Stočarstvo

Savjet, Stočarstvo

Napredne reprodukcijske tehnike u stadima s genomskom selekcijom

Naziv je demonstracijske aktivnosti / praktične prezentacije koja je danas održana na OPG Horvatić Danijel u Staroj Kapeli u Općini Dubrava, najjačoj stočarskoj općini Zagrebačke županije. Okupljanje vrsnih uzgajatelja simentalca i veterinara organizirali su djelatnici Uprave za stručnu podršku u suradnji sa uzgojnom i proizvođačkom organizacijom ZGSIM te Veterinarskom stanicom Vrbovec, Veterinarskom organizacijom Vitro-vet iz Celja i Centrom za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin.

Uvodne prezentacije održali su:

Damir Pejaković – Dugogodišnje aktivnosti ZGSIM-a na unaprjeđenju uzgoja, genotipizacija i embrio-transfer, rezultati i planovi

Aleksandar Plavšić – Vitro-vet, Celje, Slovenija –  Embrio-transfer kod krava za proizvodnju mlijeka

Barbara Sever – Operativne skupine (EIP)

Domaćin praktičnog prikaza bila je obitelj predsjednika ZGSIM-a i HUSim-a Damira Horvatića, kojoj se i ovim putem zahvaljujemo na izvrsnom gostoprimstvu i prezentaciji čitavog gospodarstva, a ono je ogledni primjer modernog simentalskog uzgoja na visokoj europskoj razini.

Uzgojne udruge i savezi ZGSIM i HUSim dokazuju svojim djelovanjem da su najpogodniji partner institucijama i organizacijama u stočarskom sektoru za planiranje i provođenje redovitih stručnih susreta, radionica, praktičnih prikaza,.. ali i provođenje zajedničkih projekata organiziranih uzgajatelja, agronoma i veterinara u cilju unaprjeđenja uzgoja, reprodukcije i menadžmenta u govedarskom sektoru.

Više fotografija na facebook-profilu ZGSIM

Barbara Sever

Damir Pejaković

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

6. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

Već šestu godinu za redom Uprava za stručnu potporu razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Svaki registrirani proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 21. i 22. studenog 2023. godine u Zagrebu u dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Prof. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Izv. prof. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član

Nakon ocjenjivanja objaviti ćemo izvješće sa ocjenjivanja te naše proizvođače obavijestiti o rezultatima putem njihovih e-mail adresa.

Pozivano i ovim putem naše sirare da se prijave i iskoriste ovu priliku kako bi besplatno kontrolirali kvalitetu svojih proizvoda. Prijavnicu za ocjenjivanje možete preuzeti ovdje (kliknite na link).

 

Organizacijski odbor

Govedarstvo, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest

OPG Hubzin – u fokusu kvaliteta krme

Proizvodnja kvalitetne voluminozne krme za većinu je poljoprivrednih gospodarstava jedan od najvažnijih ciljeva. Kako bi se osigurala godišnja zaliha hrane i održala najveća moguća hranidbena vrijednost i zdravstvena ispravnost, važno je proizvesti voluminoznu krmu najveće kvalitete. Na hranidbenu vrijednost voluminoznih krmiva utjecaj imaju mnogobrojni čimbenici.

Jedan je od najvažnijih košnja trave u optimalnom vremenu, odnosno važno je odrediti optimalno vrijeme skidanja usjeva. Kako postoje značajne razlike u kemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti pojedinih biljnih vrsta, kultura i varijeteta, također je važno utvrditi njihov sadržaj u pojedinoj krmi. Na sve to ukazano je u izlaganjima na radionici pod nazivom „Usporedbe hranjive vrijednosti sadržaja krme proizvedene na gospodarstvu”. Ova demonstracijska aktivnost održana je 12. listopada 2023. godine na OPG-u HUBZIN, vlasnice Martine Hubzin, u mjestu Čabraji. Organizator je bilo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

U okviru demonstracijske aktivnosti sudionicima su prikazani rezultati analiza hranjive vrijednosti krme proizvedene na gospodarstvu kao i usporedba kvalitete na lokalnom/regionalnom području te nacionalnom nivou. Na gospodarstvu su pokazane najkvalitetnije vrste voluminoznih krmiva, prednosti proizvodnje najkvalitetnije krme i optimizacije proizvodnje s ciljem poboljšanja strategije upravljanja hranidbom s naglaskom na tranziciju. Ukazano je i na greške u proizvodnji koje se najčešće događaju.

OPG Hubzin s dugogodišnjom tradicijom proizvodnje mlijeka predstavila je mlada poljoprivrednica Martina Hubzin. U pratnji iskusnog uzgajivača Miroslava Hubzina svi su sudionici obišli gospodarstvo. Polaznici radionice mogli su vidjeti staju sa stadom krava simentalske pasmine, silose za spremanje silaže i sjenaže te različite vrste voluminoznih krmiva proizvedenih na OPG-u. Treba istaknuti da su na ovakvim demonstracijskim aktivnostima organiziranim na OPG-ovima, dobra iskustva praktičara u upravljanju proizvodnjom mlijeka i primjeri na njihovim farmama od velike koristi za sve sudionike.

mr. sc. Dario Zagorec, voditelj Službe

 

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Poziv korisnicima intervencija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.

Sva poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražili plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe.

Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN 25/23, 52/23 i 56/23) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj izobrazbi.

Korisnici plaćanja za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP) i IAKS mjere obvezni su svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati.

Izobrazbe, individualna savjetovanja i demonstracijske aktivnosti koje obavljaju javni i privatni savjetnici za korisnike su besplatne.

Pozivamo Vas da na mrežnoj stranici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede savjetodavna.mps.hr, pod Savjetovanja i tečajevi pratite objave održavanja tečajeva u Vašoj županiji te se prijavite za sudjelovanje na izobrazbi, uživo ili putem webinara.

Ovdje se nalazi naziv tečaja i pripadajuć popis intervencija za koje se navedeni tečaj priznaje:

 1.  PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (stočarska proizvodnja) + IAKS mjere (stočarska proizvodnja) 2023.(oznaka 78.01. – C)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  •  32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka
  •  32.01.02. PVP za prvotelke
  •  32.02. PVP za tov junadi
  •  32.03. PVP za krave dojilje
  •  32.04. PVP za ovce i koze
  •  70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  •  70.06. Dobrobit životinja

 

2. IAKS MJERE 2023.(oznaka 78.01. – 3)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
  • 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
  • 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • 70.02.01. Zaštita ptice kosca
  • 70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima
  • 70.02.03. Uspostava poljskih traka
  • 70.04. Održavanje ekološkog uzgoja
  • 70.07.01. Očuvanje suhozida
  • 70.07.02. Očuvanje živica
  • 70.08.01. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka
  • 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika
  • 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  • 70.06. Dobrobit životinja

 

3.  EKO SHEME + PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (biljna proizvodnja) 2023.(oznaka 78.01. – A)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
  • 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina
  • 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
  • 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
  • 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
  • 32.05. PVP povrće
  • 32.06. PVP za voće
  • 32.09. PVP za sjeme

 

4.  IZOBRAZBA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA 2023. (oznaka 78.01. – 4)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
  • 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika

 

Nepoštivanje obveza propisanih za korisnike pojedinih intervencija dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

Više o tečajevima i postupku prijave pročitajte na poveznici (kliknite ovdje).

VAŽNO – Obavijest korisnicima potpora o postupanju u slučaju nastanka više sile i izvanrednih okolnosti

Nastankom značajnih šteta na poljoprivrednim gospodarstvima uzrokovanih učestalim prirodnim nepogodama, kao što je olujno nevreme, te pojavom afričke svinjske kuge, zarazne virusne bolesti od koje obolijevaju domaće i divlje svinje, Ministarstvo poljoprivrede daje uputu korisnicima potpora o postupanju u takvim slučaju, odnosno slučajevima nastanka više sile i izvanrednih okolnosti.

Svi korisnici potpora u poljoprivredi kojima se potpore isplaćuju na osnovi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, broj 25/23, 51/23, 56/23 i 65/23 – ispravak) (dalje u tekstu: Pravilnik) koji uslijed više sile ili izvanrednih okolnosti ne mogu ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze, zadržavaju pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili izvanrednih okolnosti, u skladu s člankom 240. stavkom 1. Pravilnika.

U skladu s člankom 240. stavkom 1. Pravilnika, u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti, korisnik ili njegov ovlaštenik dužan u pisanom obliku na Obrascu 4. i/ili 5. Priloga 3. Pravilnika, uz prilaganje odgovarajućih dokaza, izvijestiti Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u roku od 15 radnih dana od trenutka kada to može učiniti u skladu s člankom 240. stavkom 5. Pravilnika.

Nadalje, korisnici ne-IAKS mjera ruralnog razvoja ( M3, M4, M5, M6, M7, M8, M9, M16, M19), mogu od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u slučaju više sile i izvanrednih okolnosti zatražiti produženje roka (na rok ne kasniji od 30. lipnja 2025. godine) za ispunjenje obveza preuzetih ugovorom o financiranju ili aktom kojim se dodjeljuje potpora

Navedene upute odnose se i na korisnike koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu za 2023. godinu te korisnike ne-IAKS mjera ruralnog razvoja odnosi se i na korisnike s područja pojave afričke svinjske kuge.

Više informacija možete pronaći klikom na link: https://ruralnirazvoj.hr/vazno-obavijest-korisnicima-potpora-o-postupanju-u-slucaju-nastanka-vise-sile-i-izvanrednih-okolnosti/ te u vama najbližem uredu Ministarstva Poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (Savjetodavna služba).

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS  Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Događaji, Hortikultura, Stočarstvo, Vijest

Događanja na području Koprivničko-križevačke županije

Tijekom posljednjih dana na području Koprivničko-križevačke županije održano je nekoliko je značajnih poljoprivrednih događanja.

Hrvatska mljekarska udruga izabrala je najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2022. godini

U Križevcima je 25. siječnja 2023. godine održan stručni skup u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge koja tradicionalno nagrađuje najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj. Ujedno je obilježena i 60. obljetnica Mljekarskog lista, edukativno-informativnog časopisa koji je namijenjen proizvođačima mlijeka, a kontinuirano izlazi od 1963. godine.

Domaćin ovogodišnjeg skupa bilo je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a pokrovitelj Koprivničko-križevačka županija.

Nagrađeni Marko Ivančan sa županom Koprivničko-križevačke županije

Dodijeljene su godišnje nagrade Mljekarskog lista u kategorijama “Mliječna farma 2022. godine” i “Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2022. godini”. Nagrade su dodijeljene sukladno Pravilniku o godišnjoj nagradi Mljekarskog lista koja se dodjeljuje na kraju svake godine u cilju popularizacije proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj. Nimalo jednostavan posao odabira najboljih obavilo je Stručno povjerenstvo u sastavu: Danijela Stručić – predsjednica stručnog povjerenstva (SLKM-HAPIH), Miljenko Konjačić (Agronomski fakultet), Davor Pašalić (HAPIH), Kristina Matković (Veterinarski fakultet), Josip Jurić (Dukat d.d.), Krunoslav Ladić (Vindija d.d.) i Zoran Bašić (HMU). Nagrada u kategoriji „Mliječna farma 2022. godine“ pripala je OPG-u Murković iz Novakovca u Međimurskoj županiji, a u kategoriji „Najperspektivniji mladi proizvođač u 2022. godini“  Marku Ivančanu iz Novačke u Koprivničko-križevačkoj županiji. Nagrađenima su uručene prigodne nagrade koje su pripremili Hrvatska mljekarska udruga, industrija mlijeka i tvrtke iz agro-biznisa. Ovom prilikom podsjećam da je nagradu „Najuzorniji mladi proizvođač mlijeka“ 2019. godine primio Antonio Panić iz Koprivnice, također iz Koprivničko-križevačke županije.

Nagrađeni OPG Murković

Uvodno je okupljene pozdravila predsjednica Hrvatske mljekarske udruge Vera Volarić, a svečanosti su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu stočne hrane Zdravko Barać, zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, voditelj laboratorija u Poljani Križevačkoj Ivica Vranić, načelnik Općine Gola Stjepan Milinković, predstavnici mljekara, udruga uzgajivača i proizvođača mlijeka, članovi Uredničkog odbora i suradnici Mljekarskog lista, predstavnici fakulteta i instituta te brojni proizvođači mlijeka i drugi gosti. Glavni urednik Mljekarskog lista, Zoran Bašić kroz prezentaciju je podsjetio na nagrađene uzorne proizvođače mlijeka unatrag 15-ak godina.

Obraćanje državnog tajnika Zdravka Tušeka

Državni tajnik Zdravko Tušek zahvalio je proizvođačicama i proizvođačima mlijeka što ruralni prostor čine živim te istaknuo mjere koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima kako bi poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mlijeka mogli odgovoriti na sve izazove s kojima se susreće sektor mljekarstva u Hrvatskoj.

 

U subotu, 28. siječnja 2023. godine u Kunovec Bregu predstavljena novoosnovana Poljoprivredna zadrugu “Naš lješnjak”

Tijekom mjeseca siječnja na području kontinentalne Hrvatske održan je niz prezentacijskih predavanja s ciljem upoznavanja šire javnosoti s novoosnovanom Poljoprivrednom zadrugom “Naš lješnjak”. Naime, prošle je godine velika većina proizvođača lješnjaka samostalnim nastupom na tržištu ostvarila nezadovoljavajuće rezultate pa je pred kraj 2022. godine nekoliko entuzijasta, osnivača zadruge, odlučilo okupiti sve zainteresirane proizvođače lješnjaka u poljoprivrednu zadrugu.

Predstavljanje novoosnovane Poljoprivredne zadruge “Naš lješnjak” nastavlja se i tijekom mjeseca veljače. Predavanja imaju za cilj informirati proizvođače lješnjaka s dosadašnjim aktivnostima Zadruge te kratkoročnim i dugoročnim planovima poslovanja. Također, na predavanjima se može preuzeti potrebna dokumentacija i dobiti sve ostale informacije za priključivanje zadruzi.

Brojne su prednosti udruženih proizvođača, od zajedničkog nastupa na tržištu, do jednostavnijeg prijenosa informacija i znanja te razmjene iskustva. O navedenom je detaljno govorio jedan od osnivača poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Tomislav Haršanji.

PZ Naš lješnjak Kunovec Breg

 

Proizvođačka organizacija Udruga mljekara „Drava-Sava“ u Goli je u nedjelju, 29. siječnja održala je izbornu godišnju skupštinu

U nedjelju je u Društvenom domu Općine Gola održana izborna skupština Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ koja je osnovana 2013. godine. Izvješće o radu i plan rada Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava” predstavila je voditeljica Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava“, Marina Ivančan Krznarić, mag. ing. agr.

Izborna godišnja skupština Proizvođačke organizacije Udruga Drava-Sava

Ukupan broj članova od osnivanja do danas je 174, a obujam proizvodnje (prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu) prikazane su po godinama u nižoj tablici:

Tablica: Obujam proizvodnje članova Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ (kg mlijeka) po godinama:

godina Količina mlijeka (kg)
2014. 17 427 904
2015. 15 712 473
2016. 15 216 053
2017. 14 901 888
2018. 14 815 980
2019. 15 138 348
2020. 15 889 175
2021. 17 930 952
2022. 17 876 620

Voditeljica se osvrnula i na otkupnu cijenu mlijeka u Republici Hrvatskoj, koja je unatoč povećanju i dalje druga najniža cijena za kilogram mlijeka (0,58€/kg) na području Europske unije.

U potpunosti popunjen Društveni dom u Goli dovoljan je pokazatelj značaja ove grane proizvodnje za poljoprivrednike Koprivničko-križevačke županije. Od ukupnog broja isporučitelja mlijeka u Republici Hrvatskoj (3479) u 2022. godini, najveći je broj upravo iz Koprivničko-križevačke županije, 914 (udio: 26%). Prema količini isporučenog mlijeka (ukupna količina: 405 425 392 kg), Koprivničko-križevačke županija nalazi se na visokom 4. mjestu s isporučenih 50 107 070 kg (udio: 12%). Na području Koprivničko-križevačke županije proizvodnja mlijeka je obiteljski posao. Raduje činjenica da su među proizvođačima mlijeka mladi kojima su roditelji prenijeli iskustvo i ljubav prema „blagu“. Zalaganje, marljivost i ustrajnost proizvođača mlijeka istaknuli su svi gosti koji su sudjelovali na Skupštini i obratili se prisutnima: načelnik općine Gola Stjepan Milinković, načelnik općine Novo Virje Mirko Remetović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije Marijan Štimac, direktorica prodaje u tvrtki SCHAUMANN Agri d.o.o. Ljiljana Pomper i predstavnik Poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Dražen Široki. Na kraju su Tomislav Mesić i Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede članovima Proizvođačke organizacije predstavili najznačajnije ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2023-2027 i proizvodno vezana plaćanja značajna za poljoprivrednike koji se bave mljekarstvom.

Tomislav Mesić, predavanja

Članovima se na kraju obratio dosadašnji i ponovno izabrani predsjednik Proizvođačke organizacije Udruge mljekara „Drava-Sava“ Željko Turčić i pozvao članove na suradnju kako bi se uspješno ostvarili planovi rada i ciljevi proizvođačke organizacije te na taj način pridonijelo zaustavljanju pada broja proizvođača mlijeka i ukupne količine proizvedenog mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Proizvođačke organizacije Udruga Drava Sava Željko Turčić

Na svim navedenim događanjima sudjelovali su savjetodavci koji nastoje svojim zalaganjem i svakodnevnim prisustvom na terenu pomoći opstanku i razvoju ruralnog prostora.

 

mr. sc. Tatjana Martinović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz u Đakovu

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 21. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Tomić na području Đakova, Đurđanca i Arduševca u Osječko-baranjskoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa štetnicima i neprijateljima pčela, nezaraznim bolestima te zaraznim i nametničkim bolestima pčela. Posebno je demonstrirano na koji način bi pčelari trebali pasivno motriti na etiniozu odnosno malog kornjaša (Aethina tumida).

 

    Prirodno stanište ovog kornjaša su dijelovi Afrike južno od Sahare. Značajno je da na svom prirodnom domaćinu (afrička pčela), etine ne uzrokuju štete osim u prostorijama za vrcanje i skladištenje rezervnog saća i meda. Međutim, kod europske pčele etina nanosi velike štete te uzrokuje njihovo brzo propadanje. Godine 1998. etina se proširila iz Južne Afrike na Floridu, SAD, a uvozom pčelinjeg voska iz SAD-a, etina se 2002. godine proširila na Kanadu (Manitoba). U Egiptu, etina je utvrđena 2000. godine, a u Australiji (New South Wales i Queensland) 2002. godine. U Portugalu je utvrđena 2004. uvozom ilegalnih matica iz SAD-a, ali je oštrim veterinarsko-sanitarnim mjerama suzbijena. Međutim, u rujnu 2014. etina se pojavila u Italiji (Calabria i kasnije Sicilija) i tamo još uvijek nije iskorijenjena. Najveće štete pčelinjoj zajednici nanose ličinke etine koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom i morfološki su vrlo slični ličinkama voskovog moljca. Zbog globalne trgovine pčelinjim proizvodima, rojevima i pčelinjim zajednicama postoji visoka opasnost daljnje širenje etine u Europi. Posebno su ugroženi pčelinjaci smješteni u toplijim dijelovima umjerenog klimatskog pojasa (južna Europa), na pjeskovitom tlu, u blizini zračnih luka te u blizini mjesta za istovar i pretovar roba iz uvoza (pomorske i riječne luke).

Foto: Ivana Tlak Gajger (etina u crvenom krugu)

Morfologija

Tijelo odraslog kornjaša je ovalnog oblika, duljine 5 – 7 mm i širine 3 – 4.5 mm. Glava je često podvučena pod hitinski štit te stoga nije vidljiva. Na glavi se nalaze kratke antene koje se na krajevima proširuju u kuglice. Cijelo tijelo pokriveno je hitinskim štitom tamno smeđe do crne boje. Krila su prekrivena nježnim dlačicama, a vanjski dijelovi krila kraći su od zatka, tako da je kraj istog vidljiv.

Odrasla etina (Foto: Food and Environment Research Agency (Fera – England))

 

Ličinka je bijele boje, duga 10 – 11 mm i široka 1.6 mm. Prednji i stražnji kraj su zašiljeni. Na leđnom dijelu se nalaze redovi malih bodlji te ima 3 para nogu koje su smještene neposredno iza glave. Diferencijalno-dijagnostički, ličinke etine u usporedbi s ličinkama velikog i malog voskovog moljca te peludnog moljca imaju veći broj slabije razvijenih nogu smještenih na grudima i trbuhu.

Ličinka etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Razvojni ciklus

Etina se razvija potpunom preobrazbom. Tijekom 12 mjeseci etina može imati više generacija potomaka (1 do 6 generacija) ovisno o uvjetima okoliša. Njenom razvoju pogoduju visoka temperatura i vlažnost zraka.

Jaja su bijele boje, veličine 1.5 × 0.25 mm, nalik jajima pčela, ali su manja. Odrasle ženke polažu jaja na saću ili češće u pukotinama i šupljinama unutar košnice u obliku nepravilnih nakupina.

Jaja etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

 

Uznemiravanje potiče etine na parenje i polaganje jaja. Odrasla ženka tijekom 12 mjeseci svoga života može proizvesti do 2000 jaja. Nakon 1 – 6 dana iz jaja izlaze ličinke koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom. Nakon 10 do 14 dana zrela ličinka etine, gmižući prema svjetlu, napušta košnicu i zavlači se u zemlju gdje se zakukulji i nastavlja svoj razvoj. Tražeći pogodno tlo, ličinka etine može prijeći put od nekoliko stotina metara. Naposljetku se zakukulji u zemlji na dubini od 5 do 60 cm. U nepovoljnim klimatskim uvjetima, aktivnost zrelih ličinaka prestaje sve do pojave povoljnih uvjeta za daljnji razvitak. Postotak preživljavanja ličinaka usko je povezan s temperaturom okoline. Pri temperaturi od 30ºC preživljava 100% ličinaka, pri 20ºC preživljava manje od 50%, a pri 10ºC ugibaju sve ličinke. Odrasle jedinke obično se pojavljuju nakon 3 do 4 tjedna, iako se mogu pojaviti u bilo kojem trenutku između 8 i 84 dana ovisno o temperaturama. Etine mogu aktivno letjeti najmanje 10 km, te je mogućnost prenošenja vrlo velika te mogu preživjeti do 9 dana bez vode ili hrane; na saću 50 dana, a na voću i do nekoliko mjeseci.

 

Bolest se najčešće prenosi prirodnim putem jer je etina dobar letač. Međutim, širenju pogoduje globalni promet pčelinjih zajednica i pčelinjih proizvoda te kupoprodaja paketnih rojeva, pčelinjih zajednica, rojeva, saća, voska ili pčelarske opreme. Također, bolest se može proširiti i transportom zemlje, voća ali i alternativnog domaćina (npr. bumbari).

Dijagnoza

Uočljivo je uništeno pčelinje leglo, sluzave naslage te galerije i tuneli po saću jer se ličinke etine hrane leglom, medom i peludom. Također je prisutna i fermentacija i cijeđenje meda koji potamni i miriši na trule naranče. Za lakše utvrđivanje prisutnosti uzročnika mogu se postaviti različiti tipovi klopki. Jednostavna klopka je izrađena od 4mm široke valovite plastike koje se postavljaju na dno i pokraj košnice. Odrasle jedinke uzročnika sakrivat će se od pčela unutar tunela klopke.

Klopke za etinu (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Nadzor i preventiva

     Redovan pregled pčelinjih zajednica za rano utvrđivanje jer se manji broj odraslih jedinki, jaja i ličinki vrlo teško uoči u košnicama. Presudno je uočiti sve neuobičajene kukce u i oko košnice, u što ranijoj fazi prisutnosti.

U slučaju sumnje na prisutnost etine u RH!

     Hitno obavijestiti najbližu veterinarsku stanicu odnosno nadležno tijelo koje će provesti propisane mjere. Sve sumnjive odrasle jedinke, ličinke ili jaja hitno dostaviti u nacionalni laboratorij i/ili nadležnom tijelu, na identifikaciju. Za dostavu je potrebno koristiti zapečaćenu posudu te uz popratni dopis uključiti što više podataka – ime i adresu, detaljne podatke o pčelinjaku s točnom lokacijom. Ne smiju se slati žive odrasle jedinke, ličinke ili jaja poštom. Najjednostavniji način za pravilno slanje uzoraka jest držanje uzoraka preko noći u zamrzivaču ili stavljanjem uzoraka u 70% – tni etanol.

Prevencija

Važno je održavati higijenu pčelinjaka te pčelarske opreme i prostorije za vrcanje meda. Preporučuje se upotreba svijetlog saća u medištu košnice jer je ono manje privlačno etinama. Iz medišnih nastavaka med se mora izvrcati unutar 1 do 2 dana. Voštane poklopce i saće što prije pretopiti u vosak. Pčelinje zajednice moraju biti zdrave i jake te zaposjedati što veću površinu saća. Preporuča se držanje rezervnog saća u zamrzivaču.

 

Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili vrlo zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na otvoreni dijalog, učenje od kolega i spremnost na usvajanje novih metoda i inovacija. Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nam se pridružila na ovoj DA te je demonstrirala svoja znanja u svezi prepoznavanja etine. Velika zahvala nositelju OPG Tomić, gosp. Željku Tomić koji je uložio mnogo truda u organizaciju i provedbu DA ustupajući pri tome svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Posebna zahvala pčelarima Zlatku Bošnjakoviću (Đurđanci) i Ivanu Krizmaniću (Đakovo) koji su nesebično podijelili svoja znanja i vještine. Također, zahvala na trudu kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA na području Grada Đakova.

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 13. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Radić na području Majkova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Polaznici DA upoznati su s holističkim pčelarenjem koji uključuje u sebi dobru pčelarsku praksu i dobru veterinarsku praksu u pčelinjaku. Naime, holistički pristup odnosno razmišljanje analizira sustav i njegova svojstva na integrirani i globalni način, a ne kao zaseban zbroj pojedinih čimbenika koji čine taj sustav. Pojednostavljeno, holistička paradigma u pčelarstvu podrazumijeva harmonizaciju postupaka u tehnologiji pčelarenja i kontroli suzbijanja bolesti pčela te njihovoj preventivi.

 

Također, važnost holističkog pčelarenja još više dolazi do izražaja zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena na pčelarstvo te uništavanje prirodnih habitata odnosno bioraznolikosti. Pri tome se ne smije zaboraviti uloga pčela u oprašivanju i njihova sinergija s cvjetnicama što predstavlja temelj održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi. Štetan utjecaj klimatskih promjena već se osjeća u pčelarstvu u vidu slabijeg razvoja pčelinjih zajednica u proljeće odnosno slabijeg biološko-uzgojnog potencijala u kasno ljeto, nedostatka nektara i peluda u prirodi zbog učestalih pojava hladnoće, mraza, kiše ili suše te posljedično manje prinosa. Kratkoročne i dugoročne prognoze u svezi očekivanih temperatura s obzirom na razinu emisije stakleničkih plinova nisu obećavajuće (Tablica1) pa UN klimatske konferencije poput COP 26 u Glasgowu (2021) ili COP 27 u Sharm el-Sheikh-u (2022) predstavljaju zadnju nadu da ćemo uspjeti sačuvati planetu Zemlju od nepovratnih promjena.

Kratkoročno

2021 – 2040

Srednjoročno

2041 – 2060

Dugoročno

2080 – 2100

Razina emisije plinova

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

vrlo niska 1.5 1.2 – 1.7 1.6 1.2 – 2.0 1.4 1.0 – 1.8
niska 1.5 1.2 – 1.8 1.7 1.3 – 2.2 1.8 1.3 – 2.4
srednja 1.5 1.2 – 1.8 2.0 1.6 – 2.5 2.7 2.1 – 3.5
visoka 1.5 1.2 – 1.8 2.1 1.7 – 2.6 3.6 2.8 – 4.6
vrlo visoka 1.6 1.3 – 1.9 2.4 1.9 – 3.0 4.4 3.3 – 5.7

Tablica 1. Projekcija očekivanih temperatura u odnosu na razinu emisije plinova  Izvor: IPPC (2021)

Međutim, još veću zabrinutost pobuđuju projekcije učestalosti ekstremnih temperatura, padalina i oborina te ekstremne suše u sušnim područjima u periodu od deset godina u usporedbi s predindustrijskim dobom između 1850-1900. (Tablice 2,3 i 4).

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 2,8 x 4,1 x 5,6 x 9,4 x
Granice vjerojatnosti (1.8 – 3.2) (2.8 – 4.7) (3.8 – 6.0) (8.3 – 9.6)

Tablica 2 Projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od 10 godina
Izvor: IPPC (2021)

 

U Tablici 2 se može vidjeti usporedba projekcije učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina s predindustrijskim periodom. Pojednostavljeno, u predindustrijskom razdoblju (1850-1900) u periodu od deset godina bila je jedna godina s ekstremnim temperaturama. Međutim, trenutno je planeta Zemlja zagrijana za 1,1 0C više u usporedbi s predindustrijskim periodom pa je projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina 2,8 puta veća (raspon vjerojatnost između 1,8 – 3,2) odnosno u periodu od deset godina možemo očekivati tri godine s ekstremnim temperaturama. Međutim, ako se prosječna temperatura planete Zemlje povisi za 1,5 0C onda možemo očekivati 4 godine s ekstremnim temperaturama u periodu od deset godina. Slične projekcije postoje o učestalosti ekstremnih padalina/oborina (trenutno 1,3 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 3) odnosno ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima (trenutno 1,7 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 4) u razdoblju od deset godina. Međutim, ako se prosječna temperatura povisi za 20C možemo vjerojatno očekivati dvije godine u periodu od deset godina s ekstremnim padalinama (Tablica 3) odnosno 2,4 godine (raspon vjerojatnosti 1,3-5,8) ekstremnih suša u sušnim područjima u periodu od deset godina (Tablica 4).

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 1.3 x 1.5 x 1.7 x 2.7 x
Granice vjerojatnosti (1.2 – 1.4) (1.4 – 1.7) (1.6 – 2.0) (2.3 – 3.6)

Tablica 3. Projekcija učestalosti ekstremnih padalina/oborina u periodu od 10 godina

Izvor: IPPC (2021)

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 1.7 x 2.0 x 2.4 x 4.1 x
Granice vjerojatnosti (0.7 – 4.1) (1.0 – 5.1) (1.3 – 5.8) (1.7 – 7.2)

Tablica 4. Projekcija učestalosti ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima periodu od 10 godina

Izvor: IPPC (2021)

    Posljedice klimatskih promjena neće biti samo lokalne prirode već će imati ogroman globalni učinak na nestašicu vode i hrane, a time i različite socio-ekonomske učinke u vidu gospodarskih i političkih nestabilnosti, migracija ljudi, životinja i biljaka, ali i migracije različitih mikroorganizama i nametnika koji će kao invazivne vrste narušavati postojeću floru i faunu u određenim arealima.

To je razlog zašto smo upravo na ovoj DA težište dali na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi pčelinjih zajednica te pripremi pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih paša. Naime, polaznicima su demonstrirani slijedeći načini prehrane pčelinjih zajednica kao i važnost rasporeda odnosno položaja rezervne hrane za zimu:

1. Podražajno prihranjivanje (proljeće – ljeto)

    • pogača (šećerno tijesto) / 2-3 dcl šećernog sirupa 1:1

2. Kasno ljetno – jesensko prihranjivanje

    • 2-3 l dnevno – šećer : voda = 3:2 / 2:1

 

 

Primjer pravilnog rasporeda rezervne hrane u košnici tijekom zimovanja.

 

Košnica A ne udovoljava smjernicama DPP i vrlo vjerojatno će pčelinja zajednica uginuti od nestašice hrane iako će paradoksalno imati velike rezerve hrane u košnici. Međutim, u uvjetima hladnoće i nestašice hrane oko klupka, pčele neće moći proći maleni prostor između donjeg i gornjeg nastavka kako bi došle do obilja meda u gornjem nastavku te će tako uginuti od gladi iako je med bio svega na nekoliko cm udaljen od njih. Košnice B i C pružaju dobar raspored hrane unutar pčelinje zajednice tijekom zime te time bolje uvjete za uspješno prezimljavanje.

 

Također, polaznicima je demonstrirano kako pravilno i pravodobno pripremiti pčelinje zajednice za pčelinje ispaše. Posebice se to odnosi ako se matičnjaci već pojave u pčelinjoj zajednici. Stoga im je demonstrirana Padgenova metoda u uvjetima manjeg broja košnica u pčelinjaku i kada pčelar ima puno vremena za apitehničke aktivnosti.

Padgenova metoda

 

Na zahtjev polaznika upoznalo ih se znacima grabeži na pčelinjaku te kako prevenirati pojavu istog odnosno mjere suzbijanja na pčelinjaku ako se pojave znaci grabeži te je provedeno dijagnostičko tretiranje varooze posipavanjem pčela sa šećerom.

 

Svakako treba naglasiti da je prijenos znanja, vještina i inovacija između savjetnika i polaznika kao i između samih polaznika bio izvanredan s mnogobrojnim pitanjima i odgovorima iz prakse. Kao i na prethodnim DA, druženje se nastavilo uz bogatu raspravu i razmjenu iskustva nakon završetka DA. Nažalost, ovaj puta nismo imali pomoć uvažene prof. Ivane Tlak Gajger koja nam se nije mogla pridružiti zbog sprječenosti, ali smo imali zaista veliku sreću pratiti iznimno nadahnutu demonstraciju kolege Zorana Kajića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u DNŽ koji je ukazao na holistički pristup u odnosu pčela prema biljkama, posebice agruma, maslina i ostalog voća. Velika zahvala nositelju OPG-a Radić, gosp. Boži Radiću i članovima njegovog OPG-a koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA, ali i njegovim metodama u tehnologiji pčelarenja koje je pokazao polaznicima. Treba naglasiti odličnu i dugogodišnju suradnju djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede s OPG Radić. Također, velika zahvala gosp. Ivi Lopini ispred OPG Lopina na čijem pčelinjaku smo također imali dio demonstracije te posebno gosp. Ljubi Grošeti ispred OPG Grošeta koji nas uvijek oduševi sa svojim rješenjima i bogatim iskustvom. Zahvala i kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ na njegovim smjernicama tijekom DA.

 

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 10. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Čubrilo na području Svete Helene i Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa kliničkom i pato-anatomskom dijagnostikom kao bitnim čimbenikom u kontroli i suzbijanju bolesti legla i odraslih pčela. Pri tome je naglasak stavljen na varoozu i američku gnjiloću medonosne pčele (AGMP). Polaznicima je demonstrirano kako prepoznati promjene na pčelinjem leglu te kako pravilno postaviti sumnju na bolest u vlastitom pčelinjaku. Također, polaznici su upoznati s činjenicom da je AGMP opasna zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla koja predstavlja prijetnju suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Bolesna pčelinja zajednica slabi, smanjuje se broj odraslih pčela i površina zdravog legla te na kraju ugiba. Uzročnik bolesti je Gram-pozitivna bakterija Paenibacillus larvae koja u nepovoljnim uvjetima tvori ovalne spore koje su vrlo otporne pa u uginuloj i osušenoj ličinki, saću, pčelinjim proizvodima, pčelarskoj opremi i priboru, kao i okolišu ostaju infektivne desetljećima.

 

Patogeneza, klinička slika i stupanj virulentnosti kod AGMP ovise o genotipu bakterije P. larvae. Dosad je utvrđeno pet genotipova P. larvae (ERIC I, ERIC II, ERIC III, ERIC IV, ERIC V) koji se međusobno razlikuju u morfologiji, biokemijskim čimbenicima, virulenciji te čimbenicima koji utječu na virulenciju. Poznavanje raširenosti i dinamike pojavnosti pojedinih genotipova P. larvae na određenom području pruža uvid u patofiziološke procese na razini ličinke / pčelinje zajednice te utječe na procjenu rizika od AGMP jer postoji značajna korelacija između genotipa i pojavnosti vidljivih kliničkih znakova.

 

Sudionicima je demonstrirano kliničko prepoznavanje bolesti na temelju izgleda poklopaca pčelinjeg legla, odnosno izgleda i rasporeda legla na saću, te izgledu propale pčelinje ličinke. Kod sumnje na AGMP poklopci su naborani, uvučeni s tamnim mrljama te nepravilno izgriženim rubovima. Uočljivo je rešetkasto leglo, a bolesna ličinka se pretvara u bezobličnu, smeđu i viskoznu masu. U poodmaklom stadiju ostatak uginule ličinke priliježe uz donju stjenku stanice saća. Pčelinja zajednica se službeno proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom mikroskopskom pretragom razmaska propalih ličinaka utvrđene spore uzročnika.

 

Također, polaznici su upoznati sa spoznajom da se u Republici Hrvatskoj (RH) način sanacije i suzbijanja američke gnjiloće provodi sukladno važećim zakonskim propisima. Mjere suzbijanja predviđaju spaljivanje ili pretresanje bolesne pčelinje zajednice, ali i završnu dezinfekciju opreme, pribora, alata i pčelinjaka. Spaljivanje predstavlja najbrži, najbolji i najskuplji način suzbijanja američke gnjiloće, a pretresanje uključuje narušavanje proizvodnosti pčelinje zajednice i učestale recidive klinički vidljivih znakova karakterističnih za bolest, a ponajviše zbog izostanka ili loše provedbe završne dezinfekcije.

 

Tvrdokoran tijek bolesti, otpornost uzročnika, poteškoće u kliničkoj dijagnostici i suzbijanju učinili su AGMP jednom od najtežih u svijetu. Bolesne pčelinje zajednice bez provedbe posebnih mjera ne mogu ozdraviti, a primjena antibiotika u liječenju bolesti nije dozvoljena zbog moguće pojave rezidua u pčelinjim proizvodima, rezistencije uzročnika te spoznaje da antibiotici djeluju samo na vegetativne oblike bakterije P. larvae, a ne uništavaju spore što doprinosi horizontalnom širenju bolesti u pčelinjacima. Ponekad je bolesnu pčelinju zajednicu najbolje sanirati spaljivanjem zajedno s košnicom i onečišćenim priborom.

 

Nakon provedenih sanacijskih mjera nužno je primijeniti učinkovitu završnu dezinfekciju opreme, pribora i pčelinjaka čiji uspjeh ovisi o izboru dezinficijensa, preporučenoj koncentraciji radnih otopina, načinu i dužini trajanja aplikacije, vrsti mikroorganizama koji se moraju ukloniti te površini/materijalu koji se dezinficira.

 

Tijekom demonstracije ukazano je i demonstrirano polaznicima da se sumnja na AGMP postavlja na temelju svojstvenih znakova na poklopljenom pčelinjem leglu pri kliničkom i/ili patoanatomskom pregledu pčelinje zajednice, a službena potvrda bolesti postavlja se na osnovi pozitivnog laboratorijskog nalaza uzročnika u uginulim ličinkama. U RH bolest se suzbija na temelju Pravilnika o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti i Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u tekućoj godini. Sukladno tome obvezno je klinički pretražiti sve pčelinje zajednice. Nakon postavljene sumnje provodi se laboratorijska dijagnostika. Ovlašteni veterinar mora, zasebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, uzeti uzorak saća s promijenjenim pčelinjim leglom, veličine 10 x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu i poslati ga u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

 

 

Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili izrazito zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na nova pitanja i ideje, raspravu i prijedloge. Ponovo zahvala prof. dr. sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja nam se pridružila i u Svetoj Heleni nesebično pri tome podučavajući polaznike inovativnim rješenjima u kontroli i suzbijanju bolesti pčela. Velika zahvala nositelju OPG Čubrilo, gosp. Mladenu Čubrilu koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Ne smije se zaboraviti niti trud kolege Jure Ostoića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA u Svetoj Heleni.

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu