Savjet

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Osma preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Berba u svim Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

Generalno, u većini uzgojnih područja RH, muha ne bi trebala učiniti veću štetu jer zbog dugotrajne suše i visokih temperatura nije razvila svoje generacijsko razmnožavanje!

U priloženoj Tablici 9. (kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu, maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Napomena: podatak u tablici 9. koji pokazuje postotak ulja u plodu je maksimalna vrijednost koja se umanjuje za iskorištenje uljare, koji je obično između 83-91 %.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1.,2.,3., i 4.  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Optimalnu tehnološku zrelost u nazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske.

Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom sorta KRVAVICA na promatranom području Šibensko – kninske županije spremna je za branje!

Dok je na područjima Zadarske županije i Zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan), introducirana sorta LECCINO tek sad spremna je za branje!

KRVAVICA i LECCINO na promatranim uzgojnim područjima spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

11. 11. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Sedma preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Berba u svim Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

Generalno, u većini uzgojnih područja RH muha ne bi trebala učiniti veću štetu jer zbog dugotrajne suše i visokih temperatura nije razvila svoje generacijsko razmnožavanje!

Preporuka maslinarima koji se spremaju u berbu – kako je maslina u ovom trenutku još puna vode, pogotovo masline sađene u dubljoj zemlji, preporučuje se da se sa berbom pričeka još koji dan i maslinama da nešto vremena da isuši vodu, tj. ukoristi je za dodatno nakupljanje kvalitetnog ulja u biljnim stanicama.

Kako su dugoročne vremenske prognoza u povoljnom trendu do polovice studenog mjeseca, biti će vremena za obrati sve masline.

Kiše koje bi eventualno u međuvremenu i padale neće pospješiti ponovno nakupljanje vode u plodu. Pogotovo u tehnološki zrelim maslinama za preradu u ulje!

U priloženoj Tablici 8. (kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Napomena: podatak u tablici 8. koji pokazuje postotak ulja u plodu je maksimalna vrijednost koja se umanjuje za iskorištenje uljare, koji je obično između 83-91 %.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1,2,3, i 4  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Optimalnu tehnološku zrelost u nazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je jedna sorta u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području Zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan), sorta BUŽA MUŠKA spremna za branje!

Za sjeverni dio Istre taj se termin očekuje za 7 dana.

BUŽA MUŠKA na uzgojnom području Zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan) spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

5. 11. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Šesta preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Berba u svim Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

Generalno, u većini uzgojnih područja RH muha ne bi trebala učiniti veću štetu, jer zbog dugotrajne suše i visokih temperatura nije razvila svoje generacijsko razmnožavanje.

U priloženoj Tablici 7.(kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Napomena: podatak u tablici 7. koji pokazuje postotak ulja u plodu je maksimalna vrijednost koja se umanjuje za iskorištenje uljare, koji je obično između 83-91 %.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1,2,3, i 4  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Optimalnu tehnološku zrelost u nazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je još jedna sorta na većem uzgojnom području Dalmacije.  Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području cijele Dalmacije sorta LEVANTINKA –ŠOLTANKA spremna je za branje!

LEVANTINKA – ŠOLTANKA na većem uzgojnom području Dalmacije spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima. Preporuka je da se sa njom počne berba jer kroz daljnje odgađanje, kako raste u grozdovima, moguće je truljenje ploda.

28. 10. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Peta preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

U priloženoj Tablici 6. (kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Napomena: podatak u tablici 6. koji pokazuje postotak ulja u plodu je maksimalna vrijednost koja se umanjuje za iskorištenje uljare, koji je obično između 83-91 %.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1,2,3, i 4.  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

U budućem tjednu očekuju se još nešto padalina ali ništa značajno, maslina se nakupila maksimalno sa vodom i kroz idućih 10-tak dana uz povoljnije vremenske uvjete, očekuje se postepeno sušenje ploda i povećanje randmana u uljarama.

Optimalnu tehnološku zrelost unazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je jedna sorta u većem dijelu uzgojnog područja Dalmacije. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području većeg dijela Dalmacije sorta OBLICA spremna je za branje!

OBLICA je spremna za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima. Za ovu godinu taj termin je nešto raniji, a očito su pogodovale uravnotežene padaline u svim fenofazama biljke. Očekivani randmani biti će dosta niži od prošle godine. Kretat će se od početnih 12 % pa na više kako vrijeme bude odmicalo.

Napomena: svima onima kojima je sorta masline OBLICA prerodila i sitnija je po veličini, s berbom mogu krenuti i desetak dana kasnije!

Sve ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje. Nisu za berbu!

21. 10. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Četvrta preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

U priloženoj Tablici 5. (klinknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1,2,3, i 4.  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

U budućem tjednu očekuju se još nešto padalina ali ništa značajno, maslina se nakupila maksimalno sa vodom i kroz idućih 10 – 14 dana uz povoljnije vremenske uvijete, očekuje se postepeno sušenje ploda i povećanje randmana u uljarama.

Optimalnu tehnološku zrelost pokazala je jedna sorte u jednom uzgojnom području. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području Zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan), sorta ISTARSKA BJELICA spremna je za branje! Za sjeverni dio taj se termin očekuje za 10 dana. Pa je također preporuka, a zbog vremenskih uvjeta (mogućih kišnih razdoblja), za sortu ISTARSKA BJELICA, krenuti u berbu kada vrijeme dopusti i iskoristiti svaki pogodan trenutak. ISTARSKA BJELICA na ovom uzgojnom području spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima. Očekivani randmani biti će od 17 % pa na više kako vrijeme bude odmicalo.

Sve ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje. Nisu za berbu!

Zaključno, prema mjerenjima izravnom metodom u nazad pet godina, istarska bjelica je najranija sorta za berbu u HRVATSKOJ!

16. 10. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

JABUKOV SAVIJAČ (Cyidia pomonella L.) – POSTAJE SVE ZNAČAJNIJI ŠTETNIK ORAHA

Posljednjih nekoliko godina sve više voćara u istočnoj Hrvatskoj prijavljuje štete od Jabukovog savijača (Cyidia pomonella L.), koje se manifestiraju kao „crvljivost jezgre“ ploda oraha. Odrasli oblik jabukovog savijača je noćni leptir iz porodice Torticidae a štete na plodovima oraha čine isključivo gusjenice koje se ubušuju u plod i hrane jezgrom ploda čime jezgra gubi uporabnu vrijednost. Manji broj gusjenica savijača hrani se i ljuskom ploda te u ovom slučaju ne dolazi do oštećenja jezgre. Preliminarna istraživanja u 2023. i 2024. godini na području istočne Hrvatske, pokazuju kako je stupanj zaraze (oštećenja) plodova oraha u pojedinim nasadima iznosio više od 10 %. Ova činjenica može ukazivati kako bi jabukin savijač mogao postati u nadolazećim godinama, gospodarski značajni štetnik oraha. Uspješna zaštita oraha temelji se na monitoringu leta leptira koji se u svijetu već više od pola stoljeća provodi u zaštiti primarnog domaćina jabukovog savijača – jabuke. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i biotehničke), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati.

 

Orah (Juglans regia L.) je kao voćna vrsta u stručnoj i popularnoj literaturi posljednjih 30-ak godina sa stanovišta agrotehnike i pomotehnike, slovio kao nezahtjevna voćna vrsta, što je vjerojatno bio jedan od čimbenika povećanog interesa za sadnjom ove kulture u RH. Međutim, ovaj pojačani interes za zasnivanjem novih nasada oraha povukao je za sobom i određene probleme. Kako u RH nismo imali dovoljno rasadničarskih kapaciteta, dobar dio sadnog materijala uvezen je iz EU ali i trećih zemalja. Ovaj uvoz sadnog materijala te vrlo intenzivna međunarodna trgovina proizvodima iz primarne proizvodnje, rezultirao je i širenjem novih bolesti i štetnika oraha. Širenju novih bolesti pogoduju i evidentne klimatske promjene (ponajviše zatopljenje). Masovna pojava Orahove muhe u 2020. i 2021. godini, jaka infekcija sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) u 2023., na području središnje i istočne Hrvatske, ukazuju da su pred voćarima vrlo zahtjevne proizvodne godine. Sve navedeno utjecalo je da orah od nezahtjevne kulture postaje vrlo zahtjevna voćna vrsta koju je potrebno posebno štititi od napada bolesti i štetnika. Uspješna komercijalna proizvodnja oraha na području istočne Hrvatske, danas je nezamisliva bez minimalno 7-8 tretmana sredstvima za zaštitu bilja uz provođenje ostalih agrotehničkih i pomotehničkih mjera.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2023. godinu, u RH je u sustavu državne potpore bilo prijavljeno nešto više od 11.320 ha oraha. Prema podacima EUROSTAT-a za 2023. godinu, 28 zemlja članica EU imaju ukupno 100.000,81 ha pod nasadima oraha što znači da površine u RH predstavljaju nešto više od 11 %.

Jabukov savijač (Cyidia pomonella L.), eng: Codling moth, polifagni je štetnik koji napada jezgričavo i koštićavo voće uključujući i divlje voćne vrste a glavni je tehnološki štetnik jabuke, kruške i dunje. U posljednjih 30-ak godina, u pojedinim proizvodnim područjima uzgoja jabuke, pojavile su se rezistentne populacije jabukovog savijača te se intenzivni nasadi jabuke štite i do 10 ciljanih insekticidnih tretmana (u RH 4-6 tretmana). Znanstvena istraživanja su također pokazala kako štetnik u toplijim uzgojnim područjima ili u nasadima gdje se provode intenzivne mjere zaštite ima i treću generaciju a pojedine generacije leptira lete u dužim vremenskim intervalima te dolazi do preklapanja leta dvije ili više generacija.

Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača, mali je noćni leptir koji pripada porodici Torticidae (savijači, moljci), čije gusjenice stadij kukuljenja i preobrazbe prolaze u savijenom lišću po čemu su leptiri iz ove porodice i dobili naziv. Štete na plodovima prave gusjenice koje svojom ishranom buše plodove („crvljivost“), čime plodovi gube uporabnu vrijednost.

Recentnija istraživanja pokazala su kako je najvjerojatnije da jabukin savijač koristi plodove oraha kao sekundarnog domaćina. Međutim, iako plodovi oraha sadrže veću koncentraciju toksičnih naftokinona, među kojima prevladava juglon (prirodno bojilo), ta činjenica nije dovoljna da spriječi štete od napada gusjenice jabukovog savijača.

Podrijetlo jabukovog savijača je sredozemni bazen iz kojega se proširio po cijelom svijetu. Najstariji opis štetnika dao je Theophraste, 371. godine prije Krista a u Europi je ovu vrstu po prvi puta opisao Linnaeus (1758.). Više od 100 godina poznato je kako sporadično napada i plod oraha, međutim vjerojatno pod utjecajem klimatskih promjena, populacija mu svake godine raste te posljednjih 10-ak godina postaje sve značajniji štetnik oraha. Ove činjenice su posebno svjesni voćari u istočnoj Hrvatskoj.

 

Slika 1. Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača uhvaćen na feromonskoj lovki (snimio T.Validžić)

 

Morfološke osobine

Jabukov savijač je leptir duljine tijela oko 10 mm i rasponom krila od 15-22 mm. Osnovna boja leptira je tamnosivo-smeđa a tekstura krila podsjeća na boju hrapave kore (Slika 1.). Po sredini prednjih krila primjećuje se tamnija pruga dok se na kraju prednjih krila nalazi karakteristična smeđa pjega obrubljena zlatnim rubom. Leptiri jabukovog savijača prosječni su letači tj. mogu letjeti nekoliko kilometara. Međutim, najduži zabilježeni let leptira bio je 11 kilometara.

Jaja jabukovog savijača su spljoštena, ovalnog oblika i vrlo sitna (promjera 1,0 mm) te ih je vrlo teško uočiti golim okom (Slika 2.). Oblikom podsjećaju na ovalni prozirni štitić. Boja jaja je nakon polaganja gotovo prozirna a razvojem gusjenice potamni dok se unutar štitića vidi vrlo karakteristični crveni kružić (Slika 3.). Gusjenica jabukovog savijača je u početku bijelo-žute boje sa smeđom glavom. Gusjenice prolaze 4 stadija presvlačenja. Boja gusjenice u kasnijim fazama razvoja prelazi u karakterističnu ružičasto-crvenu (Slika 4. i video-zapis 1.). Odrasla gusjenica naraste u dužinu do 20 mm. Kukuljice su žuto-smeđe do tamno smeđe boje, veličine od 8 do 12 mm (Slika 13).

 

Slika 2. a) Jaje jabukovog savijača položeno na plod oraha; b) Jaje položeno na naličju lista oraha – promjer štitića 1,5 mm (snimio T.Validžić)

 

Slika 3. Jaje jabukovog savijača s karakterističnim crvenim kružićem pred samo piljenje gusjenice. Strjelica označava poziciju glave gusjenice (Izvor: https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1)

Video zapis 1. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u izgriza zelenu lupinu ploda oraha (snimio T. Validžić)

Slika 4. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u plodu oraha nakon dovršetka razvoja – dužina 20 mm (snimio T.Validžić)

Za sada u RH nemamo istraživanja ili literaturnih podataka o vremenu leta i ukupnom broju generacija jabukovog savijača u nasadima oraha. Međutim, sukladno dostupnim literaturnim podacima, može se zaključiti kao let „prve“ (prezimljujuće) generacije leptira posljednjih godina u nasadima jabuke u RH, započinje sve ranije i to oko 20. travnja, što je 10-20 dana ranije nego prije 30 godina. Isto tako, dokazano je kako štetnik u godinama s višom prosječnom dnevnom temperaturom i „produženim ljetom“ stvara u RH i treću generaciju, posebno u komercijalnim nasadima jabuke gdje se provodi intenzivna zaštita od ovoga štetnika (Slika 5.).

Slika 5. Životni ciklus jabukovog savijača u orahu (autor T.Validžić)

Početak leta prve (prezimljujuće), generacije leptira u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, obično se poklapa s početkom listanja i cvatnje ranih sorti oraha ili nakon cvatnje jabuke. Mužjaci počinju letjeti prije ženki (protoandrija). Životni vijek mužjaka je od 8-15 dana i ženki 10-20 dana nakon izlijetanja. Leptiri najintenzivnije lete predvečer (30-60 minuta nakon zalaska sunca) i kada je temperatura zraka iznad 15 °C. Let imaga prestaje na temperaturama iznad 32 °C.

NAPOMENA: U biološkom smislu pojam „generacija“, smatra se jedan zaokruženi ciklus razvoja kukaca koji počinje polaganjem jaja a završava razvojem odraslog stadija (imaga). Međutim, kako bi se izbjegla zabuna, u tekstu će se za generaciju leptira koja prva izlijeće u proljeće koristiti naziv „prva generacija“ iako je u biološkom smislu ova prva generacija leptira zapravo treća generacija iz prethodne vegetacijske sezone.

Tablica 1. Pojašnjenje razvojnih generacija jabukovog savijača (Prilagođeno prema: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0)

Generacija Let leptira – generacija Polaganje jaja u vegetacijskoj sezoni za: Napomena
Prezimljujuća „prva“ Prvu generaciju Prezimljujuću generaciju iz protekle vegetacijske sezone bi se zapravo moglo smatrati i „nultom“ generacijom jer ovi prvi leptiri polažu jaja za prvu pravu generaciju u tekućoj vegetacijskoj sezoni
Prva „druga“ Drugu generaciju
Druga „treća“ Treću generaciju

Nakon parenja, ženka prve generacije polaže oko 30 jaja pojedinačno na lišće ili u blizini zametnutog ploda oraha. Poradi sukcesivnog izlijetanja leptira, let ove prve generacije može trajati i do početka srpnja. Nakon kraće pauze javlja se druga generacija savijača čiji let i polaganje jaja traje od sredine srpnja do sredine kolovoza, nakon čega se javlja i treća generacija koja može letjeti u povoljnim uvjetima i do kraja rujna (Slika 6.).

Slika 6. Velika brojnost leptira jabukovog savijača uhvaćenih na feromonskoj lovci u nasadu oraha – snimljeno 25.08.2024. (snimio T.Validžić)

 

Druga i treća generacija ženki polaže pojedinačno u prosjeku 60 jaja na lišće ili na plodove oraha. Jaja su u obliku štitića (diska) i vrlo teško uočljiva. Da bi se uočila jaja kod pregleda je potrebno koristiti ručnu lupu. Inkubacija jaja traje u prosjeku 5-20 dana u ovisnosti od srednjih dnevnih temperatura koje su u trećoj dekadi mjeseca travnja u klimatskim uvjetima RH relativno niske (Slika 5.). Ranije zaraženi plodovi oraha poradi oštećenja sjemenjače, otpadaju sa stabla već tijekom ranog ljeta (lipanj), dok plodovi zaraženi sredinom ljeta (srpanj-kolovoz), ostaju na stablu sve do berbe.

Nakon što se gusjenica prve generacije ispili iz jajeta, kratko vrijeme se zadržava na listu ili plodu te se zatim ubušuje u plod u blizini peteljke. Kako se na stablu oraha može najčešće pronaći plodove u paru, na mjestu dodira dva ploda mogu se uočiti ekskrementi gusjenice što je vrlo karakterističan simptom napada jabukovog savijača (Slika 7.).

Slika 7. Tipični simptom napada gusjenice jabukovog savijača na plodovima oraha – vidljivo je mjesto prodora gusjenice uz nazočnost ekskremenata – grizotine (snimio T. Validžić)

U početnim stadijima razvoja gusjenica se hrani zelenom lupinom ploda u kojoj pravi nepravilne hodnike koji su ispunjeni grizotinama crne boje (Slika 8.). Nakon nekog vremena gusjenica se kreće prema mjestu gdje se nalazi šav ljuske te se u blizini peteljke ubušuje sve do jezgre ploda (Slika 9.). Manji broj ličinki većinu svog razvoja provede hraneći se isključivo zelenom lupinom ploda a u jezgru se ubušuje tek pred kraj razvoja tj. kada je već odrasla (Slika 10.). Razlog zbog kojega se pojedine gusjenice ovako ponašaju nije do sada dovoljno istražen. Pojedine gusjenice mogu oštetiti i više plodova prelazeći s jednog ploda na drugi.

Gusjenice jabukovog savijača imaju 5 razvojnih stadija od kojih 4 provodi u plodu a trajanje ishrane u plodu varira od 16-24 dana, što ovisi o temperaturi ali i sorti oraha. Gusjenice prve i druge generacije napuštaju plod i spuštaju se po paučinastom koncu u blizinu debla gdje ispod ispucale kore debla ili u ostacima kore i suhom lišću zapredaju bjeličasti zapredak (Slika 11. i Video-zapis 2.) i odmah se kukulje (Slika 13.). Nakon 7-15 dana izlijeću odrasli leptiri te se životni ciklus nastavlja.

Video zapis 2. Gusjenica jabukovog savijača zapreda zimsku hibernacijsku komoricu (snimio T. Validžić)

Slika 8. Simptomi ishrane gusjenice jabukovog savijača u zelenoj ljusci ploda oraha (snimio T.Validžić)

 

Slika 9. a) Mjesto ubušivanja gusjenice odmah uz peteljku ploda; b) Isto mjesto nakon skidanja zelene lupine ploda – gusjenica isključivo prodire u jezgru na šavu ljuske ispod peteljke ploda (snimio T.Validžić)

Nakon dovršetka razvoja, gusjenice treće generacije napuštaju plod (Video-zapis 3.), te slično kako i gusjenice prve i druge generacije zapredaju zapredak (Slika 12.), gdje hiberniraju sve do proljeća. Ova treća generacija gusjenica, kukulji se u rano proljeće te nakon 7-30 dana izlijeću odrasli leptiri. Suma efektivnih temperatura potrebna za ovaj stadij razvoja je 100°C ako se kao početak mjerenja uzima 01. siječnja tekuće vegetacijske sezone. Za razvoj jedne cijele generacije potrebna je suma efektivnih temperatura od 610°C.

Slika 10. Gusjenica jabukovog savijača tijekom ishrane u jezgri ploda oraha čime jezgra gubi uporabnu vrijednost tzv. „crvljivost jezgre“ (snimio T.Validžić)

 

Slika 11. Gusjenica jabukovog savijača u ljetnom paučinastom zapredku, snimljena u podnožju debla (snimio T.Validžić)

 

Video zapis 3. Gusjenica jabukovog savijača traži pogodno mjesto za hibernaciju i prezimljavanje (snimio T.Validžić)

Slika 12. Veliki broj zimskih zapredaka gusjenice jabukovog savijača ispod oštećene kore u podnožju debla oraha – snimljeno 15.09.2024. (snimio T.Validžić)

 

Slika 13. Prazna ljetna kukuljica (eng. pupae), jabukovog savijača nakon izlijetanja imaga snimljena u podnožju debla oraha (snimio T.Validžić)

 

Metode zaštite

Uspješna i održiva zaštita oraha od jabukovog savijača trebala bi se kao i kod zaštite jabuke, temeljiti na monitoringu leta leptira. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i metoda konfuzije), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati. Za sada u RH nema literaturnih podataka o primjeni ovih metoda u zaštiti oraha od jabukovog savijača.

Prema iskustvima zaštite oraha u SAD (Kalifornija), najbolje rezultate je pokazala kombinacija korištenja metode konfuzije i insekticidnih tretmana uz redovito praćenje leta leptira pomoću feromonskih lovki. Primjena ovih mjera zaštite najviše ovisi o veličini nasada i stupnja zaraženosti jabukinim savijačem.  Feromonske lovke koriste se za određivanje početka leta pojedine generacije leptira, intenziteta zaraze te procjene učinkovitosti pojedinih primijenjenih mjera. Kemijske mjere zaštite usmjerene su prvenstveno na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlaska iz jaja a prije ubušivanja ličinki u plod oraha. Termini za početak tretmana utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki (Slika 14.) i izračunavanjem suma efektivnih temperatura.

Posljednjih nekoliko godina u svrhu monitoringa leta jabukovog savijača koriste se i najsuvremenije metode.  U trajnim nasadima postavljaju se elektronske lovke koje uz pomoć instalirane kamere i primjene umjetne inteligencije (AI), mogu nakon ulova detektirati ciljane štetnike i njihovu brojnost (Slika 15.). Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, postavila je u trajnim nasadima tijekom 2023. godine, 180 elektronskih lovki kojima se vrši monitoring leta najvažnijih tehnoloških štetnika voća i vinove loze. Podaci o ulovima očitavaju se daljinskim putem (iz ureda) uz korištenje računala ili mobilnog telefona uz pripadajući softver. Ovim sustavom monitoringa pokriven je cjelokupni teritorij RH a sustav je trenutno u testnoj fazi.

Biološke metode zaštite

Trenutno se u svijetu provode istraživanja o mogućnostima suzbijanja jabukovog savijača uz korištenje prirodnih neprijatelja. Za sada je poznata vrsta parazitne osice iz roda Trichogramma Trichogramma platneri koja parazitira jaja štetnika. Međutim, ovaj prirodni neprijatelj sam po sebi ne može održati brojnost jabukovog savijača ispod praga štetnosti. Primjena ove metode je najučinkovitija kada je u nasadu oraha razina populacije jabukovog savijača niska.

U ekološkim nasadima oraha u svijetu, koristi se kombinacija metode konfuzije štetnika (ISOMATE C TT, RAK 3 – dispenzori) i suzbijanje jabukovog savijača insekticidnim pripravcima koji su registrirani u ekološkoj proizvodnji (Laserspinosad i Madex, Granupom, Carpovirusine Evo 2Cydia pomonella Granulovirus, Dipel DF – Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki), kao i pripravci na bazi mineralnih, biljnih i eteričnih ulja. Međutim, u RH u zaštiti oraha od jabukovog savijača registrirani su samo Laser i  Carpovirusine Evo 2 (Tablica 2.).

 

Tablica 2. Insekticidi registrirani u zaštiti oraha prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) na dan 10.10.2024. (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabukov savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabukov savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
DECIS 100 EC Deltametrin Jabukov savijač (Cydia pomonella)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

100 g/l aktivne tvari
SCATTO Jabukov savijač (Cydia pomonella)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

25 g/l aktivne tvari
ROTOR SUPER
DEMETRINA 25 EC
DELTAGRI
MOVENTO Spirotetramat Lisne uši (Aphididae)

Štitaste uši (Coccoidea)

Sistemik
CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabukov savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM BBCH 73-81
SHENZI 200 SC BBCH 73-81
AFFIRM OPTI Emamektin benzoat Jabukov savijač (Cydia pomonella)

 

Biotehničke metode zaštite

Iako za sada nema podataka o primjeni metode konfuzije (zbunjivanja) jabukovog savijača u RH, ova metoda se koristi u zaštiti nasada oraha u SAD-u unazad 10-ak godina od kada su štete od ovoga štetnika počele premašivati 5%. Ovom metodom se isto kao i u nasadima jabuke, primjenom seksualnih feromona zbunjuje mužjake te se na taj način opstruira oplodnja ženki. Prednost ove metode je što feromoni djeluju točno na određenu vrstu, ne uzrokuju negativne posljedice na neželjene organizme, okoliš ili zdravlje ljudi. Ova metoda se pokazala vrlo učinkovita u nasadima s manjim pritiskom jabukovog savijača (ispod 2%) te se u takvim nasadima insekticidni tretmani mogu potpuno izbaciti iz programa zaštite. Međutim, u jače zaraženim nasadima gdje štete na plodovima premašuju 4%, ovu metodu je potrebno kombinirati s ciljanim insekticidnim tretmanima.

Početak leta leptira jabukovog savijača prati se postavljanjem feromonskih lovki ovisno o veličini i obliku nasada te prema preporukama proizvođača (preporuka 1 lovka/10 ha nasada). Lovke se postavljaju u prvoj polovini mjeseca travnja u krošnju na visini od 2-3 metra (Slika 14.). Na tržištu RH dostupni su dispenzori za metodu konfuzije jabukovog savijača – ISOMATE C TT, RAK 3 no prema FIS-u na dan 05.10.2024., ovi dispenzori nisu registrirani za korištenje u nasadima oraha. Dispenzori se postavljaju prema uputi proizvođača (500 dispenzora/ha) na grane u gornjoj trećini krošnje, izbjegavajući izravno izlaganje suncu.

 

Slika 14. Standardna feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača postavljena u krošnji stabla oraha (snimio T.Validžić)

Kemijske metode zaštite

Termini za insekticidno suzbijanje jabukina savijača utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki te izračunavanjem suma efektivnih temperatura. Najučinkovitiji termini za suzbijanje štetnika su od trenutka polaganja jaja te u periodu nakon piljenja ličinki i ubušivanja u plod, što znači da su kemijske mjere usmjerene na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlijeganja iz jaja a prije ubušivanja u plod. Rok za početak tretmana određuje se kada se utvrdi da je populacija štetnika iznad kritičnog broja (prema Ciglaru, 1998 – 5 leptira po feromonskoj lovci), sve do trenutka kada suma efektivnih temperatura dostigne 90°C.

 

Slika 15. Suvremena elektronska feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača (snimio T.Validžić)

 

Prema dostupnim literaturnim podacima, odluka o metodama koje će se primijeniti u konvencionalnim/integriranim nasadima na početku vegetacijske sezone, ovisi o stupnju zaraze plodova u tekućoj ili iz prethodne vegetacijske sezone. Stupanj zaraze utvrđuje se u nasadima na način da se izvrši pregled 1.000 plodova oraha s 50 stabala (20 plodova po stablu), na prisutnost ekskremenata (grizotina) na plodovima. Utvrđena zaraza podova od 1% tijekom leta prve generacije i 2% tijekom leta druge generacije, indicira kako će stupanj oštećenja plodova tijekom berbe premašiti 5%. Ako su štete u berbi iz prethodne vegetacijske sezone bile veće od 4%, metoda konfuzije neće biti dovoljna te je nasad potrebno zaštititi insekticidnim tretmanima. Ova metoda može također dobro poslužiti i za određivanje praga odluke za primjenu insekticida. Kritični broj zaraženih plodova za prvu generaciju iznosi 1% a za drugu generaciju 2 %.

Ako se kao indikator za početak insekticidnih tretmana uzima suma efektivnih temperatura, sa tretmanima prve generacije leptira potrebno je započeti u trenutku kada je zbroj sume efektivnih temperatura dostigao 90°C od datuma kritičnog ulova (5 leptira po feromonskoj lovci). Drugi insekticidni tretman prve generacije leptira obavlja se pri zbroju sume efektivnih temperatura od približno 350°C. Suma efektivnih temperatura računa se prema formuli:

 

 

Izvori podataka:

  1. Aliaño-González, M.J.; Gabaston, J.; Ortiz-Somovilla, V.; Cantos-Villar, E. (2022). Wood Waste from Fruit Trees: Biomolecules and Their Applications in Agri-Food Industry, (12)238, dostupno na: https://doi.org/10.3390/biom12020238 (pristupljeno: 01.10.2024.)
  2. APPRRR (2024). Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dostupno na: https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/ (pristupljeno: 05.10.2024.)
  3. Chidawanyika, F. (2010). Thermal Tolerance of Cydia pomonella (Lepidoptera: Tortricidae) Under Ecologically Relevant Conditions TY – JOUR
  4. Ciglar, I. (1998.). Integrirana zaštita voćaka i vinove loze. Čakovec, Zrinski d.d., 102‐105.
  5. EUROSTAT (2024). Crop production in EU standard humidity, dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/apro_cpsh1__custom_13245204/default/table?lang=en (pristupljeno: 08.10.2024.)
  6. FIS (2024). Fitosanitarni informacijski sustav, dostupno na: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ (pristupljeno: 01.10.2024.)
  7. Piskorski, R., & Dorn, S. (2011).How the oligophage codling moth Cydia pomonella survives on walnut despite its secondary metabolite juglone. Journal of Insect Physiology, 57(6), 744–750.
  8. Ministarstvo poljoprivrede (2013). Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća za 2013. godinu, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/2014/01/03/tehnoloske-upute-za-inegriranu-proizvodnju-voca-za-2014-godinu/ (pristupljeno: 02.10.2024.)
  9. Ministarstvo poljoprivrede (2012). Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, Narodne novine br. 137/2012, dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_137_2906.html (pristupljeno: 02.10.2024.)
  10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2019). Jabukov savijač (Cydia pomonella Linnaeus fam. Tortricidae), Brošura, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2019/04/ZB-JabukovSavijac.pdf (pristupljeno: 05.10.2024.)
  11. MSU (2010). Michigan State University, MSU Extension – First generation codling moth management, dostupno na: https://www.canr.msu.edu/news/first_generation_codling_moth_management, (pristupljeno: 29.09.2024.)
  12. PINOVA (2024). Čemu služe temperaturne sume u vinogradarstvu, dostupno na: https://pinova-meteo.com/blog/cemu-sluze-temperaturne-sume-u-vinogradarstvu (pristupljeno: 26.09.2024.)
  13. Sela, G. (2024). Understanding Biofix: A Key Tool in Integrated Pest Management, dostupno na: https://cropaia.com/blog/biofix/, (pristupljeno: 26.09.2024.)
  14. Šubić, M., Braggio, A., Bassanetti, C., Aljinović, S., Tomšić, A. i Tomšić, T. (2015). Suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) metodom konfuzije ShinEtsu® (Isomate C/OFM i Isomate CTT+ OFM rosso FLEX) u Međimurju tijekom 2014., Glasilo biljne zaštite, 15(4), str. 277-290
  15. Tomaš, V. (2015). Biološka kontrola jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) u sustavu integrirane zaštite, Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:179241, (pristupljeno: 10.09.2024.)
  16. UC IPM (2017). University of California-Integrated Pest Management, Agriculture: Walnut Pest Management Guidelines, Codling Moth, Cydia pomonella, dostupno na: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/codling-moth/ (pristupljeno: 17.09.2024.).
  17. Wildbolz,T. (1962). Über die Moglichkeit der Prognose und der Befallsüberwachung und über Toleranzgrenzen bei der integrierten Schadlingsbekämpfung im Obstbau, Entomophaga, 7: 273-83.
  18. https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1
  19. https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Treća preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenog 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Ukupno stanje u maslinarskim područjima Republike Hrvatske obilježeno je za sada velikom količinama vlage tj. kiše. Maslina se oporavlja i sada nas očekuje period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline koje su patile sušu brzo će upijati vodu, tako da će samo na izgled situacija biti zadovoljavajuća. Ono što je upitno kod takvih maslina je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja.

Preporuka za maslinare na području kompletne Dalmacije: praćena sorta oblica gdje god su plodovi krupni (veliki), što zbog manjeg uroda ili zbog većeg sadržaja vode u prvoj i drugoj fazi dozrijevanja, pripremite berbu. A oni koji imaju veću količinu, neka počnu sa berbom, ovisno o mogućnostima organizacije berbe i broju berača.

Optimalan termin berbe sorte oblica za preradu u ulje, a usporedbom sa rezultatima iz prošlih godina i intenziteta akumuliranja ulja u suhoj tvari, bila bi za 10-14 dana.

Momentalno randmani nisu veliki jer je maslina puna vode i teško će smanjiti tu količinu i kroz 20-ak dana. Inače, za informaciju svim maslinarima – srednja vrijednost količine ulja u plodu za sortu masline OBLICA kroz godine našeg istraživanja je 14 %. Ako se radi o berbi u optimalnoj tehnološkoj zrelosti masline za preradu u ulje. Činjenica je da oblica nije isključivo uljna sorta već je i stolna pa samim time i ne daje velike količine ulja.

Također je primijećeno da na plodovima masline sorte LECCINO, uzorak iz sjeverozapadne Istre, postoji dosta uboda štetnika maslinove muhe te su se po vrećici u kojoj je uzorak došao pojavila jajašca. Do sada toga nije bilo, a sve druge promatrane sorte su zdrave i u dobroj kondiciji. To nije slučaj samo u ovoj godini, već i u prošlima, da sortu masline LECCINO jako napada muha. A zbog tamnog ploda maslinari to ne primjećuju.

U priloženoj Tablici 4. (kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1,2,3, i 4 .  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. Istarska_županija_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G. Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

U svim hrvatskim maslinarskim uzgojnim područjima maslina još uvijek dozrijeva tj. stvara ulje i nije spremna za berbu.

10. 10. 2024.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Ratarstvo, Savjet

Uoči sjetve ozimih žitarica podsjećamo na važnost sjetve deklariranog sjemena u borbi protiv pojave smrdljive snijeti (Tilletia spp.)

 

Slika 1. Zdrav i zaražen klas

 

Kao osnovna mjera u borbi protiv smrdljive snijeti preporučuje se sijati isključivo certificirano, kvalitetno tretirano sjeme.

Sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023) poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.

Uzorke sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za analizu uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena.  Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp. poljoprivredni proizvođač ima obvezu čuvati najmanje dvije godine od dana njenog izdavanja.

Smrdljiva snijet je gljivična bolest žitarica. Napada pšenicu, ječam, raž, tritikale, ali i mnoge uzgajane trave i travnate korove (ljulj, ovsik, oštrica, pirika, vlasulja vlasnjača i druge). Uzrokuju je dvije gljivice Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul. i Tilletia laevis (J.G. Küh).

Prisutna u mnogim područjima gdje se uzgoja pšenica, a smatra se da je bolest bila poznata od samog početka uzgajanja pšenice. Krajem 19. stoljeća je započela primjena fungicida u poljoprivredi i to baš za tretiranje sjemena pšenice protiv smrdljive snijeti bakrovim sulfatom. Poduzimanjem mjera redovite primjene fungicida za tretiranje sjemena kroz 20. stoljeće smrdljiva snijet pšenice postala gotovo zaboravljena bolest. No bolest se pojavila na području Republike Hrvatske u većoj mjeri 1998. i 2012. godine u nekoliko županija. U svjetskim je razmjerima smrdljiva snijet žitarica opisana kao bolest nerazvijenih naroda, koji u sjetvi zbog neimaštine ili neznanja koriste staro sjeme iz vlastite reprodukcije tzv. “tavanušu” ili “sjeme s tavana”.

Uoči jesenske sjetve podsjećamo  na ovu gljivičnu bolest koja se još uvijek javlja na našim oranicama. Uzročnici bolesti (Tilletia spp.) se iz jedne u drugu proizvodnu sezonu prenose zaraženim sjemenom, odnosno sjetvom netretiranog (nedeklariranog) sjemena.

Bolest se može održati u snetljivom zrnu čak 15-tak godina, odnosno proklijati u površinskom sjetvenom sloju nakon 2-3 godine. Smrdljiva snijet je jedna od rijetkih bolesti protiv kojih se ne možemo boriti prskanjem usjeva fungicidima u vegetaciji, a jedine mjere kemijske zaštite protiv ove opake bolesti se poduzimaju tretiranjem sjemena fungicidom. Tipični znakovi smrdljive snijeti mogu se uočiti tek pred žetvu. Zdravi klasovi su povinuti od težine zrna. Zaraženi klasovi su nakostrušeni i strše uvis, jer su pljevice razmaknute radi snetljivih zrna. Snetljiva zrna su lakša, okruglasta, tamna, te kraća i deblja u usporedbi sa zdravim zrnom. Vanjski dio zrna je očuvan, a unutrašnjost je ispunjena crnom, prašnom masom neugodna mirisa. U pravilu su sva zrna u klasu zaražena. Crna prašna masa je zapravo masa spora kojima se smrdljiva snijet širi. Jedno snetljivo zrno sadrži čak 4 – 9 milijuna spora. Snetljiva zrna pucaju u kombajnu tijekom žetve i spore zaraze zdrava zrna na način da se zadrže na površini zrna. Ako se posije zaraženo sjeme, dobiva se usjev zaražen smrdljivom snijeti, koji se mora propisno zbrinuti.

 

Slika 2. Zaraženi klasovi

 

Posjednici biljaka domaćina obvezni su u razdoblju koje prethodi žetvi vizualno pregledati usjeve biljaka domaćina na eventualnu zarazu štetnim organizmom. Ako se posumnja na zarazu štetnim organizmom, posjednik bilja obvezan je o tome odmah obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora. Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN 80/2013), zaraženo ili kontaminirano bilje mora se zbrinuti na jedan od sljedećih načina: zaoravanjem ili zakapanjem u tlo, i to tako da se spriječi širenje zaraze; korištenjem za proizvodnju biogoriva ili na druge stručno opravdane načine. Kombajne, prijevozna sredstva, elevatore i druga sredstva za rad koja su došla u doticaj sa zaraženim ili kontaminiranim biljem potrebno je dekontaminirati. Zaraženu pšenicu ne koristiti za ishranu ljudi i životinja, jer može doći do trovanja.

 

Slika 3. Snetljiva zrna

 

Literatura:  Bogdan Cvjetković, smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.) Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul; Tilletia laevis J.G. Kühn]

Milorad Šubić, Sjetvom deklariranog i zaštićenog sjemena protiv smrdljive snijeti!

Ivanka Čižmić, Lada Bičak, Marija Prnjak, Smrdljiva snijet opasnost koja i dalje prijeti

 

 

 

 Marija Prnjak, dipl.ing.agr.   

e-mail: marija.prnjak@mps.hr

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Druga preporuka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 2. rujna 2024. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 11. studenoga 2024., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Ukupno stanje u maslinarskim područjima Republike Hrvatsko obilježeno je za sada velikom količinama vlage tj. kiše. Maslina se oporavlja i sada nas očekuje period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline koje su patile sušu brzo će upijati vodu, tako da će samo na izgled situacija biti zadovoljavajuća. Ono što je upitno kod takvih maslina je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja.

Optimalan termin berbe za većinu sorata neće biti tako brz, pa se nakon kiša preporuča tretiranje protiv štetnika, kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno dozrijevanje. Preporuča se dodatno tretiranje maslinika sa zaštitnim sredstvima kojima je karenca do 25 dana. Optimalni termin berbe ne očekuje se prije, osim za sorte oblica i istarska bjelica koje su imala optimalne uvijete i navodnjavanje.

Maslinari ne trebaju žuriti sa berbom, štetnika je malo tj. neznatno, analizirani plodovi savršeno su zdravi, a ova kiša koja momentalno pada dodatno povećava masu masline. Tako da bi berbom samo smanjili kvalitetu i količinu ulja. Plod masline još je uvijek tvrd i čvrsto se drži za peteljku, a eventualnom berbom dolazilo bi do oštećenja grana što bi pogodovalo razvoju bolesti stabla.

U priloženoj Tablici (kliknite ovdje) za tekuću 2024. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Za lakše snalaženje priložene su i tablice 1, 2, 3 i 4 koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja.

Tablica i graf 1. ISTARSKA_ŽUPANIJA_BJELICA_2019_2020_2021_2022_2023_2024

Tablica i graf 2. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 3. Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA_2019_2020_2021_2023_2024

Tablica i graf 4. Južna_Dalmacija_Konavle_G.Vataje_OBLICA_2018_2019_2020_2021_2022_2023_2024

 

U svim hrvatskim maslinarskim uzgojnim područjima maslina još uvijek dozrijeva tj. stvara ulje i nije spremna za berbu.

3. 10. 2024.

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Vinarstvo, Vinogradarstvo

FENOLNA ZRELOST GROŽĐA

Crna vina u odnosu na bijela razlikuju se većim sadržajem spojeva koji potječu iz čvrstih dijelova bobice grožđa. Tehnologija proizvodnje počiva na maceraciji i fermentaciji masulja te posljedično crna vina imaju veću količinu fenolnih spojeva, kao i mineralnih i ostalih sastojaka.

Polifenoli su grupa različitih kemijskih spojeva. Iako ih u grožđu i vinu ima u malim koncentracijama, imaju vrlo značajan utjecaj na senzorna svojstva što uključuje boju, aromu, trpkost, gorčinu, a mnogi fenolni spojevi imaju antioksidacijsku aktivnost. Sadržaj je vezan uz sortu, uvjete proizvodnje grožđa, tehnologiju proizvodnje vina, odnosno maceraciju kao fizikalni proces te dozrijevanje vina.

U grožđu postoji niz fenolnih spojeva, smještenih u različitim dijelovima; među njima prevladavajući su antocijani i tanini. Antocijani predstavljaju crvene pigmente grožđa. Nalaze se prvenstveno u kožici bobice, iznimno u mesu kod nekih sorti.

Tanini su tvari sposobne proizvoditi stabilne kombinacije s proteinima i drugim biljnim polimerima. Oni reagiraju s proteinima i glikoproteinima sline, dajući senzorni osjećaj trpkosti. Tanini se nalaze u kožici bobice i u sjemenkama.

Tanini su relativno voluminozne fenolne molekule nastale polimerizacijom monomernih molekula s fenolnom funkcijom.

U procesu maceracije, prilikom čega je tekuća i čvrsta frakcija masulja u kontaktu, dolazi do ekstrakcije antocijana i tanina iz kožice bobice, a iz sjemenke se izlučuju taninski spojevi.

Uz kakvoću sorte, zdravstveno stanje i zrelost grožđa, a što je u vezi s vremenskim uvjetima, fenolna zrelost osnovni je uvjet za dobivanje željenog tipa vina.

Ako je crno grožđe nezrelo ili prezrelo, ne može se dobiti tražena obojenost, a isto će se dogoditi kad je grožđe zaraženo sivom plijesni (Botrytis).

Iako se klasična vinogradarska proizvodnja ne veže uz navodnjavanje, režim vode ima značajnu ulogu u dobivanju optimalno zrelog grožđa i pri formiranju flavonoida.

Tako je nakupljanje antocijana, tvari boje, usko vezano uz dostupnost dušika i intenzitet svjetlosti.

Kako je željeni tip vina moguće postići određenim tehnološkim postupcima, ipak je potrebno znati svojstva sorte grožđa u pojedinom klimatskom području, i brati grožđe u fazi fenolne zrelosti.

Naknadno se intenzitet i stabilnost boje, harmoničnost okusa i potencijal dozrijevanja mogu uskladiti određenim preinakama klasičnog načina proizvodnje vina, primjerice postupkom mikrooksigenacije, kojim se u vino koje dozrijeva u inoks posudama uvodi manja količina kisika i tako smanjuje sadržaj nekih nepoželjnih spojeva (heksanola, sulfida, pa čak i metoksipirazina kojih će više biti kod nedovoljno zrelog grožđa). Mala količina kisika koji se uvodi u vino postupkom mikrooksigenacije ima najbolji učinak kod vina s visokom koncentracijom antocijana i tanina. Moguće je uz mikrooksigenaciju koristiti i efekt aldehida iz komadića hrastovine (čips, dužice) jer se time postiže veća stabilnost spojeva nastalih reakcijama između antocijana i tanina nego onih koje povezuje acetaldehid nastao oksidacijom etanola.

Optimalna zrelost grožđa je vrlo značajna za kvalitetu i stil crnih vina te stoga rok berbe treba određivati na osnovu fenolne zrelosti, a ne na osnovu praćenja sladora i ukupne kiselosti, ili na temelju boje sjemenke, odnosno vizualne „zrelosti“ sjemenke.

Smeđa boja sjemenke povezuje se sa slabijom ekstrakcijom tanina iz sjemenke, ali s druge strane visoki potencijal alkoholne jakosti može imati suprotan efekt, i povećati izlučivanje tanina.

Tanini iz sjemenke nisu poželjni jer izazivaju gorčinu i laganu trpkost, a više ih ima u manje zrelom grožđu. Ipak, to ne mora nužno dovesti do veće koncentracije u vinu. Neki podaci govore da je relativna i apsolutna ekstrakcija veća u toplijim godinama, a posebno kod produljene maceracije koja traje od 14-20 dana, i čiji je osnovni cilj polimerizacija tanina i omekšavanje okusa vina.

Ako su klimatski uvjeti povoljni, posebno je efikasna višekratna berba, čime je omogućeno dobivanje složenijih aromatskih profila vina.

Kod fenolne zrelosti grožđa u obzir se uzima ukupna koncentracija fenolnih spojeva (antocijani i tanini), njihova struktura i njihova ekstrakcija, tj. postotak antocijana i tanina koji se može izvući iz grožđa u mošt i vino. Važnost određivanja sposobnosti ekstrakcije fenolnih spojeva je vezana uz činjenicu da pod istim okolišnim i uzgojnim uvjetima, vino dobiveno od zrelog ili malo prezrelog grožđa sadrži više fenolnih spojeva nego vino dobiveno od nezrelog grožđa.

Metoda koja se smatra referentnom za određivanje fenolne zrelosti je metoda ekstrakcije antocijana iz uzorka mošta.

Antocijani se ekstrahiraju razrjeđivanjem s kiselim medijem pri pH 1 i pri pH 3,2.

Kod pH 1 izlučuje se sav prisutan sadržaj antocijana, a u otopini s pH 3,2 simulira se situacija koja se događa pri maceraciji masulja. Što je grožđe zrelije to je veća količina ekstrahiranih antocijana, odnosno membrana stanice se lakše degradira.

Fenolna zrelost predstavlja najbolji odnos količine antocijana u kožici bobice i taninskih spojeva u sjemenkama i kožici bobice.

U odnosu na tehnološku zrelost, fenolna zrelost nastupa kasnije, ali može biti i ranija ili se preklopiti s njom, što se veže uz klimatske prilike pojedine godine.

Ravnoteža između fenolnih spojeva u kožici bobice i sjemenkama mijenja se tijekom dozrijevanja. Sadržaj antocijana koji se nalaze u kožici povećava se u dozrijevanju. U stanicama kožice nalaze se i neki taninski spojevi. Ako je grožđe nezrelo, u sjemenkama prevladavaju tanini izraženijeg trpkog okusa, odnosno nižeg stupnja polimerizacije, koji se lagano izdvajaju u maceraciji. S većom dozrelosti grožđa, povećava se sadržaj manje trpkih tanina iz kožice.

Tijekom razdoblja dozrijevanja grožđa koncentracije antocijana i tanina u kožici bobice variraju, i važno je odrediti trenutak kada je prisutna najveća koncentracija fenolnih spojeva, odnosno treba pratiti razvoj koncentracije glavnih fenolnih spojeva grožđa tijekom faze dozrijevanja.

Od početka šare do tzv. tehnološke zrelosti, u kožici bobice dolazi do nakupljanja fenolnih spojeva. Antocijani se pojavljuju u šari i nastavljaju povećavati tijekom zrenja, dostižući svoj maksimum koncentracije blizu tehnološke zrelosti, a sadržaj im opada tijekom faze prekomjernog sazrijevanja grožđa.

Tanini prisutni u kožicama pokazuju isto ponašanje, s tom razlikom što su u trenutku šare već prisutne značajne količine.

Što se tiče tanina prisutnih u sjemenkama grožđa, postoji suprotno ponašanje, odnosno njihova koncentracija opada od trenutka šare i tijekom cijelog razdoblja zrenja grožđa. Čini se da je ovo smanjenje povezano s nakupljanjem antocijana u kožici.

Maksimalna koncentracija antocijana i tanina prisutnih u grožđu može se podudarati s najvećim omjerom šećera i ukupne kiselosti, ali može također biti i ranije ili kasnije. Upravo iz tog razloga smatra se važnim identificirati fenolnu zrelost grožđa, kao i tehnološku zrelost, kako bi se odredio optimalan trenutak za berbu.

Grožđe koje je nedovoljno zrelo daje slabo obojeno vino, s manje alkohola, a više kiselina, pa je teško postići dobru harmoničnost okusa.

S druge strane, ako su topliji predjeli uzgoja ili toplije godine, vino je slabije obojeno, ima manju kiselost, viši pH, veći alkohol, a okusno podsjeća na kuhano voće.

Zaključno, da bi se postigao željeni aromatski profil vina, najveći utjecaj ima ukupna količina antocijana i tanina, kao i količina pojedinih fenolnih spojeva.

 

 

Joško Bubalo, dipl. ing. agr.