu rezervne hrane u pčelinjim zajednicama ako su kasne paše podbacile. Davanje pogača ili šećerne otopine tijekom kasne jeseni-zime je kontraindicirano jer stvara privid unosa hrane izvana i potiče maticu na nesenje jaja čime doprinosi još većem trošenju postojećih rezervi hrane na leglo jer je priroda u tom dijelu godine u većini dijelova RH u stanju hibernacije bez neke intenzivne cvatnje (izuzetak je priobalje s cvatnjom planike/ružmarina u povoljnim godinama). Slična situacija se događa kod pojedinih pčelara koji, u strahu da će pčele ostati gladne, stavljaju pogače oko Božića i Nove godine. To je period kada pčele i priroda u najvećoj mjeri još miruju i nema potrebe davanja hrane. Međutim, ponekad se dogodi da pčelar iz različitih razloga provede tijekom kasnog ljeta/rane jeseni lošu pčelarsku praksu i ne da/ostavi dovoljnu količinu pričuvne hrane (med) za zimovanje pa pčele uistinu budu u opasnosti da uginu od gladovanja tijekom prosinca i siječnja. U tom slučaju se kreće na uvijek nesigurno hranjenje iz nužde te je primjena pogača preporučena s krajnje neizvjesnim ishodom. Razumljivo da će pčelari tijekom prosinca i siječnja uspjeti izvući takve gladne pčelinje zajednice s pogačama ako će zima biti blaga pa će stavljati pogače svakih tjedan dana u košnicu. Međutim, treba naglasiti da u tom slučaju matica dobiva signal da dolazi hrana te počinje s nesenjem jaja i razvojem legla što doprinosi pojačanom trošenju već oskudnih pričuva hrane u košnici i sve se vrti u začaranom krugu. Stoga hranjenje iz nužde trebamo smatrati zaista kao krajnju nuždu i treba izbjegavati takve radnje odnosno treba osigurati dovoljne količine rezervne hrane (zimnicu) na kraju sezone. Većina pčelara koja je osigurala dovoljnu količinu pričuvne hrane (zimnica-med) tijekom kasnog ljeta stavlja pogaču tek u drugoj polovici veljače kada se priroda polagano počinje sve više buditi (razumljivo da kalendar treba uzimati prilično oprezno pa će, zbog klimatskih promjena, početak stavljanja pogača ponekad biti nekoliko tjedana ranije ili pak kasnije). Nažalost, unatrag nekoliko godina smo svjedoci da pčelari moraju provoditi stimulativnu prihranu, ali često i hranjenje iz nužde s pogačama tijekom travnja/svibnja jer vremenske prilike budu loše te pčele u tom periodu potroše svu zalihu koju su vjerojatno nagomilale tijekom ožujka i budu opasno ugrožene od umiranja od gladi. Nerijetko se dogodi da pčelari prijavljuju uginuća pčela od gladi tijekom travnja/svibnja, upravo u periodu kada bi košnice trebale biti pune bagremovog ili kaduljinog nektara. Stoga treba paziti na vremenske prilike tijekom tih mjeseci i odgovarajuće reagirati kako zajednice ne bi uginule od gladi odnosno kako im se ne bi biološko-uzgojni potencijal izrazito smanjio pa bi iskoristivost kasnijih paša bila također smanjena zbog nedovoljne količine radilica. Kod primjene stimulativnog prihranjivanja tekućom hranom (šećerna otopina) u pravilu se daju male količine otopine (2-3 dcl; omjer 1:1) svaki drugi dan u periodu kada nema dostatnog unosa nektara izvana. Pri tome treba paziti da se ne izazove grabež na pčelinjaku. Također, tekuće stimulativno prihranjivanje se obavlja kada su noćne temperature iznad 12 oC, a dnevne između 15 do 20 oC.

B) Davanje većih količina šećerne otopine odjednom ili u 2-3 obroka

Unatrag nekoliko godina imamo iznimno vruća ljeta s posljedičnom sušom i nedostatkom nektarno-peludne paše što može biti opasno za pčelinje zajednice u smislu posljedično smanjene nesivosti matice te ulaska u zimu s malim brojem pčela u klupku i kasnijeg slabog izimljavanja. Također, opasnost leži u spoznaji da takva zajednica ne može sebi osigurati dovoljnu količinu zimnice pa će teško prezimiti bez pomoći pčelara tijekom kasnog ljeta/rane jeseni. Stoga se dio pčelara odlučuje na davanje većih količina šećerne otopine (oko 20 l; omjer 1:1) odjednom ili u nekoliko obroka (najčešće 2-3 ovisno o veličini hranilice).  Smisao takvog postupka je da se postigne četverostruki učinak:

a) osigura dovoljna količina hrane za zimu

b) potakne maticu na nesivost iako je u prirodi suša

c) osigura pravilan raspored meda za zimu u košnici

d) smanji broj dolazaka na pčelinjak

Pčelari najčešće taj postupak provode početkom mjeseca kolovoza kad se plodište nalazi u jednom nastavku, a iznad matične rešetke jedno medište s oskudnim količinama meda ili ga uopće nema. Stave u hranilicu odjednom (ovisno o zapremini hranilice) ili u nekoliko obroka (2-3x kroz 2-3 dana) sveukupno oko 20 litara šećerne otopine; omjera 1:1. Pčelinja zajednica će popiti/preraditi i spremiti taj „novopridošli nektar“ u medište. Nakon toga pčelar uklanja matičnu rešetku te rotira nastavke. Na podnicu dolazi puni medišni nastavak, a na njega dolazi nastavak u kojem se nalazi leglo i matica. Dobro je poznato da pčele ne trpe da im se med nalazi kod leta košnice i u donjem nastavku te počinju s prebacivanjem meda iz donjeg nastavka u gornji i time stvaraju privid pojačane aktivnosti i rada koji bude prepoznat od matice da „dolazi nektar iz prirode“ te ona ne prekida već nastavlja ili čak pojačava svoju nesivost čime biološko-uzgojni potencijal pčelinje zajednice ne opada nego naprotiv jača te takva zajednica ulazi u zimu s dovoljnom količinom pčela koja je zalog za uspješno izimljavanje sljedećeg proljeća. Razumljivo da pri tome pčele samostalno i pravilno rasporede pričuve hrane iza i iznad legla u gornjem nastavku. Također, ovakvom radnjom osiguravamo dovoljnu količinu hrane koju će pčele trošiti tijekom zime. Iako smo na ovaj način riješili „ugljikohidratni problem“, bit ćemo i dalje u problemu ako tijekom ovakvog postupka ne osiguramo unos peluda ili proteina u slučaju nestašice istog u prirodi. Logično je stoga očekivati da pčelari prilikom ovakve operacije stavljaju peludnu/proteinsku pogaču u košnicu kao pomoć za ishranu legla i stimulaciju da matica nastavi s nesenjem jaja. Razumljivo, kod primjene ove metode treba spriječiti moguću pojavu grabeži (ne smije s prolijevati šećerna otopina po pčelinjaku; hranilice ne smiju curiti odnosno propuštati otopinu; prije izvođenja ovakve radnje pregledati cijeli pčelinjak te ukloniti bezmatke odnosno slabe zajednice; hranjenje i rotaciju nastavaka provesti pred sumrak i brzo). (shematski prikaz dolje ispod).

 

2. Kasno ljetno – jesensko prihranjivanje

A) 2-3 l dnevno – šećer : voda = 3:2 / 2:1

 

Ovakav vid hranjenja pčelari primjenjuju u svrhu nadoknade i popunjavanja zaliha meda za zimu ako si pčelinja zajednica sama nije osigurala dovoljnu količinu zimnice na kasnim pašama. U pravilu zajednici na jednom nastavku/plodištu (neovisno da li se radi LR ili AŽ košnici) bi trebalo osigurati minimalno 12 kg meda, a zajednicama na 2 nastavka oko 18-20 kg meda (voditi računa da  težina 1 nastavka s deset praznih okvira mednog saća iznosi negdje oko 10 kg). Preporuka je da kod takvog hranjenja omjer šećer : voda bude 3:2 ili još gušći 2:1. Primjer modernog hranjenja s cisternom zapremine 450 L (žuta boja) koja na sebi ima pumpu koju pokreće struja od akumulatora automobila te pčelar s crijevom i  elektronskim ekranom na regulatoru protoka šećerne otopine („pištoljem“) na slici.

 

 

3. Raspored hrane za zimu

 

Primjer pravilnog rasporeda rezervne hrane u košnici tijekom zimovanja (Z. Tomljanović)

 

Košnica A ne udovoljava smjernicama Dobre pčelarske prakse i vrlo vjerojatno će pčelinja zajednica uginuti od nestašice hrane iako će paradoksalno imati velike rezerve hrane u košnici. Međutim, u uvjetima hladnoće i nestašice hrane oko klupka, pčele neće moći proći maleni prostor između donjeg i gornjeg nastavka kako bi došle do obilja meda u gornjem nastavku te će tako uginuti od gladi iako je med bio svega nekoliko cm udaljen od njih. Naime, pčele oblikuju klupko u onom prostoru (nastavku) iz kojeg zadnje leglo izađe van stanica saća. U primjeru A pčele će oblikovati klupko u donjem nastavku trošeći pri tome oskudne zalihe meda iz donjeg nastavka. Tako uzimljene zajednice imat će šansu za prezimljavanje jedino ako će zima biti izrazito topla pa će u tom slučaju pčele cirkulirati između gornjeg i donjeg nastavka. Međutim, čak i kazivanja pčelara iz Dalmacije nerijetko sugeriraju da će tako uzimljena zajednica biti u velikoj opasnosti čak i u priobalju gdje su zime tradicionalno blaže nego na kontinentu. Stoga se strogo savjetuje pčelarima rotacija nastavaka krajem srpnja/početkom kolovoza ili podizanje okvira s leglom u gornji nastavak uz kasnije dopunjavanje potrebnih zaliha sa šećernom otopinom. Košnice B i C pružaju pravilan raspored hrane unutar pčelinje zajednice tijekom zime te time bolje uvjete za uspješno prezimljavanje s time da je košnica C biološki jača od košnice B.

 

dr. sc. Zlatko Tomljanović

Voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Voditelj Radne skupine „Klima i okoliš“

Nacionalni koordinator CFD projekta

Agroekologija, Međunarodna suradnja, Vijest

Koja je veza između zdravlja bilja i svakodnevnog života?

Zdravlje bilja utječe ne samo na okoliš, gospodarstvo i europski prehrambeni lanac, nego i na našu sadašnjost te budućnost, a mnogi europski građani toga nisu svjesni. Očuvanjem zdravlja biljaka štitimo život.

Upravo zato široka koalicija partnera iz cijele Europe udružila je snage kako bi pokrenuli kampanju #PlantHealth4Life čiji je cilj podizati svijest o dubokim vezama između zdravlja bilja i našeg svakodnevnog života i poticati djelovanje građana u cilju zaštite zdravlja bilja. Kampanju vode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija (EK) i 22 europske zemlje. Nacionalni nositelj kampanje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Zašto je zdravlje bilja važno?

Biljke čine 80 % hrane koju jedemo i proizvode kisik koji udišemo. Zdrave biljke znače i dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost i cjenovnu pristupačnost hrane. Nažalost, zbog klimatskih promjena i globalizacije, biljke su pod sve većim pritiskom štetnih organizama koji mogu prouzročiti katastrofalne ekološke i gospodarske posljedice. Donošenjem bilja i biljnog materijala s putovanja, možemo unijeti nove štetnike i biljne bolesti u našu zemlju. Ovi organizmi često nemaju prirodne neprijatelje u novom okolišu, što im omogućava brzo širenje i utječe na zdravlje  lokalnih biljnih vrsta.

 

Invazivne vrste istiskuju autohtone biljke, smanjuju bioraznolikost i narušavaju ravnotežu u prirodi uništavajući šume i urbane zelene površine. „Hrvatska se danas bori s azijskom strizibubom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda, palminom pipom, hrastovom mrežastom stjenicom i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti. Zato je ova kampanja važna i zato apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa biljaka i organizama,” izjavio je povodom predstavljanja kampanje Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.

Poruke ove kampanje važne su i trebale bi doći do svih koji vole putovati izvan granica Lijepe naše, ali i do svih koji se vole baviti uzgojem bilja. Svi volimo egzotične biljke, ali one mogu biti rizik za naš ekosustav ako nisu uzgajane prema standardima EU. Ako volite putovati, nemojte donositi bilje i biljne materijale iz drugih zemalja bez odgovarajućeg fitosanitarnog certifikata. Svaki građanin može pridonijeti očuvanju zdravlja bilja na način da bilje i biljne materijale kupuje u ovlaštenim trgovinama. Bilje i biljni materijali koji se mogu naći u ovlaštenim trgovinama moraju imati biljnu putovnicu kojom se jamči sljedivost i usklađenost s propisima EU o zdravlju bilja. „Informirani europski građani koji posjeduju točne informacije o zdravlju bilja mogu pomoći u zaštiti i očuvanju naše bioraznolikosti”, dodala je Claire Bury iz Europske komisije.

Važno je educirati i djecu i mlade koji danas u ranim godinama otkrivaju ljepote vrtlarstva. Sve veća pojava malih urbanih vrtova također upozorava na važnost edukacije i prevencije kako bi se spriječilo širenje potencijalno štetnih organizama. „Apelirala bih na sve da u svom vrtu sade zdravi materijal. Svi volimo egzotične biljke koje lijepo izgledaju, ali one mogu predstavljati rizik jer se često nabavljaju od dobavljača koji ne uzgajaju bilje sukladno fitosanitarnim zahtjevima. Kad nabavljamo bilje iz trećih zemalja važno je da ima odgovarajuću dokumentaciju (fitosanitarni certifikat) koji jamči da je bilje uzgojeno prema standardima Europske unije“, kazala je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

 

Uzbudljive aktivnosti kampanje #PlantHealth4Life

Najbolji način za očuvanje zdravlja bilja je prevencija. Edukacija o rizicima i odgovorno ponašanje tijekom putovanja mogu značajno smanjiti šanse za unošenje štetnih organizama u našu zemlju. Cilj kampanje #PlantHealth4Life jest podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja. Ove godine, kampanja nudi brojne prilike za sudjelovanje kroz sajmove, izložbe i edukativne radionice. Posjetite mrežnu stranicu kampanje #PlantHealth4Life i saznajte kako možete zaštititi zdravlje bilja. Tamo ćete pronaći resurse dostupne na svim jezicima EU-a, uključujući materijale za medije, objave na društvenim mrežama i videozapise.

Agroekologija, Vijest, Zaštita bilja

Zbrinjavanje prazne ambalaže SZB za 2024.

Svim korisnicima sredstava za zaštitu bilja donosimo novi raspored zbrinjavanja prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za 2024.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Albaugh TKI* (Pinus Agro), Agrozov, BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Certis Belchim HR* (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

 

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Akcija sakupljanja ambalažnog otpada organizira se za poljoprivredna gospodarstva (pravne osobe, OPG) koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz ispravnog zbrinjavanja prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 (15.4.2022).

Na navedenim punktovima može se predati prazna ambalaža i dobiti od tvrtke C.I.A.K. d.o.o. ovjereni prateći list. Prateći list potrebno je čuvati za slučaj inspekcijskog nadzora.

Dokument možete preuzeti i na poveznici (kliknite ovdje), a popis je i ispod:

Istarska županija

15.04.2024.

Finida bb (dvorište 6. maj) Umag 09.00 – 11.00
Brtonigla Nova Vas Brtonigla 12.00 – 14.00

 

Istarska županija

19.04.2024.

Parkiralište ispred B-voda d.o.o. Sveti Ivan 6 Buzet 09.00 – 10.30
Parkiralište iza doma Josip Daus Cerovlje 12 Cerovlje 12.00 – 14.00

 

Istarska županija

23.04.2024.

Sajmište Višnjan Višnjan 09.00 – 11.00
POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o. Šišanska cesta 124 Pula 13.00 – 14.30

 

 

 

Primorsko – goranska županija

26.04.2024.

Poljoapoteka Cortina Novo naselje Mravinci bb Čavle 09.00 – 10.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.04.2024.

PZ Napredak K. Tomislava 40 Gradište 09.00 – 11.00

Istarska županija

30.04.2024.

Trg Pićan Pićan 60 Pićan 09.00 – 11.00

 

Brodsko – posavska županija

02.05. 2024.

PPK d.o.o. Nova Gradiška Kralja Dmitra Zvonimira 292 Nova Gradiška 09.00 – 13.00

 

Brodsko – posavska županija

03.05.2024.

Agronom d.o.o. J. Kozarca 12 Bukovlje 09.00 – 11.00

 

Brodsko – posavska županija

08.05.2024.

Gratis – commerce d.o.o. Bebrina 81 Bebrina 08.30 – 10.00
Gratis – commerce d.o.o. Gornja Bebrina 67 Ruščica 11.00 – 13.00

 

Požeško – slavonska županija

09.05.2024.

Kutjevo d.d. Trg Graševine 2 Kutjevo 08.00 – 11.00
Kutjevo d.d. Trg Vilima Korajca 13 Kaptol 11.30 – 13.30

 

Požeško – slavonska županija

14.05.2024.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba Trg Zrinskih i Frankopana Pleternica 08.00 – 10.30
Komunalno društvo Kralja Tomislava 56e Čaglin 11.30 – 13.00

 

Požeško – slavonska županija

21.05.2024.

Agronom d.o.o. Voćarska bb, Završje Brestovac 09.00 – 12.00

 

 

 

 

Karlovačka županija

24.05.2024.

Bublić Commerce d.o.o. Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c Karlovac 08.00 – 10.00
Gavranović d.o.o. Mali Erjavec 4 Mali Erjavec 11.00 – 12.00
Vinski podrum Vrbanek Obrež Vivodinski 1 Vivodina 13.00 – 15.00

 

Brodsko – posavska županija

29.05.2024.

Braniteljska zadruga Kobaš Kloštarska 6 Slavonski Kobaš 09.00 – 11.00

Karlovačka županija

31.05.2024.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna Duga Resa 08.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

31.05.2024.

Udruga vinogradara i voćara Matije Gupca (Hrvatski  pučki dom) Staro Petrovo Selo 10.00 – 12.00

 

Osječko baranjska županija

05.06.2024.

Općina Gorjani Kula 1 Gorjani 09.00 – 12.00

 

Ličko – senjska županija

07.06.2024.

Madig – Mrežnica d.o.o. Kralja Zvonimira 131 Otočac 08.00 – 10.00
Poljopromet d.o.o. Lički Osik 81 (Stari) Lički Osik (Stari) 11.00 – 13.00

 

Zadarska županija

07.06.2024.

Kod Poljoljekarne Klarići 60 Stankovci 09.00 – 11.00

 

Karlovačka županija

10.06.2024.

Madig – Mrežnica d.o.o. Salopek Selo 2 Ogulin 08.00 – 10.00

 

Karlovačka županija

12.06.2024.

Parkiralište NK Josipdol Karlovačka 6a Josipdol 08.00 – 10.00
Benzinska postaja Plaški (preko puta) Plitvička cesta Plaški 11.00 – 12.30

 

 

Zadarska županija

14.06.2024.

Parking kod velikog nogometnog igrališta Ulica Josipa bana Jelačića 11 Poličnik 10.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

17.06.2024.

Agro Tovarnik Rusinjska b.b. Mikluševci 09.00 – 11.00

 

 

 

 

Požeško – slavonska županija

21.06.2024.

Lipkom d.o.o. I. Mažuranića 81 Lipik 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

24.06.2024.

P.Z. Štefanje Štefanje 84 a Štefanje 08.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

25.06.2024.

ATAR d.o.o. I. L. Ribara 25 Beničanci 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

26.06.2024.

DVD u Gudovcu Gudovac 41 Gudovac 08.00 – 10.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

28.06.2024.

Šnajder d.o.o. Bilogorska 74 Kapela 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

01.07.2024.

Sajmište u Garešnici Ulica Petra Svačića Garešnica 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

03.07.2024.

Sima-agro d.o.o. Donji Sređani  47 Dežanovac 08.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

05.07.2024.

ABUNDAN d.o.o. Sv. Mihovila 19 Velika Ludina 08.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

08.07.2024.

Kod Društvenog doma Radićeva ulica Kutina 08.00 – 11.00
Sajmišna ulica kod Veterinarske ambulante Lipovljani 12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

10.07.2024.

Komunalac Glina d.o.o. Jukinačka 104 Glina 08.00 – 11.00
PZ Prvča Barice Rapić 1a Sisak 12.30 – 16.00

Sisačko – moslavačka županija

12.07.2024.

Sajmište Popovača Moslavačka 12 Popovača 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

15.07.2024.

Parkiralište kod Općine Šandrovac Bjelovarska 6 Šandrovac 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

17.07.2024.

Sajmište Početak Bjelovarske ulice Veliki Grđevac 08.00 – 11.00

 

Osječko baranjska županija

18.07.2024.

Dvorište komunalnog društva Kolodvorska 1 Koritna 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

19.07.2024.

DARKOM d.o.o. – Reciklažno dvorište Josipa Kozarca 23 Daruvar 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

22.07.2024.

Sajmište Sv. Andrije bb Čazma 08.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

24.07.2024.

Prostor stočnog sajma u Sunji Sajmište bb Sunja 08.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

25.07.2024.

Kooperacija Drenje Gajeva 35 Drenje 10.00 – 12.00

 

Dubrovačko – neretvanska županija

25.07.2024.

Poljoprivredna zadruga Putniković Putniković 7 Putniković 10.00 – 12.00

 

Požeško – slavonska županija

26.07.2024.

PZ Prvča Pavla Radića 44 Požega 10.00 – 11.00

 

 

 

 

Dubrovačko – neretvanska županija

01.08.2024.

ATTS d.o.o. Gruda 3 (kod Tommy-a) Gruda 10.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

02.08.2024.

Trgovački obrt Tina I. G. Kovačića 106 Ilok 09.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

07.08.2024.

Agro Tovarnik Vl. Ivana Burika 34 Tovarnik 09.00 – 11.30

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.08.2024.

PZ Napredak Strossmayerova b.b. Babina Greda 09.00 – 10.00
PZ Napredak Velika Cerna 147 Cerna 11.00 – 13.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

14.08.2024.

CEZAREJA d.o.o. Soljanska 56 Drenovci 09.00 – 13.00

 

Zadarska županija

16.08.2024.

Maslinik OPG Ivan Atelj 200 m južno od rampe za utovar grožđa,            Parcela Vickouša Zagrad, Nadin 08.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

19.08.2024.

Ruris Agro d.o.o. Zagrebačka 146 Gundinci 09.00 – 12.00

 

 

Splitsko – dalmatinska županija

19.08.2024.

Poljoapoteka Hipodrom Put Piketa 24 Sinj 09.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

21.08.2024.

PZ Topolje Republike 50 Topolje 08.30 – 10.00
Dom Kulture V. Nazora 32 Popovac 11.00 – 12.00

 

 

 

Dubrovačko – neretvanska županija

21.08.2024.

Poljopromet d.o.o. Jasenska bb Opuzen 10.00 – 13.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

22.08.2024.

CEZAREJA d.o.o. Skorotinci 8 Otok

Industrijska zona

09.00 – 12.00

 

Virovitičko – podravska županija

23.08.2024.

Agrimex d.o.o. Detkovac 19 Detkovac 09.00 – 11.00

 

Splitsko – dalmatinska županija

23.08.2024.

Poljopromet d.o.o. Glavina Donja 373 Imotski 08.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

26.08.2024.

Općina Kneževi Vinogradi Vaga prema Kotlini Kneževi Vinogadi 09.00 – 11.00

 

Primorsko – goranska županija

27.08.2024.

P.Z. VRBNIK Namori 2 Vrbnik 10.00 – 12.00

 

Brodsko – posavska županija

28.08.2024.

Stočna pijaca Nova Kapela 10.00 – 12.00

 

Splitsko – dalmatinska županija

28.08.2024.

Ispred pogona bivše tvrtke KRAH Fra Ivana Rozića 23 Vrgorac 09.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

29.08.2024.

Agrar T.P.P. (Habada) Kralja Tomislava bb Selci Đakovački 08.30 – 10.00
Europlantaže d.d. Trg 2 Brođanci 11.30 – 12.30

 

Virovitičko – podravska županija

29.08.2024.

Slatina kom d.o.o. Trg Ruđera Boškovića (stara tržnica) Slatina 08.00 – 11.00

 

 

Krapinsko – zagorska županija

30.08.2024.

Trgocentar d.o.o. Trg Sv. Jurja 8 Desinić 08.00 – 10.00

 

Virovitičko – podravska županija

02.09.2024.

Reciklažno dvorište Industrijska zona, Rakitka 2 Kladare 08.00 – 11.00

 

Virovitičko – podravska županija

04.09.2024.

PP Orahovica d.d. – Gutmanovci Zakov gaj Gutmanovci 08.30 – 12.00
PP Orahovica d.d. Zdenci b.b. Zdenci 13.00 – 14.30

 

Zagrebačka županija

05.09.2024.

Parkiralište gradskog stadiona Celine 8 Vrbovec   08.00 – 11.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

06.09.2024.

Prostor kod sportske dvorane – Ivankovo Bošnjaci 10 Ivankovo 10.00 – 12.00

 

Zagrebačka županija

06.09.2024.

Sajmište u Dubravi „Dudnjak“ Radnička ulica bb Dubrava Vrbovečka   08.00 – 11.00

 

Zagrebačka županija

09.09.2024.

Poljoapoteka Jakopović Lipovec Lonjski 17 Lipovec Lonjski

Kloštar Ivanić

08.00 – 11.00

 

 

Krapinsko – zagorska županija

10.09.2024.

Micak d.o.o. Kolodvorska 47a Marija Bistrica 08.00 – 10.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

10.09.2024.

PZ Bogdanovci Rudina krčevine 1 Bogdanovci 09.00 – 11.00

 

Zagrebačka županija

11.09.2024.

Cipro d.o.o. Josipa Predavca 10 Dugo Selo 08.00 – 10.00
Sajmište Pisarovina Karlovačka 8A Pisarovina 11.30 – 13.30

Šibensko – kninska županija

13.09.2024.

PZ Primošten Burnji (skladište) Draga 6 Primošten Burnji 10.00 – 11.30
DRNIŠKI VINOGRADAR d.o.o.     (Dalmacija vino Split d.o.o.) I. Meštrovića 38

(lokacija Cecela)

Drniš 13.00 – 15.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

13.09.2024.

Ruris Agro d.o.o. Strosmajerova 61 Bošnjaci 09.00 – 10.30
PZ Napredak V.Nazora 8 Bošnjaci 11.00 – 12.00

 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb

16.09.2024.

Ispred Društvenog doma Vukovina Stara cesta 14 Vukovina 08.00 – 10.00
DVD Odranski Obrež (plato ispred) Obreška cesta 119 Odranski Obrež 10.30 – 12.00

 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb

18.09.2024.

Poljoapoteka Papiga Črećan 10 b Sv. Ivan Zelina 08.00 – 11.00
Veterinarska ambulanta u Belovaru Varaždinska 55 Belovar 11.30 – 12.30

 

Zagrebačka županija

20.09.2024.

Penić-promet Krašić 96 Krašić 10.30 – 12.00

 

Zagrebačka županija

23.09.2024.

Agronom d.o.o. Ulica 65. bataljuna ZNG 48 Ivanić Grad   08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

25.09.2024.

Amting d.o.o. Kolarova 2 Veliki Bukovec 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

27.09.2024.

Poljodom d.o.o. Gospodarska 2 Ivanec 08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

30.09.2024.

PZ Prvča Kolodvorska 12 Jalžabet 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

02.10.2024.

Sakupljalište repe (repodrom) Stjepana Radića 1 Vidovec 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

04.10.2024.

Agronom d.o.o. Trg Tomislava Bardeka 17 Sokolovac 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

08.10.2024.

Agronom d.o.o. Trg Matije Gupca 2 Novigrad  Podravski 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

10.10.2024.

Gola – općinsko skladište A. Šenoe Gola 08.00 – 12.00

 

Osječko – baranjska županija

11.10.2024.

Općina Podravska Moslavina J.J. Strossmayera 150 Podravska Moslavina 09.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

15.10.2024.

Parkiralište ispred DVD-a Sv.Petar Orehovec 131 Sv.Petar Orehovec 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

17.10.2024.

Prostor tržnice Ulica 77. Samostalnog bataljuna ZNG-a 19 Grubišno Polje 08.00 – 11.00

 

 

Koprivničko – križevačka županija

21.10.2024.

Lenagro d.o.o. Palih boraca 1 Đelekovec 08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

24.10.2024.

Poljocentar d.o.o. Međimurska 30 Varaždin 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

28.10.2024.

Poljodom d.o.o. Vladimira Nazora 26 Vinica 08.00 – 10.00

 

 

 

Međimurska županija

30.10.2024.

Tvornica stočne hrane d.d. Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA Kolodvorska 74 Donji Kraljevec 08.00 – 12.00

 

Međimurska županija

04.11.2024.

Tvornica stočne hrane d.d. Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA Sajmišna 1 Kotoriba 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

06.11.2024.

Kocen Agro d.o.o. Štrigova 76 Štrigova 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

08.11.2024.

Agromartin d.o.o. Čakovečka bb Sv.Martin na Muri 08.00 – 10.00

 

Međimurska županija

12.11.2024.

Dodlek – Agro d.o.o. Lipovke 6 Belica 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

19.11.2024.

Poljoposavec d.o.o. Matije Gupca 5a Dunjkovec 08.00 – 10.00

 

 

 

 

Koprivničko – križevačka županija

21.11.2024.

Reciklažno dvorište Hrvatske državnosti 94 Herešin, Koprivnica 08.00 – 12.00

 

Koprivničko – križevačka županija

25.11.2024.

Industrijska zona Čret Kod skretanja za Lemeš Križevački Križevci 08.00 – 12.00

 

Koprivničko – križevačka županija

27.11.2024.

Agronom d.o.o. Kolodvorska 19 Đurđevac 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

29.11.2024.

Sajmište Sveti Ivan Žabno Zagrebačka bb Sveti Ivan Žabno 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

03.12.2024.

Sajmište Gornja Rijeka Novoselska ulica 15 Gornja Rijeka 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

05.12.2024.

Sajmište Kolodvorska bb Virje 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

09.12.2024.

Parkiralište ispred zgrade Općine Kalnik Trg Stjepana Radića 5 Kalnik 08.00 – 11.00

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Poziv korisnicima intervencija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.

Sva poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražili plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe.

Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN 25/23, 52/23 i 56/23) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj izobrazbi.

Korisnici plaćanja za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP) i IAKS mjere obvezni su svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati.

Izobrazbe, individualna savjetovanja i demonstracijske aktivnosti koje obavljaju javni i privatni savjetnici za korisnike su besplatne.

Pozivamo Vas da na mrežnoj stranici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede savjetodavna.mps.hr, pod Savjetovanja i tečajevi pratite objave održavanja tečajeva u Vašoj županiji te se prijavite za sudjelovanje na izobrazbi, uživo ili putem webinara.

Ovdje se nalazi naziv tečaja i pripadajuć popis intervencija za koje se navedeni tečaj priznaje:

 1.  PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (stočarska proizvodnja) + IAKS mjere (stočarska proizvodnja) 2023.(oznaka 78.01. – C)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  •  32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka
  •  32.01.02. PVP za prvotelke
  •  32.02. PVP za tov junadi
  •  32.03. PVP za krave dojilje
  •  32.04. PVP za ovce i koze
  •  70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  •  70.06. Dobrobit životinja

 

2. IAKS MJERE 2023.(oznaka 78.01. – 3)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
  • 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
  • 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • 70.02.01. Zaštita ptice kosca
  • 70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima
  • 70.02.03. Uspostava poljskih traka
  • 70.04. Održavanje ekološkog uzgoja
  • 70.07.01. Očuvanje suhozida
  • 70.07.02. Očuvanje živica
  • 70.08.01. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka
  • 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika
  • 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  • 70.06. Dobrobit životinja

 

3.  EKO SHEME + PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (biljna proizvodnja) 2023.(oznaka 78.01. – A)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
  • 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina
  • 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
  • 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
  • 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
  • 32.05. PVP povrće
  • 32.06. PVP za voće
  • 32.09. PVP za sjeme

 

4.  IZOBRAZBA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA 2023. (oznaka 78.01. – 4)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
  • 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika

 

Nepoštivanje obveza propisanih za korisnike pojedinih intervencija dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

Više o tečajevima i postupku prijave pročitajte na poveznici (kliknite ovdje).

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS  Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Ambrozijina zlatica na području Bjelovarsko-bilogorske županije

Tijekom ovogodišnjih obilazaka terena na području Bjelovarsko-bilogorske županije u cilju praćenja štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama poslova izvršen je i pregled biljaka ambrozije  (Ambrozia artemisifolia L.) na prisutnost ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.). od  mjeseca lipnju pa sve do rujna.  Njihova populacija  bila je u značajno brojnosti što je vrlo korisna informacija jer je riječ o  insektu koji bi mogao postati značajna karika biološke kontrole ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

Ambrozijina zlatica je insekt iz podporodice (Galerucinae), porodica (Chrisomelidae),  podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Njena pojava  bilježi se od 2013-te godine u Italiji te kasnije u Švicarskoj, Sloveniji, Srbiji i dr. Prema dostupnoj literaturi u Hrvatskoj je zabilježen prvi nalaz 2019. godine na području  Parka prirode Lonjsko polje.

Na biljkama ambrozije  ličinke i odrasli oblici hrane se lišćem i mogu izazvati i defolijaciju. Osim toga hrane se i polenom čime se umanjuje reprodukcijska moć biljke, što pridonosi i smanjenju alergijskog potencijal. Štete na biljkama ambrozije mogu biti i veće od 80 %. Na biljci istovremeno mogu se naći svi razvojni oblici kukca: jaja, ličinke i odrasli oblici.

Prema podatcima u literaturi smatra se da prezimljavaju odrasli oblici i javljaju se na mladim biljkama ambrozije u travnju, odrasli oblici prve druge i treće generacije javljaju se od lipnja do kolovoza, a četvrta generacija može se javiti u rujnu. Tijekom vegetacije generacije se preklapaju, a na prezimljavane idu u listopadu.

Foto 1. Jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 2. Kukuljica i odložena jaja ambrozijine zlatice (V. Bradić)

 

Foto 3. Ličinka ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 4. Odrasli oblici ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 5. Oštećenja na ambroziji (V. Bradić)

 

Istraživanjima  u Srbiji u 2022. godini utvrđene su štete od ambrozijine zlatice u rasponu od 10-15 %  i na biljkama obična dikica (Xanthium strumarium L.) i tankolisni suncokret

( Helianthus decapetalus), dok se u svijetu spominju štete i na suncokretu (Helianthus annus L.).

Prilikom pregleda ambrozije primijećen je i dosta velik broj parazitarnih i propalih jaja ovog kukca, što upućuje da vjerojatno ima prirodne neprijatelje i u našem podneblju.

U literaturi se spominju prirodni neprijatelji ličinke  azijske bubamare (Harmonia axyridis), ličinke mrežokrilke red (Neutoptera), nimfe i odrasli oblici bogomoljke (Mantodea), stjenice roda (Piocoris varius) nimfe pauka (Agelena opulenta) (Moriya et al., 2002.) te parazitoidna muha (Chaetonodexodes vanderwulpi). Također jaja ambrozijine zlatice mogu napasti i gljive roda (Beauveria bassiana).

Foto 6. Uništena jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

O nalazu  ambrozijine zlatice obaviješteni su  znanstvenici i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, koji su potvrdili vrst i koji će u budućnosti provoditi  istraživanja na području RH kako bi utvrdili stvarnu rasprostranjenost ovog kukca koristan učinak na smanjenje populacije ambrozije kao i potencijalnu opasnost  na nekoj od poljoprivrednih kultura.

Berić Jadranka, dipl. inž. agr.

Vesna Bradić, dipl. inž. agr.

 

Izvor podataka:

Sarajlić, Ankica; Majić, Ivana; Lović, Ivan; Funarić, Mirko; Ravlić, Marija Mogućnosti biološke kontrole ambrozije uz pomoć kukaca // Zbornik sažetaka – 5. Simpozij Hrvatskog entomološkog društva / Sarajlić, Ankica ; Ravlić, Marija (ur.).Osijek: Hrvatsko entomološko društvo, 2022. str. 24-24 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni

https://www.naro.affrc.go.jp/archive/niaes/techdoc/apasd/Ophraella%20communa%20-B.html

Prvi podaci o Xanthium strumarium i Helianthus decapetalus kao biljkama hraniteljkama ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.) u Srbiji Milković Matija, Stanković Mihajlo, Gogić Tatjana, Rodić Sara, Konjević Aleksandra,Biljni lekar, vol. 50, br. 1, str. 40-47, 2022,

 

Agroekologija, IAKS mjere, Program RR, Ratarstvo, Vijest

Poziv na demonstracijsku aktivnost „Uspostavljanje poljskih traka“

Poštovani korisnici IAKS mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ i svi poljoprivrednici koje zanima mogućnost sjetve poljskih traka, pozivamo Vas da u srijedu, 14. rujna 2022. godine pogledate već uspostavljene poljske trake u mjestima Hlebine, Koprivnički Ivanec i Koledinec u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Prisutnima će biti pokazane 3 različite uspostavljene poljske trake na tri različite ARKOD parcele (2 cvjetne trake, ali različita godina sjetve i jedna travna traka). Okupljanje je na parceli u Hlebinama (ARKOD PARCELA BENGERICA, ID 2646218), a zatim zajedno odlazimo u selo Koprivnički Ivanec (ARKOD PARCELA IVANJSKO 1, ID 1708555) pa u selo Koledinec gdje je zasijana travna traka na ARKOD PARCELAMA LUG 2 i LUG 3 (ID 1338730 i ID 2196013).

Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Poljoprivrednici će tijekom demonstracijske aktivnosti biti poznati sa sljedećim temama:

  • Uspostava cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, mogući rokovi sjetve, sastavi smjesa obzirom na rok sjetve i godinu korištenja, održavanje poljskih traka i njihov utjecaj okoliš (Tatjana Međimurec)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na korisne organizme (oprašivači i ptice) (Željkica Oštrkapa-Međurečan)

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja imaju obavezu:

  • Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
  • Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja. Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

 

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Agroekologija, Mehanizacija, Vijest, Vinogradarstvo

DEMONSTRACIJA MEHANIČKO UNIŠTAVANJE KOROVA UNUTAR REDOVA VIŠEGODIŠNJIH NASADA I KORIŠTENJE FEROMONSKIH, VIZUALNIH I HRANIDBENIH KLOPKI

U Krapinsko – Zagorskoj županiji na Bolfan Vinski Vrh d.o.o. Gornjaki 56 u mjestu Hrašćina dana 08. srpnja. 2022. održana je demonstracijska aktivnost na temu operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada te operacije 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki unutar višegodišnjih nasada.

Demonstracija se sastojala nekoliko glavnih dijelova:
– Održiva uporaba pesticida – Biološka zaštita bilja – Sandra Majsec dipl. ing. agr.
– Metoda masovnog ulova – Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
– Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada – Željka Filipaj dipl. ing. agr.

Demonstracija se sastojala od niza korisnih savjeta za prisutne poljoprivrednike: na koje načine upotrebljavati biološku zaštitu za suzbijanje određenih bolesti i štetnika, kako upotrebljavati feromonske, vizualne i hranidbene klopke unutar svojih višegodišnjih nasada , koje štete uzrokuju korovi i kako je važno poznavati korovnu floru te na kraju prikaz rada strojeva za mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada. Osim stjecanje novih znanja demonstracija je poslužila i za razmjenu iskustava među poljoprivrednicima i sve to s ciljem primjenjivanja tih znanja i iskustava na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.

 

Sandra Majsec dipl. ing. agr.
Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
Željka Filipaj dipl. ing. agr.