Dopunske djelatnosti

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

Već četvrtu godinu za redom Ministarstvo poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Foto 1. Paleta proizvoda sa 3. Nacionalnog ocjenjivanja 2020.

Prva dva Nacionalna ocjenjivanja uslijedila su nakon regionalnih ocjenjivanja, a zbog opasnosti od Covid-19 zaraze, prošle godine smo organizirali direktno Nacionalno ocjenjivanje te ćemo i ove 2021. godine postupiti isto.

Svaki proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 11. i 12. studenog 2021. godine u Zagrebu u Dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

–  Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik

–  Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član

–  Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član

–  Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

–  Dr. sc. Emilija Cimerman, član

Foto 2. Degustacijski stol – CROAGRO 2019.

Osvojena priznanja će biti dodijeljena na manifestaciji CROAGRO 21 i to u subotu 27. studenog na prostoru Zagrebačkog velesajma gdje će se ujedno omogućiti sirarima da i ponude svoje proizvode kako bi u sirevima i drugim mliječnim proizvodima uživali i posjetitelji.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

 

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

3. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

U sklopu 7. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je 3. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla koje je održano 1. listopada 2021. u prostorima Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

U stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su profesori s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te djelatnici Uprave koji se bave preradama proizvoda biljnog podrijetla.

Sedmočlano povjerenstvo za ocjenjivanje zimnice vodila je prof. dr. sc. Nadica Dobričević, a povjerenstvo za ocjenjivanje proizvoda alkoholne fermentacije i octa predvodila je prof. dr. sc. Jasna Mrvčić.

Metoda ocjenjivanja bazirana je na metodi 20 bodova, gdje se ocjenjuje izgled, bistroća, boja, zatim miris, okus, homogenost/konzistencija i tipičnost.

Najveći broj bodova nosi okus 10-12 (ovisno o vrsti proizvoda), zatim miris 4-6, a onda ostale karakteristike proizvoda 1-2 boda. Konačna ocjena je medijan ocjena svih 7 ocjenjivača.

Ocijenjeno je 115 uzoraka u 9 kategorija te je dodijeljeno 107 diploma : 37 zlatnih, 27 srebrne, 32 brončanih i 11 priznanja. Kod 9 uzorka uočene su greške u tehnologiji proizvodnje, te takvi uzorci nisu zadovoljili organoleptičke standarde te su odbačeni.

Po pojedinim kategorijama dodijeljeno je 9 šampionskih odličja i ukupni šampion 3. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla.

Šampioni:

Šampion u kategoriji sirupi

Sirup malina – OPG Dražen Poljak, Ogulin

 

Šampion u kategoriji sokovi

Voćni sok Maraska – Benediktinski samostan sv. Marije, Zadar

 

Šampion u kategoriji džemovi/marmelade/pekmezi

Marmelada od mandarine i naranče – Happycitrus, Klaudia Krstićević, Krvavac

 

Šampion u kategoriji umaci

Umak pikant – OPG Meserko Katica, Zajačko selo

 

Šampion u kategoriji kiselo povrće

Domaća cikla –  OPG Drempetić Andrija, Donja Stubica

 

Šampion u kategoriji rakije

Travarica – Obrt ARO, Velika Pisanica

 

Šampion u kategoriji likeri

Limunčelo – liker od limuna – OPG Zvonimir Benčić, Podšpilje, Vis

 

Šampion u kategoriji octova

Ocat od bobica bazge – OPG Štefanec, Maruševec

 

Najbolji inovativni proizvod

Uskočka pogača – OPG Deana Miletić, Klis

 

Šampion 3. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

Marmelada od mandarine i naranče – Happycitrus, Klaudia Krstićević, Krvavac

 

Tablica svih ocjenjenih proizvoda:

Tablica s rezultatima ocjenjivanja

 

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

3. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

Poštovani,

S posebnim zadovoljstvom obavještavamo vas da će se treću godinu za redom održati Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla. Organizator ocjenjivanja je Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, a partneri  Agronomski fakultet  i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj ovog projekta je razvoj prerade na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i dizanje opće razine kvalitete proizvoda.

Ocjenjivanje će se održati 30. rujna i 1. listopada 2021. u uredima Ministarstva poljoprivrede, Vukovarska 78 u Zagrebu. Dodjela diploma i proglašenje šampiona u pojedinim kategorijama biti će na 7. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda . Na ocjenjivanje svoje proizvode mogu prijaviti proizvođači koji su registrirani za obavljanje djelatnosti prerade (dopunska djelatnost) te preradu obavljaju u registriranim/odobrenim objektima. U slučaju da proizvođač ima kvalitetan novi proizvod te još nije registrirao preradu može poslati proizvod na ocjenjivanje, proizvod će mu biti ocjenjen ali neće mu se dodijeliti odličje.

Rok za predaju uzoraka je 24. rujna 2021. Scanirane prijavnice molim pošaljite na mail ozren.hrsto@mps.hr  i marko.mraovic@mps.hr

Prijavnicu možete preuzeti prtiskom na poveznicu (kliknite ovdje).

Za Vas organiziramo i  demonstracijsku aktivnost koja će se održati 1. listopada 2021. u našim uredima u Vukovarskoj 78 u Zagrebu sa temom Higijenski standardi u preradi sirovina biljnog podrijetla i edukacija za senzorsko ocjenjivanje prehrambenih proizvoda biljnog podrijetla, gdje će se poljoprivrednike upoznati sa obaveznim higijenskim standardima temeljenim na načelima HACCP sustava, uvođenjem i vođenjem sustava samokontrole: prema vodičima dobre higijenske i proizvođačke prakse. Drugi dio demonstracije se odnosi na edukaciju o senzorskom ispitivanju (ocjenjivanju) proizvoda prerade: edukacijom se želi potaknuti da sami proizvođači proizvoda sirovina biljnog podrijetla (sokovi, džemovi, pekmezi, razne zimnice, umaci, voćna vina, voćne rakije, voćni likeri,…) nauče način razvoja i dorade proizvoda u cilju dobivanja što kvalitetnijeg proizvoda.

Na demonstracijsku aktivnost možete se prijaviti na poveznici Demonstracije – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (savjetodavna.hr)

 

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Savjet, Vijest

PRERADA SMOKAVA U SMOKVENJAK

Smokvenjak je seljački voćni kruh koji se priprema od mljevenih suhih smokava.

U stara vremena smokvenjak je služio kao hrana težacima nakon mukotrpnog rada u polju. Danas je smokvenjak postao nezaobilazna delicija koja se poslužuje za blagdane.

Smokvenjak se mijesi u okrugle pogačice s dodatkom začina, koromača, badema, oraha, korice naranče, rakije lozovače ili travarice, ovisno o ukusima. Sirovine i njihove karakteristike u proizvodnji smokvenjaka:

  • Suhe smokve – tradicionalni proizvođači smokvenjaka suše smokve prirodnim putem tj. na suncu.
  • Bademi – uvelike pridonose cjelokupnom izgledu i aromi u proizvodnji smokvenjaka. Bogati su prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.
  • Ružmarinovo lišće – koristi se kao pojačivač arome i kao antioksidans, a svojim specifičnim mirisima iz hlapljivih ulja služi i za odbijanje različitih nametnika. Odličan izvor vitamina C, vitamina B9, vitamina A, vitamina B6 i vitamina B5.
  • Lovor – koristi se kao aromatski dodatak koji se dodaje na površinu proizvoda. On pojačava arome i miris smokvenjaka tega obogaćuje svojim antioksidativnim svojstvima. Ima snažno antimikrobno djelovanje.
  • Rakija (lozovača) – koristi se kao aromatski dodatak tijekom miješanja tijesta smokvenjaka.
  • Suhe grožđice – dodaju se tijekom miješanja tijesta i daju dodatnu slatkoću smokvenjaku.

Tehnološki proces proizvodnje smokvenjaka varira ovisno o tradicijiskim običajima, vrsti strojeva za preradu i skladišnom prostoru. Proces proizvodnje smokvenjaka počinje sušenjem smokava, a način i tehnika sušenja ovisiti će o samom proizvođaču. Tehnološki proces proizvodnje smokvenjaka ide u nekoliko faza: mljevenjem osušenih smokava , miješanje tijesta i badema, oblikovanje tijesta te postizanje konačnog oblika samog smokvenjaka (prikazano na sljedećim fotografijama).

 

Fotografije: Ljubomir Peričić

Izvor: I. Mujić, S. Kalić, M. Šarolić, M. Gugić: Prerada smokava

Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Događaji, Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

USPJEŠNO ZAVRŠEN JOŠ JEDAN TEČAJ PRERADE I DORADE VOĆA

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Biogradu na Moru i Polači, od 29. ožujka do 01. travnja organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz tip operacije 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, trinaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim aspektima i tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, tečaj je bio organiziran u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Biograd na Moru te na imanju PZ MASVIN u Polači.

Uz  djelatnike Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, za teorijski i praktični dio edukacije zaduženi su bili još i vanjski stručnjaci – Dr.sc. Mladenka Šarolić (Veleučilište Marko Marulić u Kninu) i Dr.sc. Radoslav Bobanović (P.Z. MasVin Polača).

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednosti vlastitom proizvodu i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog velikog broja zainteresiranih polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno.

Stoga pozivamo sve  zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u svojoj županiji.

Autor teksta i fotografija: Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Uspješno završen tečaj prerade i dorade voća u Poduzetničkom inkubatoru Biograd na moru i PZ MASVIN Polača

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Biogradu na Moru i Polači, od 23. do 26. veljače organiziran je  tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća. Na tečaju je bilo prisutno 12 polaznika. Teoretski dio tečaja organiziran je u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Biograd na Moru dok praktični dio tečaja na imanju PZ MASVIN u Polači.

Zbog velikog broja zainteresiranih polaznika planira se još tečajeva kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća i povrća.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Pohađanje tečaja za polaznike je besplatno. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište.

Uz  djelatnike Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, za teorijski i  praktični dio zaduženi su bili još i  vanjski stručnjaci – Dr.Sc. Mladenka Šarolić ( Veleučilište Marko Marulić u Kninu ) i dr.sc. Radoslav Bobanović ( P.Z. MasVin Polača).

Provedbom tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda nastojimo zainteresirati poljoprivrednike za ostvarenje dodane vrijednosti vlastitom poljoprivrednom proizvodu, podizanje kvalitete prerađevina koje iako ograničenog kapaciteta, mogu biti daleko kvalitetnije u odnosu na industrijsku proizvodnju. Poznato je da  za kvalitetne, tradicijske proizvode, postoji interes kupaca i mjesto na tržištu, posebno u krajevima gdje turizam postaje sve značajniji faktor gospodarstva.

Pozivamo zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u svojoj županiji.

 

Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Dopunske djelatnosti, Ribarstvo, Vijest, Zakonski okvir

Dopuna Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju hranom

Registracija objekata

 

U Narodnim novinama br. 3/2021, od 13. siječnja 2021. objavljen je:

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom

 

Više o registraciji objekata možete pročitati na stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane:

Odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija farmi riba i školjkaša

Izmjenom pravilnika farme riba i školjkaša smatraju se registriranima ako imaju važeću dozvolu za akvakullturu:

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Uzgajališta riba, školjkaša i ostali objekti akvakulture smatraju se registriranim ukoliko imaju važeću dozvolu upisanu u Registar dozvola u akvakulturi koji vodi Uprava nadležna za poslove ribarstva i akvakulture.«

Izmjenom Pravilnika farme riba i školjkaša brišu se iz registra:

»(7) Rješenja o registraciji objekata iz članka 16. ovoga Pravilnika koji su bili registrirani sukladno Pravilniku o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 125/08) i Pravilniku o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 84/15), stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti te se objekti brišu iz Upisnika registriranih objekta u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla – farme riba i živih školjkaša.«

Registar dozvola u akvakulturi možete pogledati na poveznici:

REgistar dozvola

Dopunske djelatnosti, Savjet, Stočarstvo

Upotreba vune

Vuna je kvalitetan proizvod i sirovina koja je nažalost u našoj zemlji prilično zanemarena i zapostavljena do te mjere da ju se često tretira kao otpad, a njeno zbrinjavanje postaje ekološki problem. Ona je prije svega sirovina za tekstilnu industriju, ali njena upotreba nije ograničena samo na proizvodnju odjevnih predmeta, već se vuna može iskoristiti i za različite druge namjene. Zbog svojih specifičnih fizikalnih svojstava ona ima određene prednosti u odnosu na neke druge sirovine. Vuna je tisućama godina bila vrlo važan proizvod u uzgoju ovaca. O striži vune i upotrebi iste čitamo i u prvim Biblijskim knjigama i tako vidimo da je vunu koristio izraelski narod još oko 1.800 godina prije Krista. U našim krajevima u kojima je postojala duga tradicija uzgoja ovaca vuna se koristila kao neizostavna sirovina za proizvodnju odjevnih predmeta. No, s današnjim suvremenim i ubrzanim načinom života uporaba vune je zasigurno neopravdano potisnuta u drugi plan i zamijenjena s odjevnim predmetima od drugih vlakana (pamuk, sintetička vlakna).

Pletene čarape od domaće vune

Neke od najvažnijih fizikalnih osobina vlakana vune opisanih u stručnoj literaturi i koji razlikuju vunu od ostalih tekstilnih premeta jesu: valovitost, finoća, dužina i visina vlakna, jačina, elastičnost, gipkost, torzija, sjaj, higroskopnost, toplina i boja. U zemljama razvijenog ovčarstva (Australija, Novi Zeland) uzgajaju se pasmine ovaca koje imaju idealna svojstva vune za upotrebu u tekstilnoj industriji. U Hrvatskoj u uzgoju imamo uglavnom ovce u tipu pramenke čije je runo otvoreno do poluotvoreno te sastavljeno od dugačkih i šiljastih pramenova. Gruba i debela vlakna su slabe elastičnosti i valovitosti tako da tekstilna industrija kod nas uglavnom ne koristi domaću vunu u preradi.

Jedna od zanimljivijih osobina je toplinska osobina vune. Vuna slabo provodi toplinu, zato odjevni predmeti od vune izvrsno štite od hladnoće, ali i od vrućine. Kod vunenih predmeta se  u međuupredenim ili međuutkanim prostorima nalazi velika količina zraka, zbog čega su vuneni predmeti dobri izolatori. Zato ljudi u surovim klimatskim uvjetima s niskim temperaturama nose vunene predmete, no malo je poznato da i ljudi u vrućim pustinjskim predjelima kada je visoka temperatura nose kožuhe. Vuneni odjevni predmeti su naročito pogodni za radnike u šumskim, poljoprivrednim i ostalim djelatnostima koje su vezane uz boravak u prirodi, bez obzira na vremenske prilike. Poznata je uzrečica da vuna zimi grije, a ljeti hladi!

Prirodna svojstva i funkcije vune blagotvorno djeluju i olakšavaju tegobe poput reume, bolova u mišićima i problema povezanih sa slabom cirkulacijom. Poznato je da osobe koje nose vunene čarape nemaju problema s neugodnim mirisima nogu upravo zato što vuna ne zadržava znoj. Vuna kao prirodni proizvod stvara zdravo i povoljno okruženje za spavanje, dok mekoća vlakana jamči poseban osjećaj udobnosti i relaksacije svojstven samo vuni.

Vuneni pojas

Boja vune je dominantna bijela, iako može biti i crna, smeđa, crvenkasta i šarena. Većina pasmina fine i polufine vune imaju bijelu vunu. Bijela vuna ima prednost u tekstilnoj industriji jer se može bojati u različite nijanse i boje. Bijela vuna bolje prima boju. Obojana vuna trajno zadržava boju.

Prirodno obojena češljana vuna

Obojana klupka domaće predene vune

Upravo zbog svih ovih navedenih svojstava vuna se razlikuje od drugih tekstilnih sirovina (juta, lan, pamuk, svila, kudelja). Prije svega vuna se koristi kao sirovina u proizvodnji odjevnih predmeta u tekstilnoj industriji. Zbog svoje toplinske izolacije od vune se izrađuju odjevni predmeti za hladnije zimsko razdoblje. To su prije svega čarape, navlačke za noge, kape, rukavice, šalovi, ali i veste, kaputi i slični predmeti. Od vune se mogu izrađivati i deke, vuneni pokrivači, tepisi, jastuci i slično. Osim tekstilne industrije vuna svoju primjenu može pronaći  i u drugim područjima. Tako se može koristiti i u građevini kao izolacijski materijal. Pri uzgoju povrća vuna se može koristiti za malčiranje, zbog svojstva zadržavanja vlage. U kućnoj radinosti vuna također pronalazi svoju široku primjenu. Osim izrade odjevnih predmeta pletenjem vuna se može koristiti i za izradu različitih drugih predmeta i ukrasa.

Predena domaća vuna

Unazad  desetak i više godina u Hrvatskoj djeluju različite udruge koje izrađuju razne predmete i suvenire od vune tehnikom filcanja. Ova tehnika za naše krajeve nije tradicija već nam je došla s istoka (Rusija), ali se u novije vrijeme sve više koristi. Filcanje je tehnika obrade češljane neupredene vune, pri čemu se vunene niti termičkim i mehaničkim djelovanjem, uz pomoć vode i sapunice kod mokrog te igle kod suhog filcanja, isprepliću i stvaraju tkaninu ili čvrsti predmet. Filcanjem se mogu izrađivati na desetke različitih predmeta od vune. Tako se mogu proizvoditi: papuče, pojasevi, šeširi, torbice, slike, cvjetovi, ptičice, kuglice, otirači, prsluci, kape, ogrlice i slično.

Radionica filcanja vune

Predmeti od filcane vune na sajmu

Vuna se koristi i pri izradi određenih dijelova narodne nošnje tehnikom tkanja. Od vune se mogu izrađivati i udobni pokrivači, jastuci i slični predmeti.

Opisana svojstva vune čine ju izvrsnom sirovinom kako u tekstilnoj industriji tako i u kućnoj radinosti. Ali ona svoju primjenu može pronaći i u građevinarstvu (izolacijski materijali) te u poljoprivredi (malčiranje). Zato je velika šteta da se ovako vrijedna sirovina kod nas često tretira kao otpad a jedan od razloga je što ne postoji organizirani otkup vune.

Bernarda Dražetić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 

Dopunske djelatnosti, Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2020.

I u ova posebna i nepredvidiva vremena, Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede uspješno je organizirao treće po redu Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 4. i 5. studenog u prostoru Ministarstva poljoprivrede u Buzinu, Zagreb.

Slika 2.: Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda

u sastavu:

  • dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • dr. sc. Rajka Božanić, član
  • dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član
  • dr. sc. Emilija Cimerman
  • Predrag Janeš, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 110 proizvoda od čega je bio 91 uzorak sireva, 13 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 3 uzorka kiselog vrhnja i 3 uzorka namaza.

Od 110 ocijenjenih proizvoda, 97 ih je s medaljom, što je preko 88% proizvoda.

Slika 3. i 4.: Priprema za ocjenjivanje

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje Broj odličja %
ZLATO 43 39,1
SREBRO 40 36,4
BRONCA 14 12,7
PRIZNANJE 13 11,8
UKUPNO 110 100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije, te jedan proizvod za nagradu Inovativni proizvod.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih sireva šampion kvalitete je sir Škripavac sirane „Vegium“ iz Baških Oštarija, Ličko senjska županija.

U kategoriji svježih sireva i skuta šampion kvalitete je Kravlja skuta sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

U kategoriji namaza šampion kvalitete je Basa sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

Nagradu za inovativni proizvod je osvojio polutvrdi sir Jurček – sir posebnog izgleda i okusa zbog dodatka mješavine različitih kultura, sirane Jurkas iz Harmice, Zagrebačka županija.

Slika 5. i 6.: Inovativni sirevi

Prema broju osvojenih medalja možemo reći da naši sirari svake godine postaju  sve bolji i da naše sirarstvo u malim obiteljskim pogonima ima svijetlu budućnost.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2020. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2021. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve naših proizvođača, na SirCrofestu 2021.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Program RR, Vijest

25. studeni – 1. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ RURALOG TURIZMA

Poštovani korisnici, dana 25. studenog 2020. održava se besplatna on-line

1. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ RURALOG TURIZMA

Konferencija RRT2020 ima međunarodni karakter (HR, SLO, SR, BiH i CG) te je organizirana u vidu kratkih stručnih predavanja i tri tematska panela na kojima će se razmijeniti međusobna iskustva i donijeti zaključci, odnosno smjernice budućeg razvoja. Pripreme i podloge za raspravu ponuditi će studenti i profesori više sveučilišta i fakulteta koji su obavili terensku nastavu na području Moslavine u 2019. i 2020. god. uz asistenciju lokalnih turističkih djelatnika i podršku lokalne uprave.

 

U nastavku objave putem poveznice možete dobiti detaljnije informacije te se prijaviti za sudjelovanje:

https://www.moslavina.info/konferencija-rrt/program-konferencije/

 

Konferenciju možete pratiti preko youtube kanala na dan početka Konferencije (https://www.youtube.com/watch?v=SrYo_fK2ueA)

Pozivamo Vas da nam se pridružite!