Ministarstvo poljoprivrede

Ratarstvo

Ratarstvo, Vijest

1. susret ratara Hrvatske “Izidor”

16. prosinca 2024.0

Početkom studenog u Osijeku je održan 1. susret ratara Hrvatske za kojeg se nadamo da će postati tradicionalni. Skup na kojem su ratari mogli razmijeniti svoja iskustva iz proizvodnje u tekućoj i proizvodnoj godini. U raspravama sa stručnjacima tražila su se rješenja za aktualne izazove. Savjetnici iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bili su prisutni oba dana održavanja stručnog skupa kroz panel rasprave, predavanje i na izložbenom prostoru promovirajući savjetodavni rad Uprave. Kroz dva dana događanja ostvareni su kontakti s poljoprivrednicima koji su ukazivali na izazove i probleme u ratarskoj proizvodnji. Sve te informacije poslužit će za usmjeravanje savjetodavnog rada u pravcu njihovih potreba.

 

 

Ratari su svjesni prisutnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na ratarsku proizvodnju te su zainteresirani za primjenu novih znanja u ublažavanju tih utjecaja.

Savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na kraju prvog dana održali su predavanje na temu „Zelena gnojidba i pokrovni usjevi“ kao uvod u drugi dan stručnog skupa za sekciju „Prilagodba ratarske proizvodnje klimatskim promjenama“. Edukacija na kojoj su sudjelovali zainteresirani poljoprivrednici jedna je od niza tema iz Intervencije 78.01. Potpora prenošenju znanja koja je sastavni dio Strateškog plana ZPP-a RH 2023. – 2027. Osnovni resurs svakog ratara je tlo kojem treba sačuvati plodnost i za buduće generacije. S utjecajem klimatskih promjena ratari se svakodnevno suočavaju, a upravo su kroz Strateški plan ZPP-a RH planirane mjere koje će doprinijeti  ublažavanju tih promjena. Kako bi se spriječila erozija tla, poboljšala struktura tla, popravili vodozračni odnosi u tlu, mikrobiološka aktivnost, akumulacija dušika u tlu i spriječilo ispiranje hranjiva uvedeni su dobrovoljni programi za klimu i okoliš (Eko sheme Konzervacijska poljoprivreda i Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina). Za provođenje praksi ovih eko shema dodjeljuju se dodatna plaćanja kojima se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji mogu biti rezultat preuzetih obveza (Pravilnik o izravnoj potpori poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu, NN157/23, 26/24, 52/24, 103/24).

 

 

Kroz predavanja koja su održali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede govorilo se o važnosti zelene gnojidbe i plodoreda, leguminoznim i neleguminoznim vrstama za zelenu gnojidbu, izboru vrsta i smjesa prema vremenu sjetve, zaoravanja i duljini vegetacije. U konzervacijskoj poljoprivredi naglasak je na permanentnoj pokrivenosti površine biljkama ili biljnim ostacima pri čemu istaknutu ulogu imaju postrni i pokrovni usjevi. Pojam sekundarnih usjeva, a to mogu biti postrni ili pokrovni usjevi, spominje se i kod poštivanja pravila uvjetovanosti (GAEC 7-plodored na obradivim površinama), zatim se zeleni pokrov spominje i u GAEC-u 6 kao mjera zaštite tla od erozije u zimskom periodu. Jedan od načina održavanja oraničnih površina na ugaru je sjetva usjeva za zelenu gnojidbu. Iz svih tih razloga odabrane su teme zelene gnojidbe i postrnih usjeva kao aktualne. Među prisutnima na predavanju bilo je i poljoprivrednika koji već prakticiraju sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu te su podijelili svoja iskustva s onima koji su tek počeli ili planiraju sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu. Naročito su važna znanja kod planiranja sjetve ozimih smjesa po pitanju izbora vrsta, namjene, uloge, tipa tla i sl.

 

 

Odabrana tema je vrlo aktualna, a u narednom periodu očekuje se sve veći broj upita u vezi s primjenom programa za klimu i okoliš u praksi, pri čemu znanje i inovacije igraju ključnu ulogu u savjetovanju. Stručni skupovi poput ovog imaju izuzetnu važnost jer omogućuju povezivanje znanstvene zajednice i savjetnika, čime se omogućuje učinkovito prenošenje znanja prema poljoprivrednicima.

 

Savjetovanje o aktualnim temama predstavlja važan način za podizanje svijesti među poljoprivrednicima o najboljim praksama, kao i za ohrabrivanje njihove primjene.

 

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Vijest

REZULTATI KOMPARATIVNIH POKUSA KUKURUZA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA U 2024. GODINI

3. prosinca 2024.0

Iza nas je još jedna pokusna godina komparacije hibrida kukuruza u kojoj je već šestu godinu za redom  nositelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za proizvodnju i prodaju sjemena kukuruza. Ove godine pokusi su bili postavljeni (zasijani) na tri različite lokacije: u Vukovarsko-srijemskoj županiji na OPG-u Šibalić Marko u Nijemcima;  u Osječko-baranjskoj županiji na površinama  Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i u Bjelovarsko-bilogorskoj županija na površinama tvrtke BILOFARM d.o.o.

 

Nijemci

 

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih) vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća u 2024. godini uz analizu svake zasebne lokacije.

Svaki vegetacijski ciklus, pa tako i proizvodna godina priča su za sebe, a ova godina upravo potvrđuje iznesenu činjenicu i totalno je posebna po više stvari:

  1. Neuobičajeni vremenski period nakon cvatnje s izrazito visokim temperaturama i dugotrajnim toplinskim valovima, pri čemu klimatolozi navode da će 2024. godina biti u prosjeku najtoplija godina u povijesti. Osim visokih temperatura dugotrajan je bio i beskišni period u spomenutom vegetacijskom periodu te se potencijalno očekivala katastrofa u smislu podbačaja samih prinosa.
  2. Istočni dijelovi Hrvatske s berbom kukuruza započeli su već u drugoj polovici kolovoza, a općenito berba kukuruza započela je i mjesec dana ranije u svim regijama.
  3. Više nego ikada i zapadnije nego ikada kukuruz je bran s vlagom ispod 15 i 14 %, a općenito ovogodišnje vlage zrna kukuruza u berbi naših pokusa bile su u prosjeku najniže u povijesti.

A što nam govore rezultati:

  1. Realno velikog podbačaja u prinosu u našim pokusima nije bilo, zapravo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ostvaren je sasvim solidan prosječni prinos za ovo područje pa čak i iznad prosječan za RH jer je iznosio skoro 13 t/ha suhoga zrna. Kod ostale dvije lokacije na istoku prinosi su također iznenadili (pod navodnicima), u Osijeku je prosjek iznosio nešto više od 9,3 tone suhoga zrna po ha, a u Nijemcima 8,5 t/ha. Naravno, prinosi jesu niži ali ni približno tako niski kao u sušnoj 2022. godini, kada je prosječan urod na našim pokusima iznosio 4,3 t/ha na lokaciji Osijek, odnosno oko 5 t/ha na lokaciji Nijemci.
  2. Berbe naših pokusa bile su izvršene sasvim sigurno mjesec dana ranije negoli je to uobičajeno, zamislite, kukuruz se brao prije redovno sijane soje pa čak i nekih usjeva suncokreta.
  3. Vlage zrna doista nikada niže u berbi. Po prvi puta u našim pokusima (lokacija Nijemci) prosječan prinos sirovoga zrna bio je niži od standardnog prinosa suhoga zrna, svi brani hibrid bili su apsolutno suhi – čak presuhi u berbi. Na lokaciji u Osijeku razlike između ove dvije kategorije gotovo da i nije bilo, a samo 2 hibrida od ukupno 44, imala su vlagu u berbi malo iznad 15 %. Jedino na lokaciji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vlage zrna u berbi bile su tipične za kukuruz, no ne za tu regiju već slične onima u prosječnim godinama za istočnija područja, zapravo za ovu regiju značajno niže, u prosjeku 10 %.

 

Osijek

Rezultati ostvarenih prinosa po pojedinom pokusu navedeni su tablično u nastavku uz napomenu da je za lokaciju Nijemci redoslijed po hibridima na bazi sirovoga zrna (jer su svi hibridi suhi i osnova za ekonomsku vrijednost je njihov ostvareni prinos i vlaga, zapravo kao takvi svi imaju istu cijenu u berbi), za lokaciju Osijek i Bjelovar kod redoslijeda je uzet u obzir prinos suhoga zrna kg/ha.

 

NIJEMCI

hibrid prinos/parceli

kg/542 m2

 vlaga u berbi prinos vlažnog zrna kg/ha prinos suhog zrna

14% vlage

kg/ha
KWS GIRO 820 10,3 9297 9697
KWS FORTURIO 810 9,4 9184 9675
LID 4111 C 805 10,8 9127 9467
INCLUSIV 805 10,4 9127 9509
AZUMAYA 800 10,2 9070 9471
DM 4322 800 10,5 9070 9439
MAS 333.T 795 10,2 9014 9412
MAS 43.P 790 10,4 8957 9332
MAS 524.A 785 10,9 8900 9221
LG 31.455 775 10,2 8787 9175
KWS ADONISIO 760 10,2 8617 8998
NS 4006 755 10,1 8560 8948
OS 3397 745 9,4 8447 8899
SY ARTOS 745 10,0 8447 8840
DEVICE 745 11,0 8447 8741
LID 4040 C 740 10,1 8390 8771
PERSIC 740 10,4 8390 8741
DM 3313 740 10,0 8390 8780
LG 31.415 735 10,3 8333 8692
KWS HYPOLITO 730 9,3 8277 8729
KWS ADVISIO 730 10,8 8277 8585
SY MILESTON 725 10,6 8220 8545
CITADEL 715 10,2 8107 8465
SY ITAKA 710 10,2 8050 8406
INFORMATIKA 705 11,9 7993 8188
DM 3303 705 9,6 7993 8402
KWS DONJUAN 705 8,5 7993 8504
DM 5312 700 10,5 7937 8260
SY FABIO 695 10,1 7880 8237
SY CARIOCA 695 10,3 7880 8219
KULAK 685 9,0 7766 8218
COCONUT 680 10,0 7710 8068
DECORUM 680 10,0 7710 8068
LG 30.500 680 10,4 7710 8032
LG 31.545 675 10,6 7653 7956
SY ANDDROMEDA 675 9,0 7653 8098
MAS 48.L 665 10,7 7540 7829
MAS 582.D 665 11,0 7540 7803
SEMPER 625 10,3 7086 7391
OS 3522 610 10,7 6916 7181
FILIGRAN 580 9,6 6576 6912
NS 3023 430 11,8 4875 5000
prosjek 718 10,2 8140 8497

 

OSIJEK

hibrid prinos/parceli

kg/420 m2

 vlaga u berbi prinos vlažnog zrna kg/ha prinos suhog zrna

14% vlage

kg/ha
KWS FORTURIO 502 13,9 11057 11070
DM 5312 503 14,4 11079 11028
MAS 4322 DM 497 14,6 10947 10871
PERSIC 495 14,3 10903 10865
KWS GIRO 494 14,8 10881 10780
INCLUSIV 482 14,4 10617 10567
SY MILESTONE 476 14,8 10485 10387
LG 3.415 474 14,5 10441 10380
DEVICE 470 14,0 10352 10352
INFORMATIKA 471 14,2 10374 10350
SY CARIOCA 469 14,4 10330 10282
MAS 524.A 467 14,1 10286 10274
MAS 582.D 466 14,3 10264 10229
KWS INTELIGENS 459 14,1 10110 10098
LID 4111C 459 14,4 10110 10063
AZUMAYA 459 14,5 10110 10051
SY ARTOS 455 13,8 10022 10045
LG 31.545 447 14,2 9846 9823
KWS DONJUAN 443 14,3 9758 9724
SY FABIO 440 14,1 9692 9680
MAS 43 P 434 14,1 9559 9548
ITAKA 431 14,3 9493 9460
LG 31.455 430 14,3 9471 9438
COCONUT 422 14,6 9295 9230
SY HYPOLITO 420 14,2 9251 9230
NS 4006 418 14,4 9207 9164
MAS 48.L 420 15,3 9251 9111
SY ANDROMEDA 407 14,3 8965 8933
GLORIET 403 14,1 8877 8866
DECORUM 404 14,4 8899 8857
KWS ADONISIO 405 15,0 8921 8817
CITADEL 400 14,5 8811 8759
SEMPER 396 14,3 8722 8692
LG 30.500 394 14,9 8678 8588
MAS 333T 377 14,0 8304 8304
KULAK 369 14,1 8128 8118
MAS 3313 369 14,4 8128 8090
FILIGRAN 367 14,2 8084 8065
OS 3397 357 14,4 7863 7827
DM 3303 338 14,7 7445 7384
LID 4040 336 15,1 7401 7306
NS 3023 312 13,8 6872 6888
OS 3522 255 14,7 5617 5571
prosjek 425 14,4 9370 9329

 

BJELOVAR

hibrid prinos/parceli

kg/420 m2

 vlaga u berbi prinos vlažnog zrna kg/ha prinos suhog zrna

14% vlage

kg/ha
LG 31455 676 20,0 16095 14972
KWS DONJUAN 664 19,3 15810 14835
PERSIC 664 19,6 15810 14780
SY CARIOCA 680 21,7 16190 14741
MAS DM 5312 652 19,2 15524 14585
FILIGRAN 684 23,3 16286 14525
SHANYA 652 20,1 15524 14423
INCLUSIV 642 20,3 15286 14166
KWS HYPOLITO 616 17,1 14667 14138
NS 4006 656 22,7 15619 14039
KWS INTELIGENS 636 20,7 15143 13963
LID 4111C 620 18,8 14762 13938
KWS FORTURIO 640 21,8 15238 13856
TOSKANO 656 24,0 15619 13803
COCONUT 612 19,7 14571 13606
SY ITAKA 630 22,6 15000 13500
AZUMAYA 606 19,7 14429 13472
CITADEL 596 18,5 14190 13448
LG 30500 618 21,7 14714 13397
MAS 333T 580 16,8 13810 13360
ORINOCO 586 18,0 13952 13303
LG 31380 580 17,5 13810 13248
LID 4040C 572 17,4 13619 13081
GLORIETT 582 18,9 13857 13068
LG 31415 580 20,4 13810 12782
MAS 582 D 594 22,9 14143 12679
SY MILESTON 560 19,6 13333 12465
KWS GIRO 588 23,6 14000 12437
SY ARTOS 544 17,9 12952 12365
MAS 48 L 548 19,3 13048 12244
MAS 43 P 548 19,3 13048 12244
MAS 3313 546 19,1 13000 12229
MAS 524 A 538 18,7 12810 12109
SY FABIO 530 18,0 12619 12032
0S 3397 526 18,2 12524 11912
MAS 3303 524 17,9 12476 11910
KULAK 530 19,9 12619 11753
SY TORINO 504 17,2 12000 11553
OS 3522 496 18,1 11810 11247
MAS 471 514 21,0 12238 11242
DECORUM 496 19,7 11810 11027
MAS 4322 486 19,1 11571 10885
SEMPER 480 20,5 11429 10565
MOPED 462 20,2 11000 10207
NS 3023 416 19,1 9905 9317
prosjek 580 19,8 13815 12890

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Na pokušalištu Veleučilišta u Križevcima održana demonstracijska aktivnost Primjena bespilotnih letjelica u poljoprivredi

15. listopada 2024.0

Demonstracijska aktivnost je održana u suorganizaciji Veleučilišta u Križevcima, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i tvrtke DIGITAL AGRO d.o.o. koja posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku.

Iako je žetva kukuruza u punom jeku kao i sjetva ozimih kultura, na demonstracijskoj aktivnosti se okupio znatan broj poljoprivrednika te studenata Veleučilišta u Križevcima. Okupljeni poljoprivrednici pokazali su veliki interes za nadogradnju znanja i upoznavanje s novim tehnologijama. Možemo slobodno konstatirati da primjena dronova u poljoprivredi nije više samo neka daleka budućnost nego postaje sadašnjost. Sve više se prepoznaju prednosti novih tehnologija koje svakim danom pronalaze svoju široku primjenu u poljoprivredi.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim dijelom precizne poljoprivrede, korištenjem bespilotnih letjelica. Pojašnjeni su potrebni preduvjeti za korištenje bespilotnih letjelica i prikazano je samo korištenje bespilotnih letjelica.

Predstavljen je dron DJI AGRAS T 50  uz pomoć kojeg je obavljeno usijavanje smjese leguminoza u usjev kukuruza prije žetve na površini od 1 ha, a zatim je pokazana mogućnost primjene navedenog drona u vinogradarstvu i višegodišnjim nasadima. Treba odmah napomenuti kako tretiranje iz zraka sa zaštitnim sredstvima trenutno nije dopušteno po zakonskoj regulativi EU pa tako ni RH – iako postoji nekoliko primjera izuzeća u zemljama EU-a. Moguća je aplikacija biostimulatora i folijarnih gnojiva.

Primjena bespilotnih letjelica može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati poljoprivrednih strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Dodatna prednost korištenja bespilotnih letjelica u praksi se pokazuje u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada zbog prevelike vlažnosti tla nije moguće ući na poljoprivredne površine i obaviti prihranu usjeva. Ostale mogućnosti koje nudi primjena drugih vrsta bespilotnih letjelica je područje detekcije stanja zakorovljenosti usjeva, snimanje potrebe za tretiranjem protiv bolesti ili štetnika. Sve navedeno odražava se na veću kvalitetu proizvoda, povećanje uroda uz smanjenje negativnog utjecaja na tlo i okoliš.

                                                                                                      Sanja Vuković, dipl. ing. agr.

Slavko Kopilović, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Ratarstvo, Vijest

Možemo li prilagoditi poljoprivredne prakse i na taj način ublažiti posljedice ekstremnih prilika koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju?

10. listopada 2024.0

Provedba projekta Climate Farm Demo

Tijekom prvog tjedna mjeseca listopada održane su dvije demonstracijske aktivnost iz projekta Climate Farm Demo (CFD): dana 1. listopada u Novigradu Podravskom na parcelama OPG-a Štefanec, a dana 2. listopada 2024. godine, u Mičetincu, na oranicama OPG-a Ferenčak. Na oba se ova gospodarstva primjenjuju suvremene tehnologije s ciljem zaustavljanja degradacije tla i postizanja zadovoljavajućih prinosa.

Svjedoci smo klimatskih promjena, a utjecaj klime na poljoprivredu je ogroman. Poljoprivreda je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski prilagođene prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Više informacija o ovom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici projekta: https://climatefarmdemo.eu/

Osnovni cilj ovog projekta je ubrzati usvajanje praksi i rješenja „klimatski prilagođene poljoprivrede“ od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija „klimatski pametne poljoprivrede“. Pred znanstvenicima, stručnjacima i samim poljoprivrednim proizvođačima nije nimalo jednostavan zadatak – kako poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi klimatskim promjenama. Tijekom trajanja ovog projekta žele se pronaći odgovori na koji način poljoprivrednik može na svom gospodarstvu primijeniti „klimatski pametne prakse“. Stoga je na razini Europe u CFD projekt uključeno 28 država, a uključeni su poljoprivredni proizvođači čija se poljoprivredna proizvodnja odvija na različitim agrookolišnim uvjetima. U projektu sudjeluje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva čiji su službenici s čitavog područja Republike Hrvatske uključili ukupno 25 zaineresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)): 14 poljoprivrednih gospodarstva koja se bave stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom, 4 gospodarstva s proizvodnjom iz područja hortikulture te 3 gospodarstava koja proizvode po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja projekta (sedam godina: od listopada 2022. do rujna 2029. godine) na svakom pilot demo gospodarstvu organizirat će se najmanje tri demonstracije aktivnosti.

 

Klimatske promjene

Državni hidrometeorološki zavod objavio je podatak da se odstupanja srednje temperature zraka za zimu 2024. godine u odnosu na normalu 1991.–2020. nalaze u rasponu od 2,2°C do 4,4°C. Na svim postajama je temperatura zraka bila viša od prosječne. Zima 2024. je bila ekstremno topla na skoro čitavom području Republike Hrvatske. (Jedino je na području Varaždina bilo vrlo toplo.) Nije samo porast temperature (zatopljenje) pokazatelj klimatskih promjena. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Nakon takve zime uslijedilo je ekstremno vruće ljeto i dugotrajan nedostatak oborina koji su utjecali na prinos (u nekim područjima i na nekim poljoprivrednim vrstama čak i potpun gubitak uroda) te smanjenu kakvoću poljoprivrednih proizvoda. Stoga su niže u tekstu tri tablice koje prikazuju usporedbu dugogodišnjeg prosjeka za mjernu postaju Zagreb Maksimir (razdoblje 1949. – 2022.) s vremenskim prilikama u ovoj godini na dvije agroklimatske stanice (Mičetinac i Čepelovac – okolica Đurđevca). Mjerna postaja Zagreb Maksimir nalazi se 88 km zračne udaljenosti od Đurđevca. U trećoj tablici prikazani su podatci za 2024. godinu za mjesta Mičetinac i Čepelovac  koja su najbliže ARKOD parcelama OPG-a Ferenčak, jednog od 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom (od ukupno 25 demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme PDF)) uključenih u projekt Climate Farm Demo. Zanimljivo je pogledati i usporediti podatke o broju vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci za razdoblje 73 godine neprekidnog praćenja za mjernu postaju Zagreb Maksimir i ovu godinu, kad je tijekom mjeseca kolovoza bilo 22, odnosno 29 vrućih dana od ukupno 31 dana kolovoza. Višegodišnji prosjek (73 godine) za kolovoz u Zagrebu je 7 dana. Razlike su očite i u podatcima o srednjim dnevnim temperaturama i količini oborina.

 

Tablica 1.:  Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za mjernu postaju Zagreb Maksimir (podaci u razdoblju 1949.-2022.)

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
Zagreb Maksimir Srednja mjesečna temperatura zraka (°C) 0,2 2,3 6,5 11,3 15,9 19,6 21,2 20,5 16,2 11,0 6,0 1,6
Količina oborina u mjesecu (mm) 47,9 43,9 50,0 61,6 79,5 95,4 81,4 85,5 91,9 76,0 84,2 63,6
Broj vrućih dana (tmax ≥ 30°C) 0 0 0 0 1 4 8 7 1 0 0 0

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 2.:  Količina oborina u 2024. za mjernu postaju Zagreb Maksimir

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Zagreb Maksimir Količina oborina u mjesecu (mm) u 2024. godini 64,6 30,1 95,0 43,3 86,8 79,9 120,1 108,5 167,4

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 3.: Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi izmjereni na agroklimatskim stanicama i količina oborina u 2024. godini izmjerena u okolici Đurđevca

Agroklimatska stanica  Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Pinova stanica
Mičetinac		 srednja mjesečna temperatura (oC) 2,2 9,5 10,8 12,9 17,5 21,8 24,2 24,7 17,3
količina oborine (mm) 34,1 35 57,2 23,7 73,4 55,5 56,2 30,3 148
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

 8 18 22 8
Metos stanica
Čepelovac		 srednja mjesečna temperatura (oC) 2,13 9,61 10,89 14,3 17,89 22,17 25,06 25,47 17,65
količina oborine (mm) 44 37,2 54,8 35,8 99,4 69,8 35,4 25,2 88,8
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

 10 24 29 8

Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, obrada: Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Edukacije poljoprivrednika na demonstracijskim aktivnostima

Prva jesenska demonstracijska aktivnost održana je dana 1. listopada 2024. godine na OPG-u Štefanec u Novigradu Podravskom: obavljena žetva i javno vaganje prinosa zrna kukuruza i određivanja sadržaja vlage u zrnu u različitim sustavima obrade tla s ciljem usporedbe rezultata postignutih uz primjenu konvencionalne i reducirane obrade tla. Na istoj ARKOD parceli isti hibrid kukuruza (Hibrid Gloriett, FAO 380) posijan je istog datuma, ali u 4 različite varijante obrade tla. Kukuruz je posijan u klasičnom načinu obrade tla (uz osnovnu obradu – oranje), zatim reduciranu obradu, zatim strip till i na kraju izravnom sjetvom kukuruza u mulch. Cilj navedene demonstracijske aktivnosti jest educirati poljoprivrednike o novim praksama koje su usmjerene ka sprječavanju daljnje degradacije tla uslijed gubitka sadržaja organske tvari i upoznati poljoprivrednike s novim tehnologijama i korištenjem suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme. Postignut prinos bio je u rasponu od 10715 kg/ha suhog zrna kukuruza do 14339 kg/ha, a vlaga zrna od 14,9 do 15,7%. Najbolji rezultat postignut je u strip-till obradi. No, zaključak je da će nastaviti s provedbom sličnih pokusa u narednim godinama.

 

Određivanje vlage zrna

 

Vaganje

 

 

Žetva

 

Na drugoj demonstracijskoj aktivnosti punog naziva „Važnost pokrovnih usjeva u konzervacijskoj poljoprivredi i odabir pogodnih smjesa“ koja je održana 2. listopada 2024. na parcelama poljoprivrednog gospodarstva Ferenčak u okolici Đurđevca prikazana je sjetva ozimog pokrovnog usjeva (smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve). Sjetva je obavljena uz no-till obradu, a predusjev je bio kukuruz. Sjetva pokrovnih usjeva podrazumijeva više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održavanja i/ili povećanja sadržaja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla. Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda.

 

Sjetva pokrovnog usjeva

 

Sjetva uz no-till obradu

 

Sjetva u neobrađeno tlo

 

Službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva članovi su još jednog međunarodnog projekta punog naziva „ClimateSmartAdvisors“ u okviru kojeg je osnovana radna skupina punog naziva „Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“. Zadaće ove radne skupine su:

  • steći znanja i vještine o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao metode prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena
  • utvrditi u kojim dijelovima Republike Hrvatske se konzervacijska poljoprivreda primjenjuje
  • definirati kako potaknuti poljoprivrednike da uvedu konzervacijsku poljoprivredu na svoje oranice u ostalim dijelovima Republike Hrvatske
  • steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava
  • izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti.

Već tijekom ove jeseni na području 5 županija: Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Osječko-baranjska posijat će se smjesa s ciljem pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Terenski savjetnici će kontinuirano pratiti stanje pokrovnih usjeva na odabranim gospodarstvima, uz praćenje svih relevantnih podataka. Odabrana gospodarstva su poljoprivredni proizvođači kod kojih je kukuruz najzastupljenija kultura  na oranicama i koji imaju potrebu ponavljati sjetvu kukuruza na istim parcelama.

 

Sastav smjese

 

Sjeme u smjesi ALMOS – oblik i krupnoća sjemenki

 

 

Nadamo se da će se tijekom provedbe navedenih projekata dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o „klimatski prilagođenim praksama“ na poljoprivrednim gospodarstvima. Ovom prilikom zahvaljujem svim poljoprivrednim gospodarstvima uključenima u projekte, ali i svim ostalim dionicima (tvrtkama, znanstvenim i stručnim institucijama) koji su se uključili u njihovu provedbu.

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Članica radnih skupina Klima i okoliš i Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš

Ratarstvo, Savjet

Uoči sjetve ozimih žitarica podsjećamo na važnost sjetve deklariranog sjemena u borbi protiv pojave smrdljive snijeti (Tilletia spp.)

8. listopada 2024.0

 

Slika 1. Zdrav i zaražen klas

 

Kao osnovna mjera u borbi protiv smrdljive snijeti preporučuje se sijati isključivo certificirano, kvalitetno tretirano sjeme.

Sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023) poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.

Uzorke sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za analizu uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena.  Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp. poljoprivredni proizvođač ima obvezu čuvati najmanje dvije godine od dana njenog izdavanja.

Smrdljiva snijet je gljivična bolest žitarica. Napada pšenicu, ječam, raž, tritikale, ali i mnoge uzgajane trave i travnate korove (ljulj, ovsik, oštrica, pirika, vlasulja vlasnjača i druge). Uzrokuju je dvije gljivice Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul. i Tilletia laevis (J.G. Küh).

Prisutna u mnogim područjima gdje se uzgoja pšenica, a smatra se da je bolest bila poznata od samog početka uzgajanja pšenice. Krajem 19. stoljeća je započela primjena fungicida u poljoprivredi i to baš za tretiranje sjemena pšenice protiv smrdljive snijeti bakrovim sulfatom. Poduzimanjem mjera redovite primjene fungicida za tretiranje sjemena kroz 20. stoljeće smrdljiva snijet pšenice postala gotovo zaboravljena bolest. No bolest se pojavila na području Republike Hrvatske u većoj mjeri 1998. i 2012. godine u nekoliko županija. U svjetskim je razmjerima smrdljiva snijet žitarica opisana kao bolest nerazvijenih naroda, koji u sjetvi zbog neimaštine ili neznanja koriste staro sjeme iz vlastite reprodukcije tzv. “tavanušu” ili “sjeme s tavana”.

Uoči jesenske sjetve podsjećamo  na ovu gljivičnu bolest koja se još uvijek javlja na našim oranicama. Uzročnici bolesti (Tilletia spp.) se iz jedne u drugu proizvodnu sezonu prenose zaraženim sjemenom, odnosno sjetvom netretiranog (nedeklariranog) sjemena.

Bolest se može održati u snetljivom zrnu čak 15-tak godina, odnosno proklijati u površinskom sjetvenom sloju nakon 2-3 godine. Smrdljiva snijet je jedna od rijetkih bolesti protiv kojih se ne možemo boriti prskanjem usjeva fungicidima u vegetaciji, a jedine mjere kemijske zaštite protiv ove opake bolesti se poduzimaju tretiranjem sjemena fungicidom. Tipični znakovi smrdljive snijeti mogu se uočiti tek pred žetvu. Zdravi klasovi su povinuti od težine zrna. Zaraženi klasovi su nakostrušeni i strše uvis, jer su pljevice razmaknute radi snetljivih zrna. Snetljiva zrna su lakša, okruglasta, tamna, te kraća i deblja u usporedbi sa zdravim zrnom. Vanjski dio zrna je očuvan, a unutrašnjost je ispunjena crnom, prašnom masom neugodna mirisa. U pravilu su sva zrna u klasu zaražena. Crna prašna masa je zapravo masa spora kojima se smrdljiva snijet širi. Jedno snetljivo zrno sadrži čak 4 – 9 milijuna spora. Snetljiva zrna pucaju u kombajnu tijekom žetve i spore zaraze zdrava zrna na način da se zadrže na površini zrna. Ako se posije zaraženo sjeme, dobiva se usjev zaražen smrdljivom snijeti, koji se mora propisno zbrinuti.

 

Slika 2. Zaraženi klasovi

 

Posjednici biljaka domaćina obvezni su u razdoblju koje prethodi žetvi vizualno pregledati usjeve biljaka domaćina na eventualnu zarazu štetnim organizmom. Ako se posumnja na zarazu štetnim organizmom, posjednik bilja obvezan je o tome odmah obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora. Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN 80/2013), zaraženo ili kontaminirano bilje mora se zbrinuti na jedan od sljedećih načina: zaoravanjem ili zakapanjem u tlo, i to tako da se spriječi širenje zaraze; korištenjem za proizvodnju biogoriva ili na druge stručno opravdane načine. Kombajne, prijevozna sredstva, elevatore i druga sredstva za rad koja su došla u doticaj sa zaraženim ili kontaminiranim biljem potrebno je dekontaminirati. Zaraženu pšenicu ne koristiti za ishranu ljudi i životinja, jer može doći do trovanja.

 

Slika 3. Snetljiva zrna

 

Literatura:  Bogdan Cvjetković, smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.) Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul; Tilletia laevis J.G. Kühn]

Milorad Šubić, Sjetvom deklariranog i zaštićenog sjemena protiv smrdljive snijeti!

Ivanka Čižmić, Lada Bičak, Marija Prnjak, Smrdljiva snijet opasnost koja i dalje prijeti

 

 

 

 Marija Prnjak, dipl.ing.agr.   

e-mail: marija.prnjak@mps.hr

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Poziv na jubilarno, 20. državno natjecanje orača Republike Hrvatske

23. rujna 2024.0

 

U Velikoj Gorici će se 27. i 28. rujna održati 20. Državno natjecanje u oranju Republike Hrvatske.

Program počinje u petak, 27. rujna, kada će se od 12:00 do 16:00 sati održati trening orača.

Glavni dio natjecanja odvijat će se u subotu, 28. rujna, s mimohodom sudionika u 8:30 sati, svečanim otvaranjem u 9:30, te početkom oranja u 10:40.

Proglašenje pobjednika predviđeno je u 16:00 sati.

 

Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Priprema kukuruzne silaže u silažne vreće

3. rujna 2024.0

Kukuruzna silaža je glavna energetska komponenta u hranidbi preživača (muznih krava) jer je visoke hranjive kvalitete i energetske vrijednosti. Uključivanje kukuruzne silaže u obroke temeljene na travnoj masi ili travnoj silaži/sjenaži u hranidbi muznih krava rezultira povećanjem konzumacije obroka, a time mliječnosti i sadržaja sirovih proteina u mlijeku.

Slika 1. i 2. Parcela kukuruza za silažu, Izvor: Marija Tumpak

 

Sadržaj hranjivih tvari i energetska vrijednost kukuruzne silaže biološki je određena sa više elemenata: omjerom stabljike, lista i klipa (zrna) u suhoj tvari hibrida, gnojidbom, sezonskim vremenskim prilikama, stadijem zrelosti i tehnologijom siliranja te udjelom i probavljivošću škroba i vlakana u probavnom traktu preživača. Na probavljivost, energetsku vrijednost i prikladnost cijele biljke kukuruza za siliranje najviše utječe stadij zrelosti usjeva kukuruza u trenutku košnje.

Najpovoljnije razdoblje za siliranje čitave biljke kukuruza je vrijeme kad usitnjena silažna masa ima vlažnost od 65-70%. Najviši prinosi hranjivih tvari po jedinici površine se ostvaraju kod siliranja cijele biljke kukuruza u fazi voštane ili kasno voštane zriobe, odnosno kad biljka sadrži 300-350 g suhe tvari ili 30-35% na kg-1 svježeg usjeva.

Proizvodnja krmiva za hranidbu životinja obuhvaća proces od odabira parcele, plana gnojidbe prema analizi tla i krutog ili tekućeg stajskog gnoja, izborom najpogodnijeg hibrida, same sjetve, adekvatnoj zaštiti pa sve do skidanja usjeva, odnosno do siliranja.

Pojam „siliranje“ označava konzerviranje i skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji vrše fermentaciju biljnih ugljikohidrata u organske kiseline što dovodi do povećanja kiselosti biljne mase i njenog konzerviranja u obliku silaže.

Vrijeme siliranja je vrlo važno zbog gubitka i kvalitete suhe tvari, razine lignina koji utječe na probavljivost silaže čime se smanjuje njezino iskorištenje. Kod prekasnog siliranja prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase, a kod preranog siliranja u silažnoj masi bit će manje zrna što znači i manje energije.

Najpoznatiji način koji se i najčešće koristi kod određivanja optimalnog vremena siliranja je položaj mliječne linije u zrnu. Ako se biljka kukuruza silira kad je mliječna crta na polovici zrna, biljka tada sadrži oko 31 % suhe tvari. Ako je mliječna crta pak na ¾ zrna suha tvar se procjenjuje na 35 %.

Slika 3. i 4. Položaj mliječne linije zrna kukuruza, Izvor: Marija Tumpak

 

Kvaliteta silažne mase također ovisi i o udjelu zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi u kojoj bi trebalo biti 40-50 % zrna i 20-30 % listova. Visina reza pri košnji cijele biljke ne bi trebala biti niža od 15 cm. Usjev kukuruza se uobičajeno kosi na 20-25 cm ovisno o vrsti uzgoja i dobi životinja.

Glavni korak u pripremi kukuruzne silaže je siliranje sa silo-kombajnom koji je opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog zrna kukuruza do čak iznad 95 %. Silažna masa s ovim postotkom silažnog zrna bolje se konzervira, a životinje je bolje probave. Kod pripreme silaže mogu se koristiti biološki dodaci inokulanti s ciljem smanjenja gubitaka u procesu spremanja i korištenja silaže. Dodatna vrijednost inokulanta je i skraćenje trajanja fermentacije čime se omogućava raniji početak korištenja silaže.

Slika 5. Siliranje kukuruza, Izvor: Marija Tumpak

 

Gaženje ili sabijanje mase koju siliramo je jedan od najvažnijih koraka kod spremanja silaže zbog optimalnog rad mliječno kiselih bakterija bitnih za fermentaciju važno je stvaranje anaerobnih uvjeta. Najpogodnije temperature za mliječno kiselo vrenje, odnosno hladno siliranje je s temperaturom do 30°C uz stalno sabijanje mase koje se iz prakse poljoprivrednika najbolje postiže sabijanjem u tunele, vreće ili takozvane „kobasice“ s strojem Eurobagging/EB 3000 S. Posebno dizajniran rotor s nepravilnim položajem noževa jamči spremanje visokokvalitetne silaže u vreći dužine od 60 m, 75 m, 90 m ili 120 m. Modularni dizajn i jednostavan sistem montaže vreća čine ih lako postavljivim na poljoprivrednom zemljištu, čime se smanjuje potreba za dodatnom radnom snagom i resursima.

Slika 6. i 7. Siliranje u silažne vreće s strojem EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak

 

EB 3000 S pomoću valjaka utiskuje kukuruznu silažu u tunel/ vreću, iz kojeg se izbacuje sav zrak. Stroj je također pogodan za sve vrste trava, djetelinske trave, lucerne i raznih smjesa. Kako bi se zajamčila kvaliteta, potrebno je pridržavati se pravilnog tehnološkog postupka žetve, a posebno pravilne duljine usitnjenog materijala i optimalne suhe tvari. Za pravilno siliranje silaže koriste se disk kočnice koje drže barijeru na kraju vreće preko čeličnih užadi.

Slika 8. i 9. Punjenje silažne vreće i izgled stroja EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak

 

Važno je istaknut da silo tuneli ne samo da štite silažu od vanjskih utjecaja, već i poboljšavaju njenu konzervaciju. Zbog kontroliranih uvjeta u silo tunelima, procesi fermentacije i oksidacije se smanjuju, što rezultira manjim gubicima hranljivih materija. Ovo je ključno za očuvanje visoke nutritivne vrijednosti hrane za stoku, što direktno utiče na zdravlje i produktivnost životinja.

Slika 10. i 11. Silažne vreće/tuneli/kobasice, Izvor: Marija Tumpak

 

Spremanje kukuruzne silaže u silo tunele donosi ne samo izvanrednu zaštitu za silažu, već i praktičnost i efikasnost za poljoprivrednike širom svijeta. Poljoprivrednici mogu biti mirni znajući da su njihovi resursi sigurni i zaštićeni, što doprinosi efikasnosti i održivosti suvremene poljoprivredne proizvodnje. Vjerujemo da je ova tehnologija prihvatljiva kao jedan od načina skladištenja stočne hrane.

 

Korištena literatura:

  1. Bal M.A., Shaver R.D., Shinners K.J., Coors J.G., Lauer J.G., Straub R. J., Koegl R.G.

(2000). Stage of maturity, processing, and hybrid effects on ruminal in situ

disappearance of whole-plant corn silage. Animal Feed Science and Technology.

  1. Johnson L., Harrison J.H., Hunt C., Sinners K., Doggett C.G, Sapienza D. (1999).

Nutritive value of corn silage as affected by maturity and mechanical processing a

contemporary review. Journal of Dairy Science.

 

Marija Tumpak, mag. oec. agr.

Odjel za savjetovanje u stočarskoj proizvodnji

Govedarstvo, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Sabijanje silažne mase od presudne je važnosti za čuvanje

2. rujna 2024.0

Proizvoditi vrhunsku kukuruznu silažu, znači odabrati optimalno vrijeme žetve i izbjeći gubitke. Vrlo je važno znati odrediti zrelost silažnog kukuruza procjenjujući udio suhe tvari te ovisno o tome donijeti odluku treba li dužina sjeckanja kukuruza biti kratka ili duga. Uz kontinuirano kontroliranje kvalitete usitnjavanja potrebno je pravilno zbijanje i prekrivanje silažne mase čime se izbjegavaju gubitci i naknadno zagrijavanje silaže u silosu.

Gaženjem silažne mase istiskuje se zrak iz krme, odnosno silažne mase u silosu. Uklanjanjem zraka omogućuje se razvoj anaerobnih bakterija koje smanjuju pH-silaže i na taj je način konzerviraju, sprječavaju razvoj aerobnih organizama (posebno plijesni i kvasca) koji kvare hranu u prisutnosti zraka. Sabijanje koje postižemo gaženjem krme također je vrlo važno za kasnije čuvanje krme  jer ono određuje na koju dubinu zrak može prodrijeti nakon otvaranja silosa. Neka istraživanja provedena na farmama pokazuju da je manje od polovice silaža dovoljno kvalitetno gaženo i sabijeno. Najčešće su pogreške korištenje laganih traktora za gaženje, prebrzi dovoz i pražnjenje prikolica s masom u silos te posljedično tome predebeli slojevi biljne mase koji se teže gaze i sabijaju.

Slika 1: Raznositi silažnu masu u tankim slojevima, gaziti polako i s velikom težinom
(snimio: mr. sc. Dario Zagorec)

Prema praktičnim iskustvima švicarskih stručnjaka za proizvodnju voluminozne krme utvrđena mjera brzine punjenja silosa ovisi o masi traktora kojim se masa gazi pa se može u silos unijeti silažna masa samo triput veća od težine traktora na sat (za traktor 5 t težine, brzina punjenja silosa je 15 t/h). Učinak kompresije silaže gaženjem biljne mase seže do maksimalne dubine od 30 cm, tako da pojedinačni sloj za gaženje ne smije biti deblji. U praksi se često događa da je traktor premalen, a slojevi za gaženje, iako se rašire strojem po cijeloj površini silosa, ipak previše debeli. To dovodi do pojave pljesnivih (obično crvenkastih) grudica ili plavkasto-zelenih gnijezda usred hrpe silaže u silosu. Uzgajivači često nagađaju o mogućim uzrocima  pojave takvih plijesni, ali odgovor je jednostavan – plijesan se razvija samo ondje gdje ima dovoljno zraka. Zrak, međutim, ostaje ondje gdje nije istisnut gaženjem. Tu se često pogrešno razmišlja da se kod posljednjeg sloja prije pokrivanja „na kraju još jače treba pritisnuti silažna masa”, pa se nakon što je posao priveden kraju i završen dovoz s polja traktorom, silos gazi još nekoliko sati. Rezultat je samo beskorisna potrošnja goriva s obzirom na to da učinak ovog gaženja ne seže dublje od 30 cm, a prisutan zrak u donjim slojevima ostat će i dalje na istom mjestu. Silaža na vrhu silosa bit će savršeno dobra, a već spomenuta pljesniva mjesta formirat će se unutar silosa.

Gaženje silaže također uvelike utječe na prodiranje zraka u silažu nakon otvaranja silosa. Upravo se ovdje krije odgovor na pitanje uzroka mnogih problema na našim gospodarstvima vezano uza zagrijavanje silaže nakon otvaranja silosa.

mr. sc. Dario Zagorec

 

 

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Poziv na 22. natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije

23. kolovoza 2024.0

Koprivničko-križevačka županija, Općina Gola, Udruga orača Koprivničko-križevačke županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača, uz partnera tvrtku Podravka, pozivaju vas na 22. Natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije koje će se održati u subotu, 31. kolovoza 2024. godine s početkom u 10:00 sati u mjestu Gola.

Natjecateljska parcela nalazi se u mjestu Gola (općina Gola) 550 metara udaljena od državne ceste Koprivnica – Botovo – Gola. (Bit će označeno putokazima: prvo skretanje desno u selu Gola (u pravcu Mađarske), skretanje iz ulice Stjepana Radića.)

Program natjecanja i satnica:

08:00 – 09:00   Probno oranje natjecatelja

09:00 – 10:00   Izvlačenje startnih brojeva i postrojavanje traktora

10:00   Službeno otvaranje natjecanja

10:30 – 14:00   Natjecanje u oranju

14:30   Proglašenje najboljih orača i svečana dodjela nagrada

 

Pridružite se, podržite svog favorita!

Pobjednici ovog natjecanja (u kategoriji pluga ravnjaka i pluga premetnjaka) predstavljat će našu Županiju na 20. natjecanju orača Republike Hrvatske koje će se održati 28. rujna 2024. gdje će među najuspješnijim oračima iz Županija koje organiziraju natjecanja u oranju pokušati potvrditi ranije postignute uspjehe. Da podsjetimo: orači iz naše Županije već su nekkoliko puta bili pobjednici u oranju na razini Republike Hrvatske. Kao najbolji, predstavljali su našu domovinu na svjetskim oračkim natjecanjima. Saša Višak u kategoriji pluga ravnjaka četiri je puta sudjelovao na svjetskom natjecanju orača (2016. godine u Engleskoj, 2017. godine u Keniji, 2019. u Americi te u Latviji 2023.), a Josip Martinović u kategoriji pluga premetnjaka dva puta (Latvija 2023. i Estonija 2024.). Josip je ove godine u Estoniji među najboljim svjetskim oračima zauzeo izvrsno, 12. mjesto.

 

mr. sc. Tatjana Martinović, voditeljica Službe za stručnu podršku – Područna jedinica Koprivnica

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

NI SUNCE NI VRUĆINA NE MOGU ZAUSTAVITI ORAČE

18. srpnja 2024.0

Svi znaju za pogranično mjesto Tovarnik na krajnjem istoku „Lijepe naše“ , a sve više i za susjednu Ilaču, selo u Srijemu poznato po marijanskom Svetištu „Gospe Ilačke“, koje nerijetko zovu “hrvatskim Lourdesom”, poznatom po ljekovitoj vodi, ali i po ukusnim lubenicama, pa i po ne manje važno, vrijednim ratarima koji se bore sa svim trenutnim nedaćama za opstanak na ovom dijelu naše prelijepe domovine.

Zbog svih tih prednosti, ali i mnoštva drugih, selo Ilača je proglašeno „Seoskom prijestolnicom Vukovarsko-srijemske županije za 2024. godinu“, s ciljem oživljavanja malih ruralnih sredina, na način da se pokrenu i promiču društvene, kulturne, gospodarske i sportske aktivnosti. Upravo jedna od takvih je i održavanje natjecanja u oranju.

 

 

Ovogodišnje županijsko natjecanje u oranju je jubilarno, dvadeseto po redu, što daje poseban značaj i interes za ovu manifestaciju. To se moglo vidjeti po broju sponzora, ali i po angažmanu općine Tovarnik i tvrtke „Agro-Tovarnik“, kao i po broju posjetitelja.

Natjecanje se odvilo dana 12. srpnja 2024, na parceli tvrtke „Agro-Tovarnik“ koja je nositelj poljoprivredne proizvodnje ovog kraja, a ovom prigodom se pokazao i kao odličan organizator. Uz “Agro-Tovarnik“ organizatori ove značajne manifestacije su bili: Udruga natjecatelja u oranju Vukovarsko-srijemske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Vukovarsko-srijemska županija – Upravni odjel za poljoprivredu i Općina Tovarnik.

 

 

Glavni pokrovitelj je bio Upravni odjel za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije kao i Općina Tovarnik. Tvrtka „Lagro“ Vinkovci se prihvatio glavnog sponzorstva, a dugogodišnji vjerni sponzor ovog natjecanja i ove godine je bila tvrtka „Pioneer“ sa vrijednim poklonima, Agro-Tovarnik d.o.o., Agronom d.o.o.- Požega – Mirkovci, Pioneer sjeme d.o.o. – Zagreb,  Agroglas – Osijek,  BASF  Croatia d.o.o. – Zagreb,  Poljoprivredni institut. – Osijek,  Cromos Agro – Zagreb,  BC Institut d.d. – Rugvica, Agroklaster Vukovarko srijemske županije, Noisette d.o.o., Cerera agro, Yasenka d.o.o., Agri vrt d.o.o..

Natjecatelje, ali i sve nazočne posjetitelje, prije natjecanja, pozdravio je i zaželio im ugodan boravak i lijepo druženje načelnik Općine Tovarnik gospodin Anđelko Dobročinac dipl.ing., a svojom nazočnošću državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, gospodin Tugomir Majdak uveličao je ovu manifestaciju i svečano otvorio dvadeseto po redu natjecanje orača Vukovarsko-srijemske županije.

Nakon svečanog otvaranja osam natjecatelja, pet s plugovima ravnjacima i tri natjecatelja s plugovima premetnjacima krenuli su u žestoku borbu za vrijedne nagrade i put na državno natjecanje u Veliku Goricu, 28.09.2024.

Dok su natjecatelji pazili kako izorati svaki pedalj plodne zemlje crnice, sve su pratili državni, certificirani suci : Ivica Prpić, Dario Đurđević i Željko Takšić. Uvjeti za oranje su bili teški radi velike vrućine, ali oranje je bilo na visokom nivou, pa sucima zadatak nije bio ni malo lagan. Ipak, netko je morao pobijediti, a ovog puta, to su:

Plugovi ravnjaci:

  1. David Aleksa (Berak)
  2. Ferić (Tordinci)
  3. Luka Matajić (Drenovci)

Plugovi premetnjaci:

  1. Marko Jelić (Bošnjaci)
  2. Davor Đurčinović (Tovarnik)
  3. Ivan Valentić (Stari Mikanovci)

Proglašenje pobjednika je održano u Ilači u „Hrvatskom domu“. Pobjednici su dobili prijelazne pehare, plakete, poklon bonove i pregršt vrijednih nagrda od sponzora. Drugoplasirani su bili nagrađeni plaketama i poklon bonovima, i ostalim nagradama, a isto tako i trećeplasirani. Svi ostali natjecatelji su dobili diplome i priznanja, a za svakog je bilo nekoliko nagrada. Vrijedni sponzori su dobili Zahvalnicu i poziv da se vidimo i dogodine.

 

 

Nagrade su uručili: državni tajnik Tugomir Majdak i načelnik općine Anđelko Dobročinac.

Svečanost je završila bogatom ponudom „ića i pića“, na Slavonski način, za sve one koji su imali strpljenja izdržati do kraja (trud nije bio uzalud). Svima puno hvala, a posebno vrijednim ljudima iz Ilače i Tovarnika, i našim vjernim sponzorima.

 

Đuro Cerovčec, dipl.ing. agr.

 

 

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK