Posljednjih nekoliko godina sve više voćara u istočnoj Hrvatskoj prijavljuje štete od Jabukovog savijača (Cyidia pomonella L.), koje se manifestiraju kao „crvljivost jezgre“ ploda oraha. Odrasli oblik jabukovog savijača je noćni leptir iz porodice Torticidae a štete na plodovima oraha čine isključivo gusjenice koje se ubušuju u plod i hrane jezgrom ploda čime jezgra gubi uporabnu vrijednost. Manji broj gusjenica savijača hrani se i ljuskom ploda te u ovom slučaju ne dolazi do oštećenja jezgre. Preliminarna istraživanja u 2023. i 2024. godini na području istočne Hrvatske, pokazuju kako je stupanj zaraze (oštećenja) plodova oraha u pojedinim nasadima iznosio više od 10 %. Ova činjenica može ukazivati kako bi jabukin savijač mogao postati u nadolazećim godinama, gospodarski značajni štetnik oraha. Uspješna zaštita oraha temelji se na monitoringu leta leptira koji se u svijetu već više od pola stoljeća provodi u zaštiti primarnog domaćina jabukovog savijača – jabuke. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i biotehničke), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati.
Orah (Juglans regia L.) je kao voćna vrsta u stručnoj i popularnoj literaturi posljednjih 30-ak godina sa stanovišta agrotehnike i pomotehnike, slovio kao nezahtjevna voćna vrsta, što je vjerojatno bio jedan od čimbenika povećanog interesa za sadnjom ove kulture u RH. Međutim, ovaj pojačani interes za zasnivanjem novih nasada oraha povukao je za sobom i određene probleme. Kako u RH nismo imali dovoljno rasadničarskih kapaciteta, dobar dio sadnog materijala uvezen je iz EU ali i trećih zemalja. Ovaj uvoz sadnog materijala te vrlo intenzivna međunarodna trgovina proizvodima iz primarne proizvodnje, rezultirao je i širenjem novih bolesti i štetnika oraha. Širenju novih bolesti pogoduju i evidentne klimatske promjene (ponajviše zatopljenje). Masovna pojava Orahove muhe u 2020. i 2021. godini, jaka infekcija sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) u 2023., na području središnje i istočne Hrvatske, ukazuju da su pred voćarima vrlo zahtjevne proizvodne godine. Sve navedeno utjecalo je da orah od nezahtjevne kulture postaje vrlo zahtjevna voćna vrsta koju je potrebno posebno štititi od napada bolesti i štetnika. Uspješna komercijalna proizvodnja oraha na području istočne Hrvatske, danas je nezamisliva bez minimalno 7-8 tretmana sredstvima za zaštitu bilja uz provođenje ostalih agrotehničkih i pomotehničkih mjera.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2023. godinu, u RH je u sustavu državne potpore bilo prijavljeno nešto više od 11.320 ha oraha. Prema podacima EUROSTAT-a za 2023. godinu, 28 zemlja članica EU imaju ukupno 100.000,81 ha pod nasadima oraha što znači da površine u RH predstavljaju nešto više od 11 %.
Jabukov savijač (Cyidia pomonella L.), eng: Codling moth, polifagni je štetnik koji napada jezgričavo i koštićavo voće uključujući i divlje voćne vrste a glavni je tehnološki štetnik jabuke, kruške i dunje. U posljednjih 30-ak godina, u pojedinim proizvodnim područjima uzgoja jabuke, pojavile su se rezistentne populacije jabukovog savijača te se intenzivni nasadi jabuke štite i do 10 ciljanih insekticidnih tretmana (u RH 4-6 tretmana). Znanstvena istraživanja su također pokazala kako štetnik u toplijim uzgojnim područjima ili u nasadima gdje se provode intenzivne mjere zaštite ima i treću generaciju a pojedine generacije leptira lete u dužim vremenskim intervalima te dolazi do preklapanja leta dvije ili više generacija.
Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača, mali je noćni leptir koji pripada porodici Torticidae (savijači, moljci), čije gusjenice stadij kukuljenja i preobrazbe prolaze u savijenom lišću po čemu su leptiri iz ove porodice i dobili naziv. Štete na plodovima prave gusjenice koje svojom ishranom buše plodove („crvljivost“), čime plodovi gube uporabnu vrijednost.
Recentnija istraživanja pokazala su kako je najvjerojatnije da jabukin savijač koristi plodove oraha kao sekundarnog domaćina. Međutim, iako plodovi oraha sadrže veću koncentraciju toksičnih naftokinona, među kojima prevladava juglon (prirodno bojilo), ta činjenica nije dovoljna da spriječi štete od napada gusjenice jabukovog savijača.
Podrijetlo jabukovog savijača je sredozemni bazen iz kojega se proširio po cijelom svijetu. Najstariji opis štetnika dao je Theophraste, 371. godine prije Krista a u Europi je ovu vrstu po prvi puta opisao Linnaeus (1758.). Više od 100 godina poznato je kako sporadično napada i plod oraha, međutim vjerojatno pod utjecajem klimatskih promjena, populacija mu svake godine raste te posljednjih 10-ak godina postaje sve značajniji štetnik oraha. Ove činjenice su posebno svjesni voćari u istočnoj Hrvatskoj.
Slika 1. Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača uhvaćen na feromonskoj lovki (snimio T.Validžić)
Morfološke osobine
Jabukov savijač je leptir duljine tijela oko 10 mm i rasponom krila od 15-22 mm. Osnovna boja leptira je tamnosivo-smeđa a tekstura krila podsjeća na boju hrapave kore (Slika 1.). Po sredini prednjih krila primjećuje se tamnija pruga dok se na kraju prednjih krila nalazi karakteristična smeđa pjega obrubljena zlatnim rubom. Leptiri jabukovog savijača prosječni su letači tj. mogu letjeti nekoliko kilometara. Međutim, najduži zabilježeni let leptira bio je 11 kilometara.
Jaja jabukovog savijača su spljoštena, ovalnog oblika i vrlo sitna (promjera 1,0 mm) te ih je vrlo teško uočiti golim okom (Slika 2.). Oblikom podsjećaju na ovalni prozirni štitić. Boja jaja je nakon polaganja gotovo prozirna a razvojem gusjenice potamni dok se unutar štitića vidi vrlo karakteristični crveni kružić (Slika 3.). Gusjenica jabukovog savijača je u početku bijelo-žute boje sa smeđom glavom. Gusjenice prolaze 4 stadija presvlačenja. Boja gusjenice u kasnijim fazama razvoja prelazi u karakterističnu ružičasto-crvenu (Slika 4. i video-zapis 1.). Odrasla gusjenica naraste u dužinu do 20 mm. Kukuljice su žuto-smeđe do tamno smeđe boje, veličine od 8 do 12 mm (Slika 13).
Slika 2. a) Jaje jabukovog savijača položeno na plod oraha; b) Jaje položeno na naličju lista oraha – promjer štitića 1,5 mm (snimio T.Validžić)
Slika 3. Jaje jabukovog savijača s karakterističnim crvenim kružićem pred samo piljenje gusjenice. Strjelica označava poziciju glave gusjenice (Izvor: https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1)
Video zapis 1. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u izgriza zelenu lupinu ploda oraha (snimio T. Validžić)
Slika 4. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u plodu oraha nakon dovršetka razvoja – dužina 20 mm (snimio T.Validžić)
Za sada u RH nemamo istraživanja ili literaturnih podataka o vremenu leta i ukupnom broju generacija jabukovog savijača u nasadima oraha. Međutim, sukladno dostupnim literaturnim podacima, može se zaključiti kao let „prve“ (prezimljujuće) generacije leptira posljednjih godina u nasadima jabuke u RH, započinje sve ranije i to oko 20. travnja, što je 10-20 dana ranije nego prije 30 godina. Isto tako, dokazano je kako štetnik u godinama s višom prosječnom dnevnom temperaturom i „produženim ljetom“ stvara u RH i treću generaciju, posebno u komercijalnim nasadima jabuke gdje se provodi intenzivna zaštita od ovoga štetnika (Slika 5.).
Slika 5. Životni ciklus jabukovog savijača u orahu (autor T.Validžić)
Početak leta prve (prezimljujuće), generacije leptira u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, obično se poklapa s početkom listanja i cvatnje ranih sorti oraha ili nakon cvatnje jabuke. Mužjaci počinju letjeti prije ženki (protoandrija). Životni vijek mužjaka je od 8-15 dana i ženki 10-20 dana nakon izlijetanja. Leptiri najintenzivnije lete predvečer (30-60 minuta nakon zalaska sunca) i kada je temperatura zraka iznad 15 °C. Let imaga prestaje na temperaturama iznad 32 °C.
NAPOMENA: U biološkom smislu pojam „generacija“, smatra se jedan zaokruženi ciklus razvoja kukaca koji počinje polaganjem jaja a završava razvojem odraslog stadija (imaga). Međutim, kako bi se izbjegla zabuna, u tekstu će se za generaciju leptira koja prva izlijeće u proljeće koristiti naziv „prva generacija“ iako je u biološkom smislu ova prva generacija leptira zapravo treća generacija iz prethodne vegetacijske sezone.
Tablica 1. Pojašnjenje razvojnih generacija jabukovog savijača (Prilagođeno prema: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0)
Generacija |
Let leptira – generacija |
Polaganje jaja u vegetacijskoj sezoni za: |
Napomena |
Prezimljujuća |
„prva“ |
Prvu generaciju |
Prezimljujuću generaciju iz protekle vegetacijske sezone bi se zapravo moglo smatrati i „nultom“ generacijom jer ovi prvi leptiri polažu jaja za prvu pravu generaciju u tekućoj vegetacijskoj sezoni |
Prva |
„druga“ |
Drugu generaciju |
|
Druga |
„treća“ |
Treću generaciju |
|
Nakon parenja, ženka prve generacije polaže oko 30 jaja pojedinačno na lišće ili u blizini zametnutog ploda oraha. Poradi sukcesivnog izlijetanja leptira, let ove prve generacije može trajati i do početka srpnja. Nakon kraće pauze javlja se druga generacija savijača čiji let i polaganje jaja traje od sredine srpnja do sredine kolovoza, nakon čega se javlja i treća generacija koja može letjeti u povoljnim uvjetima i do kraja rujna (Slika 6.).
Slika 6. Velika brojnost leptira jabukovog savijača uhvaćenih na feromonskoj lovci u nasadu oraha – snimljeno 25.08.2024. (snimio T.Validžić)
Druga i treća generacija ženki polaže pojedinačno u prosjeku 60 jaja na lišće ili na plodove oraha. Jaja su u obliku štitića (diska) i vrlo teško uočljiva. Da bi se uočila jaja kod pregleda je potrebno koristiti ručnu lupu. Inkubacija jaja traje u prosjeku 5-20 dana u ovisnosti od srednjih dnevnih temperatura koje su u trećoj dekadi mjeseca travnja u klimatskim uvjetima RH relativno niske (Slika 5.). Ranije zaraženi plodovi oraha poradi oštećenja sjemenjače, otpadaju sa stabla već tijekom ranog ljeta (lipanj), dok plodovi zaraženi sredinom ljeta (srpanj-kolovoz), ostaju na stablu sve do berbe.
Nakon što se gusjenica prve generacije ispili iz jajeta, kratko vrijeme se zadržava na listu ili plodu te se zatim ubušuje u plod u blizini peteljke. Kako se na stablu oraha može najčešće pronaći plodove u paru, na mjestu dodira dva ploda mogu se uočiti ekskrementi gusjenice što je vrlo karakterističan simptom napada jabukovog savijača (Slika 7.).
Slika 7. Tipični simptom napada gusjenice jabukovog savijača na plodovima oraha – vidljivo je mjesto prodora gusjenice uz nazočnost ekskremenata – grizotine (snimio T. Validžić)
U početnim stadijima razvoja gusjenica se hrani zelenom lupinom ploda u kojoj pravi nepravilne hodnike koji su ispunjeni grizotinama crne boje (Slika 8.). Nakon nekog vremena gusjenica se kreće prema mjestu gdje se nalazi šav ljuske te se u blizini peteljke ubušuje sve do jezgre ploda (Slika 9.). Manji broj ličinki većinu svog razvoja provede hraneći se isključivo zelenom lupinom ploda a u jezgru se ubušuje tek pred kraj razvoja tj. kada je već odrasla (Slika 10.). Razlog zbog kojega se pojedine gusjenice ovako ponašaju nije do sada dovoljno istražen. Pojedine gusjenice mogu oštetiti i više plodova prelazeći s jednog ploda na drugi.
Gusjenice jabukovog savijača imaju 5 razvojnih stadija od kojih 4 provodi u plodu a trajanje ishrane u plodu varira od 16-24 dana, što ovisi o temperaturi ali i sorti oraha. Gusjenice prve i druge generacije napuštaju plod i spuštaju se po paučinastom koncu u blizinu debla gdje ispod ispucale kore debla ili u ostacima kore i suhom lišću zapredaju bjeličasti zapredak (Slika 11. i Video-zapis 2.) i odmah se kukulje (Slika 13.). Nakon 7-15 dana izlijeću odrasli leptiri te se životni ciklus nastavlja.
Video zapis 2. Gusjenica jabukovog savijača zapreda zimsku hibernacijsku komoricu (snimio T. Validžić)
Slika 8. Simptomi ishrane gusjenice jabukovog savijača u zelenoj ljusci ploda oraha (snimio T.Validžić)
Slika 9. a) Mjesto ubušivanja gusjenice odmah uz peteljku ploda; b) Isto mjesto nakon skidanja zelene lupine ploda – gusjenica isključivo prodire u jezgru na šavu ljuske ispod peteljke ploda (snimio T.Validžić)
Nakon dovršetka razvoja, gusjenice treće generacije napuštaju plod (Video-zapis 3.), te slično kako i gusjenice prve i druge generacije zapredaju zapredak (Slika 12.), gdje hiberniraju sve do proljeća. Ova treća generacija gusjenica, kukulji se u rano proljeće te nakon 7-30 dana izlijeću odrasli leptiri. Suma efektivnih temperatura potrebna za ovaj stadij razvoja je 100°C ako se kao početak mjerenja uzima 01. siječnja tekuće vegetacijske sezone. Za razvoj jedne cijele generacije potrebna je suma efektivnih temperatura od 610°C.
Slika 10. Gusjenica jabukovog savijača tijekom ishrane u jezgri ploda oraha čime jezgra gubi uporabnu vrijednost tzv. „crvljivost jezgre“ (snimio T.Validžić)
Slika 11. Gusjenica jabukovog savijača u ljetnom paučinastom zapredku, snimljena u podnožju debla (snimio T.Validžić)
Video zapis 3. Gusjenica jabukovog savijača traži pogodno mjesto za hibernaciju i prezimljavanje (snimio T.Validžić)
Slika 12. Veliki broj zimskih zapredaka gusjenice jabukovog savijača ispod oštećene kore u podnožju debla oraha – snimljeno 15.09.2024. (snimio T.Validžić)
Slika 13. Prazna ljetna kukuljica (eng. pupae), jabukovog savijača nakon izlijetanja imaga snimljena u podnožju debla oraha (snimio T.Validžić)
Metode zaštite
Uspješna i održiva zaštita oraha od jabukovog savijača trebala bi se kao i kod zaštite jabuke, temeljiti na monitoringu leta leptira. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i metoda konfuzije), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati. Za sada u RH nema literaturnih podataka o primjeni ovih metoda u zaštiti oraha od jabukovog savijača.
Prema iskustvima zaštite oraha u SAD (Kalifornija), najbolje rezultate je pokazala kombinacija korištenja metode konfuzije i insekticidnih tretmana uz redovito praćenje leta leptira pomoću feromonskih lovki. Primjena ovih mjera zaštite najviše ovisi o veličini nasada i stupnja zaraženosti jabukinim savijačem. Feromonske lovke koriste se za određivanje početka leta pojedine generacije leptira, intenziteta zaraze te procjene učinkovitosti pojedinih primijenjenih mjera. Kemijske mjere zaštite usmjerene su prvenstveno na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlaska iz jaja a prije ubušivanja ličinki u plod oraha. Termini za početak tretmana utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki (Slika 14.) i izračunavanjem suma efektivnih temperatura.
Posljednjih nekoliko godina u svrhu monitoringa leta jabukovog savijača koriste se i najsuvremenije metode. U trajnim nasadima postavljaju se elektronske lovke koje uz pomoć instalirane kamere i primjene umjetne inteligencije (AI), mogu nakon ulova detektirati ciljane štetnike i njihovu brojnost (Slika 15.). Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, postavila je u trajnim nasadima tijekom 2023. godine, 180 elektronskih lovki kojima se vrši monitoring leta najvažnijih tehnoloških štetnika voća i vinove loze. Podaci o ulovima očitavaju se daljinskim putem (iz ureda) uz korištenje računala ili mobilnog telefona uz pripadajući softver. Ovim sustavom monitoringa pokriven je cjelokupni teritorij RH a sustav je trenutno u testnoj fazi.
Biološke metode zaštite
Trenutno se u svijetu provode istraživanja o mogućnostima suzbijanja jabukovog savijača uz korištenje prirodnih neprijatelja. Za sada je poznata vrsta parazitne osice iz roda Trichogramma – Trichogramma platneri koja parazitira jaja štetnika. Međutim, ovaj prirodni neprijatelj sam po sebi ne može održati brojnost jabukovog savijača ispod praga štetnosti. Primjena ove metode je najučinkovitija kada je u nasadu oraha razina populacije jabukovog savijača niska.
U ekološkim nasadima oraha u svijetu, koristi se kombinacija metode konfuzije štetnika (ISOMATE C TT, RAK 3 – dispenzori) i suzbijanje jabukovog savijača insekticidnim pripravcima koji su registrirani u ekološkoj proizvodnji (Laser – spinosad i Madex, Granupom, Carpovirusine Evo 2 – Cydia pomonella Granulovirus, Dipel DF – Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki), kao i pripravci na bazi mineralnih, biljnih i eteričnih ulja. Međutim, u RH u zaštiti oraha od jabukovog savijača registrirani su samo Laser i Carpovirusine Evo 2 (Tablica 2.).
Tablica 2. Insekticidi registrirani u zaštiti oraha prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) na dan 10.10.2024. (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
Pripravak |
Aktivna tvar |
Registriran za štetnika |
Napomena |
LASER |
Spinosad |
Jabukov savijač (Cydia pomonella) |
Ekološki pripravak |
CARPOVIRUSINE EVO 2 |
Cydia pomonella Granulovirus |
Jabukov savijač (Cydia pomonella) |
Ekološki pripravak |
DECIS 100 EC |
Deltametrin |
Jabukov savijač (Cydia pomonella)
Kestenov savijač (Cydia splendana)
Lisne uši (Hyalopterus spp.)
Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi) |
100 g/l aktivne tvari |
SCATTO |
Jabukov savijač (Cydia pomonella)
Kestenov savijač (Cydia splendana)
Lisne uši (Hyalopterus spp.) |
25 g/l aktivne tvari |
ROTOR SUPER |
DEMETRINA 25 EC |
DELTAGRI |
MOVENTO |
Spirotetramat |
Lisne uši (Aphididae)
Štitaste uši (Coccoidea) |
Sistemik |
CORAGEN 20 SC |
Klorantraniliprol |
Jabukov savijač (Cydia pomonella) |
|
VOLIAM |
BBCH 73-81 |
SHENZI 200 SC |
BBCH 73-81 |
AFFIRM OPTI |
Emamektin benzoat |
Jabukov savijač (Cydia pomonella) |
|
Biotehničke metode zaštite
Iako za sada nema podataka o primjeni metode konfuzije (zbunjivanja) jabukovog savijača u RH, ova metoda se koristi u zaštiti nasada oraha u SAD-u unazad 10-ak godina od kada su štete od ovoga štetnika počele premašivati 5%. Ovom metodom se isto kao i u nasadima jabuke, primjenom seksualnih feromona zbunjuje mužjake te se na taj način opstruira oplodnja ženki. Prednost ove metode je što feromoni djeluju točno na određenu vrstu, ne uzrokuju negativne posljedice na neželjene organizme, okoliš ili zdravlje ljudi. Ova metoda se pokazala vrlo učinkovita u nasadima s manjim pritiskom jabukovog savijača (ispod 2%) te se u takvim nasadima insekticidni tretmani mogu potpuno izbaciti iz programa zaštite. Međutim, u jače zaraženim nasadima gdje štete na plodovima premašuju 4%, ovu metodu je potrebno kombinirati s ciljanim insekticidnim tretmanima.
Početak leta leptira jabukovog savijača prati se postavljanjem feromonskih lovki ovisno o veličini i obliku nasada te prema preporukama proizvođača (preporuka 1 lovka/10 ha nasada). Lovke se postavljaju u prvoj polovini mjeseca travnja u krošnju na visini od 2-3 metra (Slika 14.). Na tržištu RH dostupni su dispenzori za metodu konfuzije jabukovog savijača – ISOMATE C TT, RAK 3 no prema FIS-u na dan 05.10.2024., ovi dispenzori nisu registrirani za korištenje u nasadima oraha. Dispenzori se postavljaju prema uputi proizvođača (500 dispenzora/ha) na grane u gornjoj trećini krošnje, izbjegavajući izravno izlaganje suncu.
Slika 14. Standardna feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača postavljena u krošnji stabla oraha (snimio T.Validžić)
Kemijske metode zaštite
Termini za insekticidno suzbijanje jabukina savijača utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki te izračunavanjem suma efektivnih temperatura. Najučinkovitiji termini za suzbijanje štetnika su od trenutka polaganja jaja te u periodu nakon piljenja ličinki i ubušivanja u plod, što znači da su kemijske mjere usmjerene na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlijeganja iz jaja a prije ubušivanja u plod. Rok za početak tretmana određuje se kada se utvrdi da je populacija štetnika iznad kritičnog broja (prema Ciglaru, 1998 – 5 leptira po feromonskoj lovci), sve do trenutka kada suma efektivnih temperatura dostigne 90°C.
Slika 15. Suvremena elektronska feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača (snimio T.Validžić)
Prema dostupnim literaturnim podacima, odluka o metodama koje će se primijeniti u konvencionalnim/integriranim nasadima na početku vegetacijske sezone, ovisi o stupnju zaraze plodova u tekućoj ili iz prethodne vegetacijske sezone. Stupanj zaraze utvrđuje se u nasadima na način da se izvrši pregled 1.000 plodova oraha s 50 stabala (20 plodova po stablu), na prisutnost ekskremenata (grizotina) na plodovima. Utvrđena zaraza podova od 1% tijekom leta prve generacije i 2% tijekom leta druge generacije, indicira kako će stupanj oštećenja plodova tijekom berbe premašiti 5%. Ako su štete u berbi iz prethodne vegetacijske sezone bile veće od 4%, metoda konfuzije neće biti dovoljna te je nasad potrebno zaštititi insekticidnim tretmanima. Ova metoda može također dobro poslužiti i za određivanje praga odluke za primjenu insekticida. Kritični broj zaraženih plodova za prvu generaciju iznosi 1% a za drugu generaciju 2 %.
Ako se kao indikator za početak insekticidnih tretmana uzima suma efektivnih temperatura, sa tretmanima prve generacije leptira potrebno je započeti u trenutku kada je zbroj sume efektivnih temperatura dostigao 90°C od datuma kritičnog ulova (5 leptira po feromonskoj lovci). Drugi insekticidni tretman prve generacije leptira obavlja se pri zbroju sume efektivnih temperatura od približno 350°C. Suma efektivnih temperatura računa se prema formuli:
Izvori podataka:
- Aliaño-González, M.J.; Gabaston, J.; Ortiz-Somovilla, V.; Cantos-Villar, E. (2022). Wood Waste from Fruit Trees: Biomolecules and Their Applications in Agri-Food Industry, (12)238, dostupno na: https://doi.org/10.3390/biom12020238 (pristupljeno: 01.10.2024.)
- APPRRR (2024). Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dostupno na: https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/ (pristupljeno: 05.10.2024.)
- Chidawanyika, F. (2010). Thermal Tolerance of Cydia pomonella (Lepidoptera: Tortricidae) Under Ecologically Relevant Conditions TY – JOUR
- Ciglar, I. (1998.). Integrirana zaštita voćaka i vinove loze. Čakovec, Zrinski d.d., 102‐105.
- EUROSTAT (2024). Crop production in EU standard humidity, dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/apro_cpsh1__custom_13245204/default/table?lang=en (pristupljeno: 08.10.2024.)
- FIS (2024). Fitosanitarni informacijski sustav, dostupno na: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ (pristupljeno: 01.10.2024.)
- Piskorski, R., & Dorn, S. (2011).How the oligophage codling moth Cydia pomonella survives on walnut despite its secondary metabolite juglone. Journal of Insect Physiology, 57(6), 744–750.
- Ministarstvo poljoprivrede (2013). Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća za 2013. godinu, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/2014/01/03/tehnoloske-upute-za-inegriranu-proizvodnju-voca-za-2014-godinu/ (pristupljeno: 02.10.2024.)
- Ministarstvo poljoprivrede (2012). Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, Narodne novine br. 137/2012, dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_137_2906.html (pristupljeno: 02.10.2024.)
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2019). Jabukov savijač (Cydia pomonella Linnaeus fam. Tortricidae), Brošura, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2019/04/ZB-JabukovSavijac.pdf (pristupljeno: 05.10.2024.)
- MSU (2010). Michigan State University, MSU Extension – First generation codling moth management, dostupno na: https://www.canr.msu.edu/news/first_generation_codling_moth_management, (pristupljeno: 29.09.2024.)
- PINOVA (2024). Čemu služe temperaturne sume u vinogradarstvu, dostupno na: https://pinova-meteo.com/blog/cemu-sluze-temperaturne-sume-u-vinogradarstvu (pristupljeno: 26.09.2024.)
- Sela, G. (2024). Understanding Biofix: A Key Tool in Integrated Pest Management, dostupno na: https://cropaia.com/blog/biofix/, (pristupljeno: 26.09.2024.)
- Šubić, M., Braggio, A., Bassanetti, C., Aljinović, S., Tomšić, A. i Tomšić, T. (2015). Suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) metodom konfuzije ShinEtsu® (Isomate C/OFM i Isomate CTT+ OFM rosso FLEX) u Međimurju tijekom 2014., Glasilo biljne zaštite, 15(4), str. 277-290
- Tomaš, V. (2015). Biološka kontrola jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) u sustavu integrirane zaštite, Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:179241, (pristupljeno: 10.09.2024.)
- UC IPM (2017). University of California-Integrated Pest Management, Agriculture: Walnut Pest Management Guidelines, Codling Moth, Cydia pomonella, dostupno na: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/codling-moth/ (pristupljeno: 17.09.2024.).
- Wildbolz,T. (1962). Über die Moglichkeit der Prognose und der Befallsüberwachung und über Toleranzgrenzen bei der integrierten Schadlingsbekämpfung im Obstbau, Entomophaga, 7: 273-83.
- https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1
- https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0
dr. sc. Tihomir Validžić
e-mail: tihomir.validzic@mps.hr