Mehanizaciia i digitalizaciia u polioprivredi

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u srijedu, 26. veljače 2025. godine održan je stručni skup pod nazivom „Perspektive konzervacijske poljoprivrede u Republici Hrvatskoj“. U ingerenciji Uprave za stručnu podrške razvoju poljoprivrede, a na inicijativu Odjela za savjetovanje u ratarskoj proizvodnji održano je ovo događanje koje je okupilo oko dvjestotinjak poljoprivrednika iz različitih krajeva Hrvatske čiji je fokus na ratarstvu. Neki od njih već prakticiraju principe konzervacijske poljoprivrede duži niz godina, a veći broj poljoprivrednika počeo je tlo obrađivati po načelima konzervacijske poljoprivrede kroz Intervenciju 31.06. Konzervacijska poljoprivreda, novog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027. godine, što je zapravo jedna od mjera ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2023. godine Intervenciju je koristilo 4 067 poljoprivrednika na površini od 126 269 ha, dok se 2024. godine broj korisnika povećao na 5 558, a površine na 173 751 ha. Iznos potpore je 250,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 30 %.

Konzervacijska poljoprivreda temelji se na poštivanju plodoreda, izostavljanju oranja te održavanju pokrivenosti tla biljnim pokrovom ili biljnim ostacima pri čemu se između ostalog jačaju prirodni biološki procesa iznad i ispod površine tla.

Zadržavanje biljnih ostataka na površini tla u kombinaciji s minimalnim narušavanjem tla obradom rezultira smanjenom emisijom CO2 iz tla pri čemu se povećava  sadržaj organske tvari u tlu. Na taj se način osigurava dugotrajni hranjivi supstrat za organizme u tlu i izvor biljnih hraniva za uzgajane kulture uz zadržavanje i skladištenje ugljika u tlu.

Prisutnima su se obratili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak te ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk koji je svim poljoprivrednicima poželio dobrodošlicu na skup te istaknuo važnost konzervacijske obrade tla i mogućnosti potpora koje poljoprivrednici mogu dobiti kroz Intervenciju 31.06. Naglasio je da djelatnici Uprave svim poljoprivrednicima u svakom trenu stoje na raspolaganju za sva pitanja.

Prvo predavanje pod nazivom „Konzervacijska poljoprivreda, rezultati istraživanja u praksi, prednosti i mogući nedostaci“ održao je redovni profesor  Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Danijel Jug koji je govorio o pitanjima degradacije tla te nabrojio glavne prijetnje prema tlu, kao što su zakiseljavanje, onečišćenje, deforestacija, smanjenje bioraznolikosti, gubitak organskog ugljika, zbijenost, disbalans hraniva, erozija… Degradacije tla nam se događaju zbog utjecaja čovjeka i klimatskih promjena. Neodgovarajuće gospodarenje tlom put je ka degradaciji tla. Naglasio je slaganje široke znanstvene zajednice da je plug uzročnik našeg prosperiteta, ali isto tako i  problema sa kojima se danas susrećemo. Da bi se spriječio ili barem ublažio učinak klimatskih promjena, potrebno promijeniti pristup  obradi tla. Konzervacijska poljoprivreda vodi očuvanju kvalitete tla , uključuje tri osnovna postulata: permanentnu pokrivenost tla, minimalno narušavanje tla obradom te rotaciju usjeva. Predavanje prof. Juga poljoprivrednici su slušali vrlo pozorno i sa zanimanjem te su mogli čuti niz korisnih informacija temeljenih na vlastitim istraživanjima i dugogodišnjem radu o konzervacijskoj poljoprivredi. Predavanje je zaključio riječima: „Što se obrada tla više približava principima konzervacijske poljoprivrede, mogu se očekivati manje štete i potencijalni problemi i rizici. Najbolji sustavi obrade tla su oni koji su najmanje degradirajući“

Nakon profesora Juga, predavanje pod nazivom „Praktična iskustva terenskih savjetnika u sjetvi pokrovnih usjeva“ održale su savjetnice iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Suzana Pajić i Tatjana Martinović.

Suzana Pajić je govorila o svim faktorima koji utječu na prinos poljoprivrednih kultura te naglasila važnost pokrovnih usjeva i poznavanje  agroekoloških i klimatskih uvjeta kako bi se postigao najbolji prinos. Značajno mjesto u popravljanju kvalitete tla imaju postrni i pokrovni usjevi, a neizostavna je uloga stajskog gnoja u primjeni na poljoprivrednim površinama.

Tatjana Martinović održala je predavanje o pokrovnim usjevima objasnivši razliku između postrnih (siju se nakon žetve ozimih kultura) i pokrovnih usjeva (sjetva tijekom jeseni, ostaju tijekom zime na tlu). Cilj uzgoja takvih usjeva može biti proizvodnja hrane za životinje i ljude, a u današnje vrijeme sve se viši koristi u svrhu  poboljšanja kvalitete tla. Naglasila je važnost poštivanja plodoreda kako u sjetvi glavnih kultura tako i u sjetvi sekundarnih usjeva.

Uslijedilo je predavanje „Iskustva i rezultati kontrola Intervencije 31.06. Konzervacijska poljoprivreda“ koje su održali službenici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju“, Marija Šatović i Josip Bišćanić. Marija Šatović objasnila je obveze za ostvarivanje prava na potporu za konzervacijsku poljoprivredu kroz Intervenciju 31.06. i kako se vrše  provjere o udovoljavanju obveza. Istaknula je da je u prvoj godini provedbe najviše kršenja bilo vezano uz nepoštivanje dvopoljnog plodoreda. Kod kršenja obveze  korisnika po pitanju edukacije i dostave evidencija potpora se smanjuje za 30%, a u svim ostalim slučajevima nepoštivanja obveza ove Intervencije potpora se ne dodjeljuje. Josip Bišćanić je informirao prisutne da Agencija kontrolira sve zahtjeve ali je samo 5 % korisnika uključeno u kontrolu na terenu. Oranje kod korištenja Intervencije 31.06. nije dopušteno od 15.08. prethodne godine pa do 01.10. tekuće godine, a objasnio je i koja je mehanizacija dopuštena kod konzervacijske poljoprivrede.

Posljednje predavanje pod nazivom „Novosti u Intervencije 31.06. Konzervacijska poljoprivreda u 2025. godini“ održala je Zdenka Berak iz Uprava  za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju istaknuvši novost u odnosu na dosadašnje obveze, koja se odnosi na permanentnu pokrivenost tla. Tijekom proizvodne godine potrebno je osigurati permanentnu pokrivenost tla – 80% proizvodne godine zelenim pokrovom, a ostatak razdoblja zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture te se pokrivenost može zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije.

Nakon završetka predavanja, poljoprivrednici su mnoštvom pitanja pokazali veliki interes za temu, te je uslijedila konstruktivna diskusija, što je pokazatelj da je odlično pogođena atraktivnost teme stručnog skupa. Obzirom na pokazani interes tema će se i dalje nadograđivati skupovima, predavanjima i demonstracijama uz razmjenu znanja, mišljenja i iskustva.

Voditeljica Odjela za savjetovanje u ratarskoj proizvodnji, Dragica Tresk Penezić, završila je skup sljedećim zaključkom: „Tlo je resurs kojeg treba sačuvati za buduće generacije. Moramo biti svjesni da je tlo živo te se s puno pažnje trebamo odnositi prema njemu. Procesi oporavka i poboljšanja tla su spori dok su procesi degradacije, nažalost puno brži.

Odluka poljoprivrednika o prijavi jednogodišnje Intervencije „31.06. Konzervacijska poljoprivreda“ treba se temeljiti na dobrom poznavanju agroekoloških uvjeta za proizvodnju, a naročito osobina tla. Uz stalnu edukaciju i stručan pristup, mogu se postići pozitivni rezultati.“

Demonstracijska aktivnost je održana u suorganizaciji Veleučilišta u Križevcima, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i tvrtke DIGITAL AGRO d.o.o. koja posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku.

Iako je žetva kukuruza u punom jeku kao i sjetva ozimih kultura, na demonstracijskoj aktivnosti se okupio znatan broj poljoprivrednika te studenata Veleučilišta u Križevcima. Okupljeni poljoprivrednici pokazali su veliki interes za nadogradnju znanja i upoznavanje s novim tehnologijama. Možemo slobodno konstatirati da primjena dronova u poljoprivredi nije više samo neka daleka budućnost nego postaje sadašnjost. Sve više se prepoznaju prednosti novih tehnologija koje svakim danom pronalaze svoju široku primjenu u poljoprivredi.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim dijelom precizne poljoprivrede, korištenjem bespilotnih letjelica. Pojašnjeni su potrebni preduvjeti za korištenje bespilotnih letjelica i prikazano je samo korištenje bespilotnih letjelica.

Predstavljen je dron DJI AGRAS T 50  uz pomoć kojeg je obavljeno usijavanje smjese leguminoza u usjev kukuruza prije žetve na površini od 1 ha, a zatim je pokazana mogućnost primjene navedenog drona u vinogradarstvu i višegodišnjim nasadima. Treba odmah napomenuti kako tretiranje iz zraka sa zaštitnim sredstvima trenutno nije dopušteno po zakonskoj regulativi EU pa tako ni RH – iako postoji nekoliko primjera izuzeća u zemljama EU-a. Moguća je aplikacija biostimulatora i folijarnih gnojiva.

Primjena bespilotnih letjelica može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati poljoprivrednih strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Dodatna prednost korištenja bespilotnih letjelica u praksi se pokazuje u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada zbog prevelike vlažnosti tla nije moguće ući na poljoprivredne površine i obaviti prihranu usjeva. Ostale mogućnosti koje nudi primjena drugih vrsta bespilotnih letjelica je područje detekcije stanja zakorovljenosti usjeva, snimanje potrebe za tretiranjem protiv bolesti ili štetnika. Sve navedeno odražava se na veću kvalitetu proizvoda, povećanje uroda uz smanjenje negativnog utjecaja na tlo i okoliš.

                                                                                                      Sanja Vuković, dipl. ing. agr.

Slavko Kopilović, dipl. ing. agr.