Ministarstvo poljoprivrede

Zaštita bilja

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

JABUKOV SAVIJAČ (Cyidia pomonella L.) – POSTAJE SVE ZNAČAJNIJI ŠTETNIK ORAHA

15. listopada 2024.0

Posljednjih nekoliko godina sve više voćara u istočnoj Hrvatskoj prijavljuje štete od Jabukovog savijača (Cyidia pomonella L.), koje se manifestiraju kao „crvljivost jezgre“ ploda oraha. Odrasli oblik jabukovog savijača je noćni leptir iz porodice Torticidae a štete na plodovima oraha čine isključivo gusjenice koje se ubušuju u plod i hrane jezgrom ploda čime jezgra gubi uporabnu vrijednost. Manji broj gusjenica savijača hrani se i ljuskom ploda te u ovom slučaju ne dolazi do oštećenja jezgre. Preliminarna istraživanja u 2023. i 2024. godini na području istočne Hrvatske, pokazuju kako je stupanj zaraze (oštećenja) plodova oraha u pojedinim nasadima iznosio više od 10 %. Ova činjenica može ukazivati kako bi jabukin savijač mogao postati u nadolazećim godinama, gospodarski značajni štetnik oraha. Uspješna zaštita oraha temelji se na monitoringu leta leptira koji se u svijetu već više od pola stoljeća provodi u zaštiti primarnog domaćina jabukovog savijača – jabuke. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i biotehničke), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati.

 

Orah (Juglans regia L.) je kao voćna vrsta u stručnoj i popularnoj literaturi posljednjih 30-ak godina sa stanovišta agrotehnike i pomotehnike, slovio kao nezahtjevna voćna vrsta, što je vjerojatno bio jedan od čimbenika povećanog interesa za sadnjom ove kulture u RH. Međutim, ovaj pojačani interes za zasnivanjem novih nasada oraha povukao je za sobom i određene probleme. Kako u RH nismo imali dovoljno rasadničarskih kapaciteta, dobar dio sadnog materijala uvezen je iz EU ali i trećih zemalja. Ovaj uvoz sadnog materijala te vrlo intenzivna međunarodna trgovina proizvodima iz primarne proizvodnje, rezultirao je i širenjem novih bolesti i štetnika oraha. Širenju novih bolesti pogoduju i evidentne klimatske promjene (ponajviše zatopljenje). Masovna pojava Orahove muhe u 2020. i 2021. godini, jaka infekcija sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) u 2023., na području središnje i istočne Hrvatske, ukazuju da su pred voćarima vrlo zahtjevne proizvodne godine. Sve navedeno utjecalo je da orah od nezahtjevne kulture postaje vrlo zahtjevna voćna vrsta koju je potrebno posebno štititi od napada bolesti i štetnika. Uspješna komercijalna proizvodnja oraha na području istočne Hrvatske, danas je nezamisliva bez minimalno 7-8 tretmana sredstvima za zaštitu bilja uz provođenje ostalih agrotehničkih i pomotehničkih mjera.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2023. godinu, u RH je u sustavu državne potpore bilo prijavljeno nešto više od 11.320 ha oraha. Prema podacima EUROSTAT-a za 2023. godinu, 28 zemlja članica EU imaju ukupno 100.000,81 ha pod nasadima oraha što znači da površine u RH predstavljaju nešto više od 11 %.

Jabukov savijač (Cyidia pomonella L.), eng: Codling moth, polifagni je štetnik koji napada jezgričavo i koštićavo voće uključujući i divlje voćne vrste a glavni je tehnološki štetnik jabuke, kruške i dunje. U posljednjih 30-ak godina, u pojedinim proizvodnim područjima uzgoja jabuke, pojavile su se rezistentne populacije jabukovog savijača te se intenzivni nasadi jabuke štite i do 10 ciljanih insekticidnih tretmana (u RH 4-6 tretmana). Znanstvena istraživanja su također pokazala kako štetnik u toplijim uzgojnim područjima ili u nasadima gdje se provode intenzivne mjere zaštite ima i treću generaciju a pojedine generacije leptira lete u dužim vremenskim intervalima te dolazi do preklapanja leta dvije ili više generacija.

Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača, mali je noćni leptir koji pripada porodici Torticidae (savijači, moljci), čije gusjenice stadij kukuljenja i preobrazbe prolaze u savijenom lišću po čemu su leptiri iz ove porodice i dobili naziv. Štete na plodovima prave gusjenice koje svojom ishranom buše plodove („crvljivost“), čime plodovi gube uporabnu vrijednost.

Recentnija istraživanja pokazala su kako je najvjerojatnije da jabukin savijač koristi plodove oraha kao sekundarnog domaćina. Međutim, iako plodovi oraha sadrže veću koncentraciju toksičnih naftokinona, među kojima prevladava juglon (prirodno bojilo), ta činjenica nije dovoljna da spriječi štete od napada gusjenice jabukovog savijača.

Podrijetlo jabukovog savijača je sredozemni bazen iz kojega se proširio po cijelom svijetu. Najstariji opis štetnika dao je Theophraste, 371. godine prije Krista a u Europi je ovu vrstu po prvi puta opisao Linnaeus (1758.). Više od 100 godina poznato je kako sporadično napada i plod oraha, međutim vjerojatno pod utjecajem klimatskih promjena, populacija mu svake godine raste te posljednjih 10-ak godina postaje sve značajniji štetnik oraha. Ove činjenice su posebno svjesni voćari u istočnoj Hrvatskoj.

 

Slika 1. Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača uhvaćen na feromonskoj lovki (snimio T.Validžić)

 

Morfološke osobine

Jabukov savijač je leptir duljine tijela oko 10 mm i rasponom krila od 15-22 mm. Osnovna boja leptira je tamnosivo-smeđa a tekstura krila podsjeća na boju hrapave kore (Slika 1.). Po sredini prednjih krila primjećuje se tamnija pruga dok se na kraju prednjih krila nalazi karakteristična smeđa pjega obrubljena zlatnim rubom. Leptiri jabukovog savijača prosječni su letači tj. mogu letjeti nekoliko kilometara. Međutim, najduži zabilježeni let leptira bio je 11 kilometara.

Jaja jabukovog savijača su spljoštena, ovalnog oblika i vrlo sitna (promjera 1,0 mm) te ih je vrlo teško uočiti golim okom (Slika 2.). Oblikom podsjećaju na ovalni prozirni štitić. Boja jaja je nakon polaganja gotovo prozirna a razvojem gusjenice potamni dok se unutar štitića vidi vrlo karakteristični crveni kružić (Slika 3.). Gusjenica jabukovog savijača je u početku bijelo-žute boje sa smeđom glavom. Gusjenice prolaze 4 stadija presvlačenja. Boja gusjenice u kasnijim fazama razvoja prelazi u karakterističnu ružičasto-crvenu (Slika 4. i video-zapis 1.). Odrasla gusjenica naraste u dužinu do 20 mm. Kukuljice su žuto-smeđe do tamno smeđe boje, veličine od 8 do 12 mm (Slika 13).

 

Slika 2. a) Jaje jabukovog savijača položeno na plod oraha; b) Jaje položeno na naličju lista oraha – promjer štitića 1,5 mm (snimio T.Validžić)

 

Slika 3. Jaje jabukovog savijača s karakterističnim crvenim kružićem pred samo piljenje gusjenice. Strjelica označava poziciju glave gusjenice (Izvor: https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1)

Video zapis 1. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u izgriza zelenu lupinu ploda oraha (snimio T. Validžić)

Slika 4. Odrasla gusjenica jabukovog savijača u plodu oraha nakon dovršetka razvoja – dužina 20 mm (snimio T.Validžić)

Za sada u RH nemamo istraživanja ili literaturnih podataka o vremenu leta i ukupnom broju generacija jabukovog savijača u nasadima oraha. Međutim, sukladno dostupnim literaturnim podacima, može se zaključiti kao let „prve“ (prezimljujuće) generacije leptira posljednjih godina u nasadima jabuke u RH, započinje sve ranije i to oko 20. travnja, što je 10-20 dana ranije nego prije 30 godina. Isto tako, dokazano je kako štetnik u godinama s višom prosječnom dnevnom temperaturom i „produženim ljetom“ stvara u RH i treću generaciju, posebno u komercijalnim nasadima jabuke gdje se provodi intenzivna zaštita od ovoga štetnika (Slika 5.).

Slika 5. Životni ciklus jabukovog savijača u orahu (autor T.Validžić)

Početak leta prve (prezimljujuće), generacije leptira u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, obično se poklapa s početkom listanja i cvatnje ranih sorti oraha ili nakon cvatnje jabuke. Mužjaci počinju letjeti prije ženki (protoandrija). Životni vijek mužjaka je od 8-15 dana i ženki 10-20 dana nakon izlijetanja. Leptiri najintenzivnije lete predvečer (30-60 minuta nakon zalaska sunca) i kada je temperatura zraka iznad 15 °C. Let imaga prestaje na temperaturama iznad 32 °C.

NAPOMENA: U biološkom smislu pojam „generacija“, smatra se jedan zaokruženi ciklus razvoja kukaca koji počinje polaganjem jaja a završava razvojem odraslog stadija (imaga). Međutim, kako bi se izbjegla zabuna, u tekstu će se za generaciju leptira koja prva izlijeće u proljeće koristiti naziv „prva generacija“ iako je u biološkom smislu ova prva generacija leptira zapravo treća generacija iz prethodne vegetacijske sezone.

Tablica 1. Pojašnjenje razvojnih generacija jabukovog savijača (Prilagođeno prema: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0)

Generacija Let leptira – generacija Polaganje jaja u vegetacijskoj sezoni za: Napomena
Prezimljujuća „prva“ Prvu generaciju Prezimljujuću generaciju iz protekle vegetacijske sezone bi se zapravo moglo smatrati i „nultom“ generacijom jer ovi prvi leptiri polažu jaja za prvu pravu generaciju u tekućoj vegetacijskoj sezoni
Prva „druga“ Drugu generaciju
Druga „treća“ Treću generaciju

Nakon parenja, ženka prve generacije polaže oko 30 jaja pojedinačno na lišće ili u blizini zametnutog ploda oraha. Poradi sukcesivnog izlijetanja leptira, let ove prve generacije može trajati i do početka srpnja. Nakon kraće pauze javlja se druga generacija savijača čiji let i polaganje jaja traje od sredine srpnja do sredine kolovoza, nakon čega se javlja i treća generacija koja može letjeti u povoljnim uvjetima i do kraja rujna (Slika 6.).

Slika 6. Velika brojnost leptira jabukovog savijača uhvaćenih na feromonskoj lovci u nasadu oraha – snimljeno 25.08.2024. (snimio T.Validžić)

 

Druga i treća generacija ženki polaže pojedinačno u prosjeku 60 jaja na lišće ili na plodove oraha. Jaja su u obliku štitića (diska) i vrlo teško uočljiva. Da bi se uočila jaja kod pregleda je potrebno koristiti ručnu lupu. Inkubacija jaja traje u prosjeku 5-20 dana u ovisnosti od srednjih dnevnih temperatura koje su u trećoj dekadi mjeseca travnja u klimatskim uvjetima RH relativno niske (Slika 5.). Ranije zaraženi plodovi oraha poradi oštećenja sjemenjače, otpadaju sa stabla već tijekom ranog ljeta (lipanj), dok plodovi zaraženi sredinom ljeta (srpanj-kolovoz), ostaju na stablu sve do berbe.

Nakon što se gusjenica prve generacije ispili iz jajeta, kratko vrijeme se zadržava na listu ili plodu te se zatim ubušuje u plod u blizini peteljke. Kako se na stablu oraha može najčešće pronaći plodove u paru, na mjestu dodira dva ploda mogu se uočiti ekskrementi gusjenice što je vrlo karakterističan simptom napada jabukovog savijača (Slika 7.).

Slika 7. Tipični simptom napada gusjenice jabukovog savijača na plodovima oraha – vidljivo je mjesto prodora gusjenice uz nazočnost ekskremenata – grizotine (snimio T. Validžić)

U početnim stadijima razvoja gusjenica se hrani zelenom lupinom ploda u kojoj pravi nepravilne hodnike koji su ispunjeni grizotinama crne boje (Slika 8.). Nakon nekog vremena gusjenica se kreće prema mjestu gdje se nalazi šav ljuske te se u blizini peteljke ubušuje sve do jezgre ploda (Slika 9.). Manji broj ličinki većinu svog razvoja provede hraneći se isključivo zelenom lupinom ploda a u jezgru se ubušuje tek pred kraj razvoja tj. kada je već odrasla (Slika 10.). Razlog zbog kojega se pojedine gusjenice ovako ponašaju nije do sada dovoljno istražen. Pojedine gusjenice mogu oštetiti i više plodova prelazeći s jednog ploda na drugi.

Gusjenice jabukovog savijača imaju 5 razvojnih stadija od kojih 4 provodi u plodu a trajanje ishrane u plodu varira od 16-24 dana, što ovisi o temperaturi ali i sorti oraha. Gusjenice prve i druge generacije napuštaju plod i spuštaju se po paučinastom koncu u blizinu debla gdje ispod ispucale kore debla ili u ostacima kore i suhom lišću zapredaju bjeličasti zapredak (Slika 11. i Video-zapis 2.) i odmah se kukulje (Slika 13.). Nakon 7-15 dana izlijeću odrasli leptiri te se životni ciklus nastavlja.

Video zapis 2. Gusjenica jabukovog savijača zapreda zimsku hibernacijsku komoricu (snimio T. Validžić)

Slika 8. Simptomi ishrane gusjenice jabukovog savijača u zelenoj ljusci ploda oraha (snimio T.Validžić)

 

Slika 9. a) Mjesto ubušivanja gusjenice odmah uz peteljku ploda; b) Isto mjesto nakon skidanja zelene lupine ploda – gusjenica isključivo prodire u jezgru na šavu ljuske ispod peteljke ploda (snimio T.Validžić)

Nakon dovršetka razvoja, gusjenice treće generacije napuštaju plod (Video-zapis 3.), te slično kako i gusjenice prve i druge generacije zapredaju zapredak (Slika 12.), gdje hiberniraju sve do proljeća. Ova treća generacija gusjenica, kukulji se u rano proljeće te nakon 7-30 dana izlijeću odrasli leptiri. Suma efektivnih temperatura potrebna za ovaj stadij razvoja je 100°C ako se kao početak mjerenja uzima 01. siječnja tekuće vegetacijske sezone. Za razvoj jedne cijele generacije potrebna je suma efektivnih temperatura od 610°C.

Slika 10. Gusjenica jabukovog savijača tijekom ishrane u jezgri ploda oraha čime jezgra gubi uporabnu vrijednost tzv. „crvljivost jezgre“ (snimio T.Validžić)

 

Slika 11. Gusjenica jabukovog savijača u ljetnom paučinastom zapredku, snimljena u podnožju debla (snimio T.Validžić)

 

Video zapis 3. Gusjenica jabukovog savijača traži pogodno mjesto za hibernaciju i prezimljavanje (snimio T.Validžić)

Slika 12. Veliki broj zimskih zapredaka gusjenice jabukovog savijača ispod oštećene kore u podnožju debla oraha – snimljeno 15.09.2024. (snimio T.Validžić)

 

Slika 13. Prazna ljetna kukuljica (eng. pupae), jabukovog savijača nakon izlijetanja imaga snimljena u podnožju debla oraha (snimio T.Validžić)

 

Metode zaštite

Uspješna i održiva zaštita oraha od jabukovog savijača trebala bi se kao i kod zaštite jabuke, temeljiti na monitoringu leta leptira. Monitoring leta i poznavanje biološkog ciklusa je alat koji koriste voćari kako bi se odredili optimalni termini zaštite. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i metoda konfuzije), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati. Za sada u RH nema literaturnih podataka o primjeni ovih metoda u zaštiti oraha od jabukovog savijača.

Prema iskustvima zaštite oraha u SAD (Kalifornija), najbolje rezultate je pokazala kombinacija korištenja metode konfuzije i insekticidnih tretmana uz redovito praćenje leta leptira pomoću feromonskih lovki. Primjena ovih mjera zaštite najviše ovisi o veličini nasada i stupnja zaraženosti jabukinim savijačem.  Feromonske lovke koriste se za određivanje početka leta pojedine generacije leptira, intenziteta zaraze te procjene učinkovitosti pojedinih primijenjenih mjera. Kemijske mjere zaštite usmjerene su prvenstveno na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlaska iz jaja a prije ubušivanja ličinki u plod oraha. Termini za početak tretmana utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki (Slika 14.) i izračunavanjem suma efektivnih temperatura.

Posljednjih nekoliko godina u svrhu monitoringa leta jabukovog savijača koriste se i najsuvremenije metode.  U trajnim nasadima postavljaju se elektronske lovke koje uz pomoć instalirane kamere i primjene umjetne inteligencije (AI), mogu nakon ulova detektirati ciljane štetnike i njihovu brojnost (Slika 15.). Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, postavila je u trajnim nasadima tijekom 2023. godine, 180 elektronskih lovki kojima se vrši monitoring leta najvažnijih tehnoloških štetnika voća i vinove loze. Podaci o ulovima očitavaju se daljinskim putem (iz ureda) uz korištenje računala ili mobilnog telefona uz pripadajući softver. Ovim sustavom monitoringa pokriven je cjelokupni teritorij RH a sustav je trenutno u testnoj fazi.

Biološke metode zaštite

Trenutno se u svijetu provode istraživanja o mogućnostima suzbijanja jabukovog savijača uz korištenje prirodnih neprijatelja. Za sada je poznata vrsta parazitne osice iz roda Trichogramma – Trichogramma platneri koja parazitira jaja štetnika. Međutim, ovaj prirodni neprijatelj sam po sebi ne može održati brojnost jabukovog savijača ispod praga štetnosti. Primjena ove metode je najučinkovitija kada je u nasadu oraha razina populacije jabukovog savijača niska.

U ekološkim nasadima oraha u svijetu, koristi se kombinacija metode konfuzije štetnika (ISOMATE C TT, RAK 3 – dispenzori) i suzbijanje jabukovog savijača insekticidnim pripravcima koji su registrirani u ekološkoj proizvodnji (Laser – spinosad i Madex, Granupom, Carpovirusine Evo 2 – Cydia pomonella Granulovirus, Dipel DF – Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki), kao i pripravci na bazi mineralnih, biljnih i eteričnih ulja. Međutim, u RH u zaštiti oraha od jabukovog savijača registrirani su samo Laser i  Carpovirusine Evo 2 (Tablica 2.).

 

Tablica 2. Insekticidi registrirani u zaštiti oraha prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) na dan 10.10.2024. (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabukov savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabukov savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
DECIS 100 EC Deltametrin Jabukov savijač (Cydia pomonella)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

 100 g/l aktivne tvari
SCATTO Jabukov savijač (Cydia pomonella)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

 25 g/l aktivne tvari
ROTOR SUPER
DEMETRINA 25 EC
DELTAGRI
MOVENTO Spirotetramat Lisne uši (Aphididae)

Štitaste uši (Coccoidea)

 Sistemik
CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabukov savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM BBCH 73-81
SHENZI 200 SC BBCH 73-81
AFFIRM OPTI Emamektin benzoat Jabukov savijač (Cydia pomonella)

 

Biotehničke metode zaštite

Iako za sada nema podataka o primjeni metode konfuzije (zbunjivanja) jabukovog savijača u RH, ova metoda se koristi u zaštiti nasada oraha u SAD-u unazad 10-ak godina od kada su štete od ovoga štetnika počele premašivati 5%. Ovom metodom se isto kao i u nasadima jabuke, primjenom seksualnih feromona zbunjuje mužjake te se na taj način opstruira oplodnja ženki. Prednost ove metode je što feromoni djeluju točno na određenu vrstu, ne uzrokuju negativne posljedice na neželjene organizme, okoliš ili zdravlje ljudi. Ova metoda se pokazala vrlo učinkovita u nasadima s manjim pritiskom jabukovog savijača (ispod 2%) te se u takvim nasadima insekticidni tretmani mogu potpuno izbaciti iz programa zaštite. Međutim, u jače zaraženim nasadima gdje štete na plodovima premašuju 4%, ovu metodu je potrebno kombinirati s ciljanim insekticidnim tretmanima.

Početak leta leptira jabukovog savijača prati se postavljanjem feromonskih lovki ovisno o veličini i obliku nasada te prema preporukama proizvođača (preporuka 1 lovka/10 ha nasada). Lovke se postavljaju u prvoj polovini mjeseca travnja u krošnju na visini od 2-3 metra (Slika 14.). Na tržištu RH dostupni su dispenzori za metodu konfuzije jabukovog savijača – ISOMATE C TT, RAK 3 no prema FIS-u na dan 05.10.2024., ovi dispenzori nisu registrirani za korištenje u nasadima oraha. Dispenzori se postavljaju prema uputi proizvođača (500 dispenzora/ha) na grane u gornjoj trećini krošnje, izbjegavajući izravno izlaganje suncu.

 

Slika 14. Standardna feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača postavljena u krošnji stabla oraha (snimio T.Validžić)

Kemijske metode zaštite

Termini za insekticidno suzbijanje jabukina savijača utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki te izračunavanjem suma efektivnih temperatura. Najučinkovitiji termini za suzbijanje štetnika su od trenutka polaganja jaja te u periodu nakon piljenja ličinki i ubušivanja u plod, što znači da su kemijske mjere usmjerene na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlijeganja iz jaja a prije ubušivanja u plod. Rok za početak tretmana određuje se kada se utvrdi da je populacija štetnika iznad kritičnog broja (prema Ciglaru, 1998 – 5 leptira po feromonskoj lovci), sve do trenutka kada suma efektivnih temperatura dostigne 90°C.

 

Slika 15. Suvremena elektronska feromonska lovka za praćenje leta jabukovog savijača (snimio T.Validžić)

 

Prema dostupnim literaturnim podacima, odluka o metodama koje će se primijeniti u konvencionalnim/integriranim nasadima na početku vegetacijske sezone, ovisi o stupnju zaraze plodova u tekućoj ili iz prethodne vegetacijske sezone. Stupanj zaraze utvrđuje se u nasadima na način da se izvrši pregled 1.000 plodova oraha s 50 stabala (20 plodova po stablu), na prisutnost ekskremenata (grizotina) na plodovima. Utvrđena zaraza podova od 1% tijekom leta prve generacije i 2% tijekom leta druge generacije, indicira kako će stupanj oštećenja plodova tijekom berbe premašiti 5%. Ako su štete u berbi iz prethodne vegetacijske sezone bile veće od 4%, metoda konfuzije neće biti dovoljna te je nasad potrebno zaštititi insekticidnim tretmanima. Ova metoda može također dobro poslužiti i za određivanje praga odluke za primjenu insekticida. Kritični broj zaraženih plodova za prvu generaciju iznosi 1% a za drugu generaciju 2 %.

Ako se kao indikator za početak insekticidnih tretmana uzima suma efektivnih temperatura, sa tretmanima prve generacije leptira potrebno je započeti u trenutku kada je zbroj sume efektivnih temperatura dostigao 90°C od datuma kritičnog ulova (5 leptira po feromonskoj lovci). Drugi insekticidni tretman prve generacije leptira obavlja se pri zbroju sume efektivnih temperatura od približno 350°C. Suma efektivnih temperatura računa se prema formuli:

 

 

Izvori podataka:

  1. Aliaño-González, M.J.; Gabaston, J.; Ortiz-Somovilla, V.; Cantos-Villar, E. (2022). Wood Waste from Fruit Trees: Biomolecules and Their Applications in Agri-Food Industry, (12)238, dostupno na: https://doi.org/10.3390/biom12020238 (pristupljeno: 01.10.2024.)
  2. APPRRR (2024). Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dostupno na: https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/ (pristupljeno: 05.10.2024.)
  3. Chidawanyika, F. (2010). Thermal Tolerance of Cydia pomonella (Lepidoptera: Tortricidae) Under Ecologically Relevant Conditions TY – JOUR
  4. Ciglar, I. (1998.). Integrirana zaštita voćaka i vinove loze. Čakovec, Zrinski d.d., 102‐105.
  5. EUROSTAT (2024). Crop production in EU standard humidity, dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/apro_cpsh1__custom_13245204/default/table?lang=en (pristupljeno: 08.10.2024.)
  6. FIS (2024). Fitosanitarni informacijski sustav, dostupno na: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ (pristupljeno: 01.10.2024.)
  7. Piskorski, R., & Dorn, S. (2011).How the oligophage codling moth Cydia pomonella survives on walnut despite its secondary metabolite juglone. Journal of Insect Physiology, 57(6), 744–750.
  8. Ministarstvo poljoprivrede (2013). Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća za 2013. godinu, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/2014/01/03/tehnoloske-upute-za-inegriranu-proizvodnju-voca-za-2014-godinu/ (pristupljeno: 02.10.2024.)
  9. Ministarstvo poljoprivrede (2012). Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, Narodne novine br. 137/2012, dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_137_2906.html (pristupljeno: 02.10.2024.)
  10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2019). Jabukov savijač (Cydia pomonella Linnaeus fam. Tortricidae), Brošura, dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2019/04/ZB-JabukovSavijac.pdf (pristupljeno: 05.10.2024.)
  11. MSU (2010). Michigan State University, MSU Extension – First generation codling moth management, dostupno na: https://www.canr.msu.edu/news/first_generation_codling_moth_management, (pristupljeno: 29.09.2024.)
  12. PINOVA (2024). Čemu služe temperaturne sume u vinogradarstvu, dostupno na: https://pinova-meteo.com/blog/cemu-sluze-temperaturne-sume-u-vinogradarstvu (pristupljeno: 26.09.2024.)
  13. Sela, G. (2024). Understanding Biofix: A Key Tool in Integrated Pest Management, dostupno na: https://cropaia.com/blog/biofix/, (pristupljeno: 26.09.2024.)
  14. Šubić, M., Braggio, A., Bassanetti, C., Aljinović, S., Tomšić, A. i Tomšić, T. (2015). Suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) metodom konfuzije ShinEtsu® (Isomate C/OFM i Isomate CTT+ OFM rosso FLEX) u Međimurju tijekom 2014., Glasilo biljne zaštite, 15(4), str. 277-290
  15. Tomaš, V. (2015). Biološka kontrola jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) u sustavu integrirane zaštite, Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:179241, (pristupljeno: 10.09.2024.)
  16. UC IPM (2017). University of California-Integrated Pest Management, Agriculture: Walnut Pest Management Guidelines, Codling Moth, Cydia pomonella, dostupno na: https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/codling-moth/ (pristupljeno: 17.09.2024.).
  17. Wildbolz,T. (1962). Über die Moglichkeit der Prognose und der Befallsüberwachung und über Toleranzgrenzen bei der integrierten Schadlingsbekämpfung im Obstbau, Entomophaga, 7: 273-83.
  18. https://treefruit.wsu.edu/crop-protection/opm/codling-moth-1
  19. https://ipm.ucanr.edu/agriculture/ walnut/codling-moth/#gsc.tab=0

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

OUP, Savjet, Zaštita bilja

Obveza izobrazbe korisnika sredstava za zaštitu bilja

30. kolovoza 2024.0

Pesticidi su tvari koje se koriste u poljoprivredi ali i u drugim područjima, kao što je javno zdravstvo, veterinarstvo, komunalna higijena te za suzbijanje nametnika na biljkama i životinjama.

U pesticide se ubrajaju i sredstva za zaštitu bilja (SZB) koja su sastavni dio suvremene poljoprivredne proizvodnje. Uglavnom su kemijskog, a mogu biti i biološkog podrijetla, te se koriste u poljoprivredi, šumarstvu, nepoljoprivrednim i javnim površinama za kontrolu i suzbijanje štetnih organizama bilja kao što su biljni patogeni uzročnici biljnih bolesti, kukci, grinje, nematode, štetni glodavci i korovi te drugi štetni organizmi bilja.

Budući da je većina sredstava za zaštitu bilja kemijskog podrijetla iznimno je važno poznavati njihova kemijska, fizikalna i biološka svojstva te njihov utjecaj na čovjeka, djelovanje na zdravlje ljudi, životinja, uključujući one korisne u poljoprivredi i šumarstvu (pčele i ostale korisne kukce, ribe, ptice, sisavce i druge neciljane organizme) te djelovanje na okoliš.

Slika 1.Primjena SZB

 

Pažljivom uporabom SZB te uporabom sukladno etiketi i uputama za uporabu, može se ostvariti značajna korist za društvenu zajednicu kao što je povećanje prinosa poljoprivrednih kultura i osiguranje veće količine visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, no njihova uporaba s obzirom na svojstva aktivne tvari i pripravka, može biti opasna za ljude, životinje i okoliš, jer postoji puno rizika povezanih s njihovom uporabom.

Vodeći se ciljem da bi uporaba sredstava za zaštitu bilja bila održiva i sigurna na razini Europske Unije propisna je Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida. Direktivu je Hrvatska prenijela u nacionalno zakonodavstvo 2014. godine, donošenjem Zakona o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 14/2014, 115/2018, 32/2020, 46/2022). Temeljem navedenog Zakona o održivoj uporabi pesticida uveden je i sustav izobrazbe:

Svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici dužni su proći izobrazbu i položiti ispit kojim potvrđuju da posjeduju razinu znanja za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida, obavljanje poslova distribucije i prodaje pesticida te davanja savjeta u prodaji pesticida, te savjeta za primjenu pesticida u proizvodnji hrane i zaštite bilja, biljnih proizvoda i objekata od štetnih organizama.

IZOBRAZBA O SIGURNOM RUKOVANJU I PRAVILNOJ PRIMJENI PESTICIDA

Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine“, br. 46/22.)  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ovlašteno je kao stručno tijelo za provedbu izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja. Provoditelji izobrazbi su uz Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i ribarstva i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), kao i različite pravne osobe ovlaštene od strane Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva.

Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede organiziraju izobrazbu u svim županijama u Republici Hrvatskoj i to kroz dva modula: osnovni modul za profesionalne korisnike (trodnevni tečajevi, prema 18 satnom programu) i dopunski modul za profesionalne korisnike (6- satni program).

Slika 2. Polaznici izobrazbe

 

Izobrazba se provode putem Intervencije 78.01 (Potpora prenošenju znanja iz Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.).

Način održavanja tečajeva je isključivo uživo, odnosno u učionici (nema mogućnosti pohađanja izobrazbe putem webinara).

Polaznici izobrazbe  sukladno Zakonu moraju biti punoljetni, imati završenu najmanje osnovnu školu, te imati važeću e-mail adresu.

Po završenoj izobrazbi i položenom ispitu na e-mail šalje se  potvrda s bar kodom koja služiti kao dokaz za pravo kupnje sredstva za zaštitu bilja.  Barkod  s potvrde se može spremiti u mobitel te se na prodajnom mjestu može predočiti.

Potvrdu s bar kodom polaznici izobrazbe mogu i samostalno  u bilo kojem trenutku preuzeti preko portala ePoljoprivreda  kojem se pristupa putem NIAS-a uz uporabu elektroničkih vjerodajnica odgovarajuće razine za pristup FIS-u.

Poveznica na korisničke upute za korisnike koji se prijavljuju preko NIAS-a, objavljena je na FIS Portal.

 

S obzirom da se očekuje povećan broj korisnika kojima u 2025. godini ističe peta godina od završene  dopunske izobrazbe podsjećamo sve profesionalne korisnike da provjere trajanje potvrda te se pravovremeno prijave na izobrazbu.

Ponovnu izobrazbu moguće je pohađati najviše 6 mjeseci prije isteka važeće potvrde i u tom slučaju nova potvrda će važiti 5 godina od datuma isteka stare. Ukoliko se pristupi izobrazbi i ispitu nakon isteka stare potvrde, nova potvrda će važiti 5 godina od polaganja ispita.

Prijave na izobrazbu Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede  moguća je putem poveznice edukacije/tecajevi  (izabrati 78.01. – OSTALE TEME  – osnovnu ili dopunsku), putem poveznice na FIS  ili se javite najbližem terenskom savjetniku na popis savjetnika.

Sve dodatne informacije vezane uz izobrazbu o održivoj uporabi pesticida mogu se dobiti na pesticidi-strucna-podrska@mps.hr.

Ovdje preuzmite materijal za izobrazbu: Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja.

 

Marija Prnjak, dipl. ing. agr

e-mail: marija.prnjak@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Granotoč – značajni štetnik u voćarstvu

26. kolovoza 2024.0

Granotoč (Zeuzera pyrina (Linnaeus, 1761)) je polifagni kukac koji se smatra jednim od najopasnijih i najrazornijih štetnika koji buši drvo. Napada velik broj drveća i grmlja, a među najznačajnijim  su kruška, jabuka, orah, trešnja, lješnjak, javor, vrba, brijest i jasen.

Granotoč razvija jednu generaciju svake dvije godine, ali odrasli oblici i štete se pojavljuju svake godine.

Odrasli leptiri imaju bijela krila gusto posuta crnim točkicama (Slika 1. i 2.). Raspon krila iznosi od 50 do 70 mm, te je kod vrste prisutan spolni dimorfizam.

Slika 1. i 2. Odrasli oblik granotoča, Izvor: Božena Dežđek

 

Jaja granotoča su ovalnog oblika, veličine 1,3×1 mm. Mogu biti od svijetlo žute do svijetlo crvenkaste boje. Najčešće se nalaze u pukotinama kore ili na pupovima u skupinama do 200 jaja.

Gusjenice su žute boje te imaju sitne tamne točkice po tijelu dok je glava crnosmeđa, a narastu do 5 cm (Slika 3.). Gusjenice su heliofilne i kreću se prema svijetlu, tj. prema vrškovima grana i izboja. Kukuljice su smeđožučkaste boje, dugačke 30 do 40 m i najčešće se nalaze na samom izlasku iz hodnika.

Slika 3. Gusjenica granotoča, Izvor: Božena Dežđek

 

Prvi odrasli oblici granotoča pojavljuju se u svibnju i lipnju, a aktivni su do jeseni. Danju ih se ne primjećuje jer su aktivni po noći. Jedna ženka može odložiti oko 1000 jaja.

Nakon izlaska iz jaja, gusjenice odlaze na vrškove grana i izboja gdje se ubušuju u tanke grančice, u kojima buše hodnik prema dolje (Slika 4.). Kada gusjenice veličinom postanu prevelike za tanke grančice povremeno izlaze iz bušotina i sele na veće grane ili debla u kojima se hrane. Iduće godine gusjenice se spuštaju sve niže u deblje grane i u stablo. Katkad prstenuju stablo bušeći hodnik oko stabla, a ako je napadnuto mlađe stablo ono brzo propada. Izlazni otvori gusjenica se lako raspoznaju po hrpi piljevine koja viri iz otvora, najčešće promjera 10 mm. Tijekom zime gusjenice odlaze u dijapauzu a u proljeće ponovno nastavljaju s oštećenjima. Kukulje se treće godine između travnja i srpnja na samom izlasku iz hodnika pa se nakon izlaska leptira mogu uočiti prazne kukuljice koje vire iz rupe.

Slika 4. Bušenje hodnika na orahu, Izvor: Božena Dežđek

 

Štete uzrokuju gusjenice bušeći rupe unutar tankih grana stabla domaćina hraneći se na gornjim grančicama i postupno napadajući veće grane što na kraju uzrokuje propadanje pojedinih dijelova ili cijelog stabla (Slika 5.). Oštećenja ovise o starosti stabla. Oštećenja od granotoča mogu biti posebno jaka u rasadnicima. Kod mladih stabala može doći do nepravilnog formiranje grana, gubitka ploda ili se stabla mogu sasvim posušiti ako se gusjenica zavuče u deblo. Nazočnost jedne gusjenice granotoča u dvogodišnjoj maslini uzrokuje njezino propadanje. Starija stabla mogu biti ozbiljno napadnuta tako što uvenu pojedine grane u krošnji koje onda čine stablo ranjivijim na udare vjetra te dolazi do slabljenja kondicijskog stanja stabla. Granotoč često napada drveće koje trpi od suše i slabije njegovano i održavano drveće. Ženka često odlaže jaja na isto stablo u kojem se razvila, tako da u nekom voćnjaku pojedina stabla mogu biti jako napadnuta, dok ostala stabla nisu napadnuta.

Slika 5. Rupe od granotoča na stablu oraha, Izvor: Božena Dežđek

 

Praćenje i suzbijanje granotoča je izuzetno zahtjevno, jer razdoblje leta odraslih oblika traje oko 4 mjeseca. Let odraslih oblika prati se pomoću feromonskih lovki.

Preventivno suzbijanje moguće je u vrijeme izlaska gusjenice iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina. Dok kurativno suzbijanje sastoji se u uništenju gusjenica u grani ili deblu, mehanički odstranjivanjem zaraženih grana ili primjenom insekticida.

Za učinkovito suzbijanje granotoča potrebno je primijeniti integrirani sustav suzbijanja štetnika koji se temelji na primjeni više mjera zaštite (mehaničkih, fizikalnih, biotehničkih, bioloških i kemijskih).

Metoda masovnog ulova pomoću feromonskih lovki jedan je od alternativnih načina smanjenja štete i gustoće populacije (Slika  6. i 7.). Postavljanjem 10 feromonskh lovki po ha može se učinkovito smanjiti jačina populacije štetnika. Ovakav pristup zaštite usporit će pojavu otpornost vrste na insekticide i pridonijeti održivom suzbijanju štetnika u višegodišnjim nasadima.

Slika 6. Masovni ulov, Izvor: Božena Dežđek

slika 7. Feromonska klopka, Izvor: Božena Dežđek

 

 

Popis literature

  1. Barić B., Pajač Živković I. (2020). Načela integrirane zaštite bilja. Sveučilište u Zagrebu Agronomski Fakultet, Zagreb.
  2. Kutinkova H., Andreev R., Arnaoudov V. (2006). The leopard moth borer, Zeuzera pyrina(Lepidoptera: Cossidae) – important pest in Bulgaria. Journal of plant protection research.
  3. Kirsch P. (1988). Pheromones: their potential role in controlof agricultural insect pests. American Journal of Alternative Agriculture.
  4. Maceljski M. (1999.). Poljoprivredna entomologija, Zrinski d.d., Čakovec.
  5. Malekzadeh M., Karimzadeh R., Iranipour S. (2022). Chemical control of leopard moth Zeuzera pyrina in walnut orchards of Oskou and Azarshahr Counties. Journal of Applied Research in Plant Protection.
  6. Saeidi Z. (2021). Integration of pheromone and light traps for mass trapping of leopard moth, Zeuzera pyrina (Lepidoptera: Cossidae) in walnut orchards. Journal of Entomological Society of Iran.

 

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Služba za izvještajno-prognozne poslove u poljoprivredi

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Visoka populacija sredozemne voćne muhe – obveza provođenja mjera biljne higijene

22. srpnja 2024.0

Monitoringom kojeg provodi Centar za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu utvrđena je  visoka populaciju sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata) u nasadima breskve na području doline Neretve, stoga skrećemo pozornost proizvođačima voća na obvezu provođenja mjera biljne higijene.

U mediteranskoj regiji Republike Hrvatske, veliki problem u proizvodnji agruma, smokve, breskve, nektarine ili marelice  predstavlja štetnik  sredozemna  voćna muha (Ceratitis capitata).

U izrazito visokim populacijama javlja se  u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a područje od posebnog gospodarskog značaja obuhvaća administrativno područje gradova Opuzen, Metković i Ploče te općina Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

U brojnim državama svijeta sredozemna voćna regulirana je kao karantenski štetni organizam. U Republici Hrvatskoj, sredozemna voćna muha regulirana je Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe  Ceratitis capitata (Wiedemann). Naredbom su propisane biljke domaćini sredozemne voćne muhe, administrativno su određena područja gdje se provode mjere suzbijanja, mjere, inspekcijski nadzor nad provedbom mjera te troškovi provedbe mjera. Glavne biljke domaćini sredozemne voćne muhe u smislu ove Naredbe jesu: mandarina, klementina, naranča, kaki, nešpula, smokva, jabuka, marelica, šljiva, breskva i nektarina, japanska šljiva i kruška.

Zbog gospodarskih šteta i problema  koji ovaj štetnik čini  na svim navedenim voćnim vrstama a poglavito na mandarini koja je orijentirana izvozu, svake godine provodi se praćenje intenziteta populacije štetnika koje je u nadležnosti Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u cilju provođenja svih Naredbom propisanih mjera i pravovremenog suzbijanja.

U Republici Hrvatskoj proizvođači imaju na raspolaganju više mjera za suzbijanje ovog štetnika, a osnovna mjera koja se mora provoditi u svim nasadima je mjera biljne higijene na koju ovom prilikom podsjećamo proizvođače!

 

Biologija i način širenja sredozemne voćne muhe

Sredozemna voćna muha u dolini rijeke Neretve prezimljava u stadiju ličinke u plodu i kukuljice u tlu. Dominantna biljna vrsta u uvjetima doline Neretve u kojima prezimljava u stadiju ličinke je mandarina.

U travnju se počinju javljati prve odrasle muhe. Ženke odlažu više stotina (do 300) jaja u plodove u skupine od po 10 do 20 jaja, a za odlaganje jaja biraju što zrelije plodove. U nezrelom plodu ličinke se ne mogu hraniti i razvijati. Djelovanje ličinki u plodovima vidljivo je kao pojava „crvljivosti“ velikog broja voćnih vrsta koje se uzgajaju u dolini Neretve, a ovaj štetnik ih napada njihovim redoslijedom dozrijevanja. Plodovi marelice, breskve i nektarine predstavljaju prve domaćine sredozemne voćne muhe u kojima se njihova populacija povećava tijekom ljeta i izvrši zarazu plodova smokve od početka kolovoza i tijekom cijelog rujna. Od sredine rujna, javlja se najbrojnija četvrta generacija odraslih koji će pričinjavati zarazu plodova mandarine od početka zrenja do kraja studenog. U ovom razdoblju, zaražene mogu biti i druge biljke domaćini, kao što su jabuka, nashi, kruška, klementina, kaki. U plodovima mandarine razvija se najveći dio populacije čiji će jedan dio završiti razvoj i stradati tijekom zime, a većina populacije će prezimiti kao ličinka u plodu te dijelom kao imago, a najmanje kao kukuljica. Nakon prezimljavanja ličinka završava svoj razvoj u plodovima te će se iduće sezone ponovno pojaviti u voćnjacima kao odrasla muha, čime biološki ciklus ovog štetnika ponovno kreće od prvih dostupnih domaćina.

Kako bi se smanjila populacija i zaraza, potrebno je provoditi mjere higijene voćnjaka u svim voćnjacima domaćina sredozemne voćne muhe od strane tržnih proizvođača, hobista, vlasnika biljaka domaćina na okućnicama.

U cilju suzbijanja i sprječavanja širenja sredozemne voćne muhe, obvezno je provođenje mjera higijene voćnjaka sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata (Wiedemann) (NN 53/2023).

Sukladno Naredbi posjednici biljaka domaćina sredozemne voćne muhe obvezni su na ugroženim područjima:

  1. Redovito krčiti samonikle biljke domaćine voćne muhe na svojim posjedima
  2. Zapušteno poljoprivredno zemljište privesti kulturi te ga redovito održavati i obrađivati u skladu s odredbama propisa koji uređuju održavanje, zaštitu, korištenje, namjenu, naknadu i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem
  3. Provoditi higijenske mjere skupljanja svih otpalih plodova s tla te skupljanje trulih, oštećenih i drugih zaostalih plodova sa biljaka domaćina sredozemne voćne muhe tijekom berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe, te ih zbrinjavati na jedan od sljedećih načina kojim će se učinkovito uništiti ličinke sredozemne voćne muhe:
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe i zakopavanjem u roku od 24 sata te pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara ili
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe i držanjem u hladnjačama na temperaturi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana ili
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe u plastične vreće i čuvanjem u zatvorenim vrećama na otvorenom najmanje 10 dana
  1. Omogućiti stručnjacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pristup biljkama domaćinima sredozemne voćne muhe u svrhu praćenja populacije

 

Na području od posebnog gospodarskog značaja specijalizirani subjekti upisani u Registar specijaliziranih subjekata koji obavljaju djelatnost otkupa, pakiranja ili skladištenja obavezni su:

  1. Provoditi higijenske mjere prikupljanja svih otpalih plodova s tla, prikupljanje zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova, te provoditi njihovo pravilno zbrinjavanje kako je propisano Naredbom
  2. Obavijestiti pisanim putem fitosanitarnog inspektora o mjestima (broj katastarske čestice/adresa) na kojima će se provoditi mjere zbrinjavanja.
  3. Voditi ažuran popis proizvođača ili specijaliziranih subjekata od kojih otkupljuju plodove biljaka domaćina sredozemne voćne muhe, s podatcima o mjestu proizvodnje
  4. Voditi ažurne podatke o skladištenju i prodaji, odnosno premještanju plodova biljaka domaćina sredozemne voćne muhe
  5. Dostavljati podatke nadležnom fitosanitarnom inspektoru
  6. Označavati ambalažu i broj partije

 

O svim poduzetim mjerama posjednici biljaka domaćina sredozemne voćne muhe dužni su voditi evidenciju.

Jedinice lokalne samouprave u slučajevima kada se poljoprivredno zemljište ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju dužne su postupiti u skladu s propisom koji uređuje održavanje, zaštitu, korištenje, namjenu, naknadu i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

 

Aleksandra Radić, dipl. ing.

Voditeljica Službe za izvještajno prognozne poslove u poljoprivredi

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

KAMERE ZA PRAĆENJE FENOFAZA U BILJNOJ PROIZVODNJI

8. srpnja 2024.0

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. za Republiku Hrvatsku realiziran je projekt C1.5 R3-I2 „Pametna poljoprivreda“ kojeg je prijavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.  Projektom se predviđa uspostaviti niz pametnih usluga za poljoprivrednike, savjetnike i ostale dionike AKIS sustava u RH, a to su eMotrenje, eUčenje, eUsjev i eSavjetnik.

Sustav eMotrenje predstavlja mrežu različitih senzora za prikupljanje kvalitetnih podataka koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Na više od 300 lokacija u RH nabavljena je i postavljena oprema kao što su agrometeorološke stanice elektronske lovke za praćenje pojave štetnika, kamere za praćenje fenofaza i dr.

Za potrebe praćenja razvojnih stadija usjeva i trajnih nasada postavljeno je 70 digitalnih kamera za praćenje fenofaza i općeg stanja usjeva/nasada na području cijele RH. Kamera svakodnevno snima fotografije usjeva i nasada te ih preko mobilne internetske veze šalje na server za pohranu podataka. Savjetnik u svakom trenutku može pristupiti fotografijama preko interneta (mobitela, laptopa). Isto tako savjetnik može u svakom trenutku pristupiti i povijesti svih fotografija te na temelju njih izvoditi analizu cijele proizvodne sezone ili nekoliko sezona unatrag. Kamerama su obuhvaćene najvažnije poljoprivredne kulture.

U voćarskoj proizvodnji prati se 8 voćnih vrsta (jabuka, kruška, breskva, šljiva, trešnja, višnja, lijeska i haskap), u ratarstvu 6 ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, ječam, soja, uljana repica i suncokret), u vinogradarstvu nekoliko sorata vinove loze, a u maslinarstvu nekoliko sorata masline. Praćenjem fenofaza od kretanja vegetacije, cvatnje, zametanja i rasta plodova, zriobe pa sve do berbe/žetve nastoje se dati korisnicima podaci koji će pomoći u provođenju agrotehničkih mjera u uzgoju kultura. Također ovakvim sustavnim praćenjem nastojat će se usporediti razvojne faze kontinentalne Hrvatske i mediteranskog područja, istočnog i zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske kao i usporedba razvojnih faza na razini godine u odnosu na standardne fenofaze pojedinih kultura i sorata. Pošto je ovo prva godina praćenja upoznajemo se s mogućnostima programa, te nastojimo praćenjem poboljšati sustav kako bi nam fotografije bile što bolje i kako bismo što preciznije odrediti fenofaze.

Za početak analiziran je razvojni ciklus trešnje koja je s cvatnjom krenula krajem ožujka (27.03.2024.- Kordia, 30.03.2024 Tugarka) te je trajala 10 – 12 dana. Zapazili smo da nije bilo razlike u cvatnji između kontinentalnog i mediteranskog dijela Hrvatske. Prema istraživanju i objavljenom radu Tomasović, Senija ; Bogunović, Igor ; Gadže, Jelena ; Radunić , Mira ; Čmelik, Zlatko „Vrijeme cvatnje i dozrijevanje plodova trešnje različitih sorata „// 6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem. Ilok, 2011. str. 28-28 utvrđeno je da je sorta Kordia početak cvatnje imala 10.4.2009., te 14.04.2010. Berba je krenula početkom lipnja ( 4.- 10.06.2024.) za promatrane su sorte Kordia i Tugarka,  te je bila u odnosu na prijašnje godine ranija za 10- tak dana.

Uspoređujući povijest fotografija snimljenih kamerama za praćenje za proizvodnu godinu 2023. i 2024. po datumu žetve ozimog ječma u istočnom i središnjem dijelu RH može se zaključiti da je ove godine žetva uranila za 4-6 dana.

Vegetacija masline u ovoj godini u odnosu na prethodnu vegetacijsku godinu na temelju povijesti fotografija zabilježenih kamerama za praćenje, ovisno o mikrolokalitetu u cijelom uzgojnom području je ranija za 10-15 dana.

 

 

Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr.

Dragica Tresk Penezić, dipl.ing. agr.

Žarko Kovačić, dipl.ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka – prijenosnika zlatne žutice vinove loze

7. lipnja 2024.0

Zlatna žutica vinove loze, poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Riječ je o karantenskoj bolesti i  propisane mjere sprječavanja njenog širenja su obavezne za sve posjednike vinove loze.

Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis), jednostanični bakterijski organizam, koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu). Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere.

Na karti su označena demarkirana područja u Republici Hrvatskoj.

Crvenom bojom označeno je zaraženo područje  u kojem je laboratorijskom analizom potvrđena prisutnost štetnog organizma i u kojem se provode mjere iskorjenjivanja štetnog organizma.

Žutom bojom označeno je sigurnosno područje je područje koje okružuje jedno ili više zaraženih područja i u kojemu nije potvrđena prisutnost štetnog organizma, a u kojem se provode mjere sprječavanja širenja štetnog organizma.

 

Širenje zlatne žutice vinove loze  vrši se putem vektora američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball).

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18 , NN 63/19)  u demarkiranim područjima obavezno je praćenje i suzbijanje američkog cvrčka.

Ličinke cvrčka se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća a ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje oko 10 dana, ovisno o temperaturama zraka. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno oko 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

Suzbijanje populacije američkog cvrčka  u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti koje se provodi upotrebom kemijskih pripravaka, insekticida.

Ličinka L1 S. titanus

 

Ličinka L2 S. titanus

 

Ličinka L3 S. titanus

 

Ličinka L4 S. titanus

 

Ličinka L5 S. titanus

 

Odrasli oblik S. titanus

 

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina).

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

 

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

 

Suzbijanje američkog cvrčka

Prvo tretiranje obavlja se nakon završetka cvatnje vinograda,  prije ulaska  u razvojni stadij  (L3) kada one postaju zarazne i mogu prenositi bolest na zdrave trsove.

Nakon prvog tretiranja potrebno  je obaviti i  drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

 

Tablica 1. Registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka na vinovoj lozi prema FIS-u

PRIPRAVAK MAKSIMALAN BROJ TRETIRANJA U SEZONI
SIVANTO PRIME (flupiradifuron)

1X

 

DECIS 2,5 EC (deltametrin),

CHYTHRIN MAX (cipermetrin),

CYPGOLD (cipermetrin)

 1X
SUMIALFA 5 FL (esfenvalerat) ponavljanje tretmana sukladno službenim preporukama

MAVRIK FLO (taufluvalinat)

EVURE (taufluvalinat)

 2X

ABANTO (piretrin),

KRISANT EC (piretrin),

PYREGARD (piretrin),

DIREKT GREEN (piretrin),

 2X

ASSET FIVE (piretrin),

PIRECRIS (piretrin)

 3X
FLIPPER (masne kiseline kalijeve soli)  

5X

 
NEEMIK TEN (azadiraktin) 1X

Detaljniji podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Primjena insekticida dozvoljena je po završetku cvatnje vinove loze, a cvatući pokrov u vinogradu  potrebno je pokositi radi zaštite pčela!

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18, NN 63/19) osim suzbijanja američkog cvrčka nužno je provoditi:

  • Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome bolesti zajedno s korijenom.
  • Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
  • Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

 

 

Agroekologija, Vijest, Zaštita bilja

Zbrinjavanje prazne ambalaže SZB za 2024.

29. ožujka 2024.0

Svim korisnicima sredstava za zaštitu bilja donosimo novi raspored zbrinjavanja prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za 2024.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Albaugh TKI* (Pinus Agro), Agrozov, BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Certis Belchim HR* (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

 

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Akcija sakupljanja ambalažnog otpada organizira se za poljoprivredna gospodarstva (pravne osobe, OPG) koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz ispravnog zbrinjavanja prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 (15.4.2022).

Na navedenim punktovima može se predati prazna ambalaža i dobiti od tvrtke C.I.A.K. d.o.o. ovjereni prateći list. Prateći list potrebno je čuvati za slučaj inspekcijskog nadzora.

Dokument možete preuzeti i na poveznici (kliknite ovdje), a popis je i ispod:

Istarska županija

15.04.2024.

Finida bb (dvorište 6. maj) Umag 09.00 – 11.00
Brtonigla Nova Vas Brtonigla 12.00 – 14.00

 

Istarska županija

19.04.2024.

Parkiralište ispred B-voda d.o.o. Sveti Ivan 6 Buzet 09.00 – 10.30
Parkiralište iza doma Josip Daus Cerovlje 12 Cerovlje 12.00 – 14.00

 

Istarska županija

23.04.2024.

Sajmište Višnjan Višnjan 09.00 – 11.00
POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o. Šišanska cesta 124 Pula 13.00 – 14.30

 

 

 

Primorsko – goranska županija

26.04.2024.

Poljoapoteka Cortina Novo naselje Mravinci bb Čavle 09.00 – 10.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.04.2024.

PZ Napredak K. Tomislava 40 Gradište 09.00 – 11.00

Istarska županija

30.04.2024.

Trg Pićan Pićan 60 Pićan 09.00 – 11.00

 

Brodsko – posavska županija

02.05. 2024.

PPK d.o.o. Nova Gradiška Kralja Dmitra Zvonimira 292 Nova Gradiška 09.00 – 13.00

 

Brodsko – posavska županija

03.05.2024.

Agronom d.o.o. J. Kozarca 12 Bukovlje 09.00 – 11.00

 

Brodsko – posavska županija

08.05.2024.

Gratis – commerce d.o.o. Bebrina 81 Bebrina 08.30 – 10.00
Gratis – commerce d.o.o. Gornja Bebrina 67 Ruščica 11.00 – 13.00

 

Požeško – slavonska županija

09.05.2024.

Kutjevo d.d. Trg Graševine 2 Kutjevo 08.00 – 11.00
Kutjevo d.d. Trg Vilima Korajca 13 Kaptol 11.30 – 13.30

 

Požeško – slavonska županija

14.05.2024.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba Trg Zrinskih i Frankopana Pleternica 08.00 – 10.30
Komunalno društvo Kralja Tomislava 56e Čaglin 11.30 – 13.00

 

Požeško – slavonska županija

21.05.2024.

Agronom d.o.o. Voćarska bb, Završje Brestovac 09.00 – 12.00

 

 

 

 

Karlovačka županija

24.05.2024.

Bublić Commerce d.o.o. Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c Karlovac 08.00 – 10.00
Gavranović d.o.o. Mali Erjavec 4 Mali Erjavec 11.00 – 12.00
Vinski podrum Vrbanek Obrež Vivodinski 1 Vivodina 13.00 – 15.00

 

Brodsko – posavska županija

29.05.2024.

Braniteljska zadruga Kobaš Kloštarska 6 Slavonski Kobaš 09.00 – 11.00

Karlovačka županija

31.05.2024.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna Duga Resa 08.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

31.05.2024.

Udruga vinogradara i voćara Matije Gupca (Hrvatski  pučki dom) Staro Petrovo Selo 10.00 – 12.00

 

Osječko – baranjska županija

05.06.2024.

Općina Gorjani Kula 1 Gorjani 09.00 – 12.00

 

Ličko – senjska županija

07.06.2024.

Madig – Mrežnica d.o.o. Kralja Zvonimira 131 Otočac 08.00 – 10.00
Poljopromet d.o.o. Lički Osik 81 (Stari) Lički Osik (Stari) 11.00 – 13.00

 

Zadarska županija

07.06.2024.

Kod Poljoljekarne Klarići 60 Stankovci 09.00 – 11.00

 

Karlovačka županija

10.06.2024.

Madig – Mrežnica d.o.o. Salopek Selo 2 Ogulin 08.00 – 10.00

 

Karlovačka županija

12.06.2024.

Parkiralište NK Josipdol Karlovačka 6a Josipdol 08.00 – 10.00
Benzinska postaja Plaški (preko puta) Plitvička cesta Plaški 11.00 – 12.30

 

 

Zadarska županija

14.06.2024.

Parking kod velikog nogometnog igrališta Ulica Josipa bana Jelačića 11 Poličnik 10.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

17.06.2024.

Agro Tovarnik Rusinjska b.b. Mikluševci 09.00 – 11.00

 

 

 

 

Požeško – slavonska županija

21.06.2024.

Lipkom d.o.o. I. Mažuranića 81 Lipik 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

24.06.2024.

P.Z. Štefanje Štefanje 84 a Štefanje 08.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

25.06.2024.

ATAR d.o.o. I. L. Ribara 25 Beničanci 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

26.06.2024.

DVD u Gudovcu Gudovac 41 Gudovac 08.00 – 10.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

28.06.2024.

Šnajder d.o.o. Bilogorska 74 Kapela 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

01.07.2024.

Sajmište u Garešnici Ulica Petra Svačića Garešnica 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

03.07.2024.

Sima-agro d.o.o. Donji Sređani  47 Dežanovac 08.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

05.07.2024.

ABUNDAN d.o.o. Sv. Mihovila 19 Velika Ludina 08.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

08.07.2024.

Kod Društvenog doma Radićeva ulica Kutina 08.00 – 11.00
Sajmišna ulica kod Veterinarske ambulante Lipovljani 12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

10.07.2024.

Komunalac Glina d.o.o. Jukinačka 104 Glina 08.00 – 11.00
PZ Prvča Barice Rapić 1a Sisak 12.30 – 16.00

Sisačko – moslavačka županija

12.07.2024.

Sajmište Popovača Moslavačka 12 Popovača 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

15.07.2024.

Parkiralište kod Općine Šandrovac Bjelovarska 6 Šandrovac 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

17.07.2024.

Sajmište Početak Bjelovarske ulice Veliki Grđevac 08.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

18.07.2024.

Dvorište komunalnog društva Kolodvorska 1 Koritna 09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

19.07.2024.

DARKOM d.o.o. – Reciklažno dvorište Josipa Kozarca 23 Daruvar 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

22.07.2024.

Sajmište Sv. Andrije bb Čazma 08.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

24.07.2024.

Prostor stočnog sajma u Sunji Sajmište bb Sunja 08.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

25.07.2024.

Kooperacija Drenje Gajeva 35 Drenje 10.00 – 12.00

 

Dubrovačko – neretvanska županija

25.07.2024.

Poljoprivredna zadruga Putniković Putniković 7 Putniković 10.00 – 12.00

 

Požeško – slavonska županija

26.07.2024.

PZ Prvča Pavla Radića 44 Požega 10.00 – 11.00

 

 

 

 

Dubrovačko – neretvanska županija

01.08.2024.

ATTS d.o.o. Gruda 3 (kod Tommy-a) Gruda 10.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

02.08.2024.

Trgovački obrt Tina I. G. Kovačića 106 Ilok 09.00 – 12.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

07.08.2024.

Agro Tovarnik Vl. Ivana Burika 34 Tovarnik 09.00 – 11.30

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.08.2024.

PZ Napredak Strossmayerova b.b. Babina Greda 09.00 – 10.00
PZ Napredak Velika Cerna 147 Cerna 11.00 – 13.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

14.08.2024.

CEZAREJA d.o.o. Soljanska 56 Drenovci 09.00 – 13.00

 

Zadarska županija

16.08.2024.

Maslinik OPG Ivan Atelj 200 m južno od rampe za utovar grožđa,            Parcela Vickouša Zagrad, Nadin 08.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

19.08.2024.

Ruris Agro d.o.o. Zagrebačka 146 Gundinci 09.00 – 12.00

 

 

Splitsko – dalmatinska županija

19.08.2024.

Poljoapoteka Hipodrom Put Piketa 24 Sinj 09.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

21.08.2024.

PZ Topolje Republike 50 Topolje 08.30 – 10.00
Dom Kulture V. Nazora 32 Popovac 11.00 – 12.00

 

 

 

Dubrovačko – neretvanska županija

21.08.2024.

Poljopromet d.o.o. Jasenska bb Opuzen 10.00 – 13.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

22.08.2024.

CEZAREJA d.o.o. Skorotinci 8 Otok

Industrijska zona

 09.00 – 12.00

 

Virovitičko – podravska županija

23.08.2024.

Agrimex d.o.o. Detkovac 19 Detkovac 09.00 – 11.00

 

Splitsko – dalmatinska županija

23.08.2024.

Poljopromet d.o.o. Glavina Donja 373 Imotski 08.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

26.08.2024.

Općina Kneževi Vinogradi Vaga prema Kotlini Kneževi Vinogadi 09.00 – 11.00

 

Primorsko – goranska županija

27.08.2024.

P.Z. VRBNIK Namori 2 Vrbnik 10.00 – 12.00

 

Brodsko – posavska županija

28.08.2024.

Stočna pijaca Nova Kapela 10.00 – 12.00

 

Splitsko – dalmatinska županija

28.08.2024.

Ispred pogona bivše tvrtke KRAH Fra Ivana Rozića 23 Vrgorac 09.00 – 11.00

 

Osječko – baranjska županija

29.08.2024.

Agrar T.P.P. (Habada) Kralja Tomislava bb Selci Đakovački 08.30 – 10.00
Europlantaže d.d. Trg 2 Brođanci 11.30 – 12.30

 

Virovitičko – podravska županija

29.08.2024.

Slatina kom d.o.o. Trg Ruđera Boškovića (stara tržnica) Slatina 08.00 – 11.00

 

 

Krapinsko – zagorska županija

30.08.2024.

Trgocentar d.o.o. Trg Sv. Jurja 8 Desinić 08.00 – 10.00

 

Virovitičko – podravska županija

02.09.2024.

Reciklažno dvorište Industrijska zona, Rakitka 2 Kladare 08.00 – 11.00

 

Virovitičko – podravska županija

04.09.2024.

PP Orahovica d.d. – Gutmanovci Zakov gaj Gutmanovci 08.30 – 12.00
PP Orahovica d.d. Zdenci b.b. Zdenci 13.00 – 14.30

 

Zagrebačka županija

05.09.2024.

Parkiralište gradskog stadiona Celine 8 Vrbovec   08.00 – 11.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

06.09.2024.

Prostor kod sportske dvorane – Ivankovo Bošnjaci 10 Ivankovo 10.00 – 12.00

 

Zagrebačka županija

06.09.2024.

Sajmište u Dubravi „Dudnjak“ Radnička ulica bb Dubrava Vrbovečka   08.00 – 11.00

 

Zagrebačka županija

09.09.2024.

Poljoapoteka Jakopović Lipovec Lonjski 17 Lipovec Lonjski

Kloštar Ivanić

 08.00 – 11.00

 

 

Krapinsko – zagorska županija

10.09.2024.

Micak d.o.o. Kolodvorska 47a Marija Bistrica 08.00 – 10.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

10.09.2024.

PZ Bogdanovci Rudina krčevine 1 Bogdanovci 09.00 – 11.00

 

Zagrebačka županija

11.09.2024.

Cipro d.o.o. Josipa Predavca 10 Dugo Selo 08.00 – 10.00
Sajmište Pisarovina Karlovačka 8A Pisarovina 11.30 – 13.30

Šibensko – kninska županija

13.09.2024.

PZ Primošten Burnji (skladište) Draga 6 Primošten Burnji 10.00 – 11.30
DRNIŠKI VINOGRADAR d.o.o.     (Dalmacija vino Split d.o.o.) I. Meštrovića 38

(lokacija Cecela)

 Drniš 13.00 – 15.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

13.09.2024.

Ruris Agro d.o.o. Strosmajerova 61 Bošnjaci 09.00 – 10.30
PZ Napredak V.Nazora 8 Bošnjaci 11.00 – 12.00

 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb

16.09.2024.

Ispred Društvenog doma Vukovina Stara cesta 14 Vukovina 08.00 – 10.00
DVD Odranski Obrež (plato ispred) Obreška cesta 119 Odranski Obrež 10.30 – 12.00

 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb

18.09.2024.

Poljoapoteka Papiga Črećan 10 b Sv. Ivan Zelina 08.00 – 11.00
Veterinarska ambulanta u Belovaru Varaždinska 55 Belovar 11.30 – 12.30

 

Zagrebačka županija

20.09.2024.

Penić-promet Krašić 96 Krašić 10.30 – 12.00

 

Zagrebačka županija

23.09.2024.

Agronom d.o.o. Ulica 65. bataljuna ZNG 48 Ivanić Grad   08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

25.09.2024.

Amting d.o.o. Kolarova 2 Veliki Bukovec 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

27.09.2024.

Poljodom d.o.o. Gospodarska 2 Ivanec 08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

30.09.2024.

PZ Prvča Kolodvorska 12 Jalžabet 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

02.10.2024.

Sakupljalište repe (repodrom) Stjepana Radića 1 Vidovec 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

04.10.2024.

Agronom d.o.o. Trg Tomislava Bardeka 17 Sokolovac 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

08.10.2024.

Agronom d.o.o. Trg Matije Gupca 2 Novigrad  Podravski 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

10.10.2024.

Gola – općinsko skladište A. Šenoe Gola 08.00 – 12.00

 

Osječko – baranjska županija

11.10.2024.

Općina Podravska Moslavina J.J. Strossmayera 150 Podravska Moslavina 09.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

15.10.2024.

Parkiralište ispred DVD-a Sv.Petar Orehovec 131 Sv.Petar Orehovec 08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

17.10.2024.

Prostor tržnice Ulica 77. Samostalnog bataljuna ZNG-a 19 Grubišno Polje 08.00 – 11.00

 

 

Koprivničko – križevačka županija

21.10.2024.

Lenagro d.o.o. Palih boraca 1 Đelekovec 08.00 – 11.00

 

Varaždinska županija

24.10.2024.

Poljocentar d.o.o. Međimurska 30 Varaždin 08.00 – 10.00

 

Varaždinska županija

28.10.2024.

Poljodom d.o.o. Vladimira Nazora 26 Vinica 08.00 – 10.00

 

 

 

Međimurska županija

30.10.2024.

Tvornica stočne hrane d.d. Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA Kolodvorska 74 Donji Kraljevec 08.00 – 12.00

 

Međimurska županija

04.11.2024.

Tvornica stočne hrane d.d. Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA Sajmišna 1 Kotoriba 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

06.11.2024.

Kocen Agro d.o.o. Štrigova 76 Štrigova 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

08.11.2024.

Agromartin d.o.o. Čakovečka bb Sv.Martin na Muri 08.00 – 10.00

 

Međimurska županija

12.11.2024.

Dodlek – Agro d.o.o. Lipovke 6 Belica 08.00 – 11.00

 

Međimurska županija

19.11.2024.

Poljoposavec d.o.o. Matije Gupca 5a Dunjkovec 08.00 – 10.00

 

 

 

 

Koprivničko – križevačka županija

21.11.2024.

Reciklažno dvorište Hrvatske državnosti 94 Herešin, Koprivnica 08.00 – 12.00

 

Koprivničko – križevačka županija

25.11.2024.

Industrijska zona Čret Kod skretanja za Lemeš Križevački Križevci 08.00 – 12.00

 

Koprivničko – križevačka županija

27.11.2024.

Agronom d.o.o. Kolodvorska 19 Đurđevac 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

29.11.2024.

Sajmište Sveti Ivan Žabno Zagrebačka bb Sveti Ivan Žabno 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

03.12.2024.

Sajmište Gornja Rijeka Novoselska ulica 15 Gornja Rijeka 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

05.12.2024.

Sajmište Kolodvorska bb Virje 08.00 – 11.00

 

Koprivničko – križevačka županija

09.12.2024.

Parkiralište ispred zgrade Općine Kalnik Trg Stjepana Radića 5 Kalnik 08.00 – 11.00

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Izobrazba o tržišnim standardima i kontroli usklađenosti voća i povrća

16. studenoga 2023.0

U periodu od 23. – 27. 10. 2023. godine, održan je „Ad Hoc“ tečaj pod nazivom: Izobrazba o tržišnim standardima i kontroli usklađenosti voća i povrća sa tržišnim standardima EU. Tečaj je održan u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Ploče, Crna rika 7A a imao je za cilj izobrazbu polaznika o tržišnim standardima i kontroli usklađenosti voća i povrća sa tržišnim standardima. Radionicu je vodila gđa. ing. Viera Baričičová, PhD. iz Ministarstva poljoprivrede Republike Slovačke. Osposobljavanju je nazočilo 9 polaznika koji su uspješno svladali propisani program.

U periodu od 23. – 27. 10. 2023. godine u Pločama je održan „Ad Hoc“ tečaj sa svrhom osposobljavanja polaznika za izdavanje Ovlaštenja registriranim trgovcima za obavljanje kontrole i izdavanja certifikata o usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima. Tečaju je pristupilo devet polaznika i to djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Ministarstva poljoprivrede kao i gost s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Voditeljica tečaja bila je gđa. ing. Viera Baričičová, PhD., iz Ministarstva poljoprivrede Republike Slovačke koja ima vrlo bogato višedesetljetno iskustvo u provedbi navedenih tečajeva.  Izobrazba je održana u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Ploče, Crna rika 7A, uz tehničku pomoć djelatnika Područne službe za stručnu podršku Opuzen i Ploče. Tečaj je proveden u ugodnom radnom prostoru zahvaljujući angažmanu djelatnica Poduzetničkog inkubatora.

Slika 1. Praktični dio osposobljavanja o tržišnom standardu za jabuku pod vodstvom gđe. Viere Baričičové (snimio T. Validžić)

Zakonodavni okvir

Člankom 76. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, propisano je kako se svježe voće i povrće namijenjeno za prodaju potrošaču može stavljati na tržište samo ako je zdrave, besprijekorne i tržišne kakvoće i ako je naznačena zemlja podrijetla. Kako bi se ujednačila provedba ove odredbe na razini svih članica EU, donijeta je posebna provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 (7. lipnja 2011.), o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća. Ova provedbena uredba donesena je kako bi se izbjegle nepotrebne prepreke u trgovini unutar EU kao i trgovini s trećim zemljama. Uredbom je propisan Opći i posebni tržišni standard za sve svježe voće i povrće u prometu. Trenutno, Opći tržišni standard obuhvaća 88 vrsta voća i povrća s tendencijom proširenja na tropsko i orašasto voće. Posebni tržišni standard obuhvaća i propisuje tržišne standarde za 11 vrsta voća i povrća i to: agrumi, banana, breskva i nektarina, jabuka, jagoda, kivi, kruška, stolno grožđe, paprika, rajčica, salata, kudrava i širokolisna endivija.

Uredbom Komisije (EU) br. 543/2011., propisno je također kako svaka država članica treba odrediti inspekcijska tijela odgovorna za provedbu kontrola usklađenosti u svakoj fazi stavljanja na tržište, a također jedno od tih tijela treba biti nadležno za kontakte i koordinaciju između svih drugih imenovanih tijela. U RH provedbu kontrola usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima namijenjenog stavljanju na tržište i izvozu, provodi poljoprivredna inspekcija, a voća i povrće koje se uvozi, fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata. Trening za ovlaštenje registriranim trgovcima za obavljanje kontrole i izdavanja certifikata o usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima obavljaju djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede.

Slika 2. Praktični dio osposobljavanja u nasadu mandarine u k.o. Opuzen (snimio T. Validžić)

Provedba osposobljavanja

Teoretski dio tečaja provođen je od strane gđe. Baričičové u obliku Power point prezentacije kroz koje su polaznici upoznati s propisanim Posebnim tržišnim standardima za jabuku i agrume koji obuhvaćaju: limun, mandarine, klementine, naranče, limete, grejpfrut i pomelo, pri čemu je poseban naglasak iz razumljivih razloga, dan na tržišne standarde za mandarine (satsume). Sudionici su ovim putem upoznati i sa zahtjevima kakvoće i označavanja za jabuku kao i svaku pojedinu vrstu agruma.  Prema provedbenoj Uredbi br. 543/2011., svo voće i povrće svrstava se u tri klase: Klasa extra, Klasa I i Klasa II.

Slika 3. Zajednička evaluacija kakvoće svakog pojedinačnog uzorka mandarine i diskusija (snimio T. Validžić)

Praktični dio tečaja provodio se u učionici, u nasadu mandarine kao i u pakirnici tvrtke Agro Neretva d.o.o., A. Stepinca 42 u Opuzenu. U praktičnom dijelu tečaja u učionici, polaznici su educirani kroz individualni i grupni rad na 24 prezentirana uzorka jabuke i mandarine. Polaznici su na osnovi manjih ili većih odnosno vanjskih i unutarnjih nedostataka, svrstavali prezentirane proizvode u pripadajuće klase. Nakon individualnog rada sudionika, slijedila je zajednička evaluacija i diskusija vezano za utvrđenu klasu svakog pojedinog proizvoda. U posebnom dijelu radionice, razvila se diskusija o zahtjevima za označavanje pakovina agruma (sadržaj deklaracija).

U trajnom nasadu mandarine u k.o. Opuzen u vlasništvu OPG-a Tonći Palinić, polaznici su upoznati s problematikom proizvodnje, dozrijevanja i berbe mandarine kao i metodama zaštite nasada od napada mediteranske voćne muhe (Ceratitis capitata). U pakirnici tvrtke Agro Neretva d.o.o., polaznici su od strane tehnologa tvrtke upoznati s problematikom klasiranja mandarine, njezinog odzelenjavanja kao i čuvanja i skladištenja.

Slika 4. Praktični dio osposobljavanja polaznika u skladišnom prostoru i sortirnici mandarine tvrtke Agro Neretva d.o.o., Opuzen

U završnom dijelu izobrazbe, provedena je provjera usvojenih znanja kroz pismeni i praktični dio ispita. Nakon evaluacije ispitnih pitanja od strane voditeljice tečaja, utvrđeno je kako su svi sudionici tečaja uspješno položili pismeni i praktični dio testiranja. Dovršetkom postupka testiranja, dovršen je program edukacije a polaznicima su izdani Certifikati o uspješnom pohađanju „Ad Hoc“ tečaja.

dr. sc. Tihomir Validžić

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Poziv korisnicima intervencija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.

5. rujna 2023.0

Sva poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražili plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe.

Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN 25/23, 52/23 i 56/23) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj izobrazbi.

Korisnici plaćanja za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP) i IAKS mjere obvezni su svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati.

Izobrazbe, individualna savjetovanja i demonstracijske aktivnosti koje obavljaju javni i privatni savjetnici za korisnike su besplatne.

Pozivamo Vas da na mrežnoj stranici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede savjetodavna.mps.hr, pod Savjetovanja i tečajevi pratite objave održavanja tečajeva u Vašoj županiji te se prijavite za sudjelovanje na izobrazbi, uživo ili putem webinara.

Ovdje se nalazi naziv tečaja i pripadajuć popis intervencija za koje se navedeni tečaj priznaje:

 1.  PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (stočarska proizvodnja) + IAKS mjere (stočarska proizvodnja) 2023. – (oznaka 78.01. – C)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  •  32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka
  •  32.01.02. PVP za prvotelke
  •  32.02. PVP za tov junadi
  •  32.03. PVP za krave dojilje
  •  32.04. PVP za ovce i koze
  •  70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  •  70.06. Dobrobit životinja

 

2. IAKS MJERE 2023. – (oznaka 78.01. – 3)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
  • 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
  • 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • 70.02.01. Zaštita ptice kosca
  • 70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima
  • 70.02.03. Uspostava poljskih traka
  • 70.04. Održavanje ekološkog uzgoja
  • 70.07.01. Očuvanje suhozida
  • 70.07.02. Očuvanje živica
  • 70.08.01. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka
  • 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika
  • 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  • 70.06. Dobrobit životinja

 

3.  EKO SHEME + PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (biljna proizvodnja) 2023. – (oznaka 78.01. – A)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
  • 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina
  • 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
  • 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
  • 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
  • 32.05. PVP povrće
  • 32.06. PVP za voće
  • 32.09. PVP za sjeme

 

4.  IZOBRAZBA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA 2023. – (oznaka 78.01. – 4)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
  • 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika

 

Nepoštivanje obveza propisanih za korisnike pojedinih intervencija dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

Više o tečajevima i postupku prijave pročitajte na poveznici (kliknite ovdje).

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Metode praćenja leta i suzbijanja orahove muhe

1. rujna 2023.0

Dana 25. kolovoza 2023. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, održala je Demonstracijsku aktivnost na temu: „Metode praćenja leta i suzbijanja novog invazivnog štetnika – Orahove muhe (Rhagoletis completa) u trajnim nasadima oraha“. Demonstracijska aktivnost je održana u trajnom nasadu oraha u k.o. Brođanci (19,34 ha) u vlasništvu tvrtke Europlantaže d.d. iz Brođanaca. Na demonstraciji je nazočilo 14 zainteresiranih voćara iz Osječko-baranjske županije.

Cilj demonstracije bio je upoznavanje voćara s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom Orahove muhe, metodama monitoringa leta te preventivnim i kurativnim mjerama zaštite oraha od ovog štetnika.

Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson), eng. Walnut husk fly ili WHF, posljednjih godina je sve značajniji štetnik plodova oraha a štete na plodovima mogu biti veće od 80%. Štetnik je introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta a prvi nalaz u RH registriran je u Istri 2004. godine. U razvijenim zemljama, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga). Trenutno, borbu protiv ovoga štetnika komplicira nedovoljan broj registriranih insekticidnih pripravaka u EU pa tako i Republici Hrvatskoj. Iako štetnik ima samo jednu generaciju godišnje, zaštitu otežava i činjenica da muha ima vrlo dug period izlijetanja (gotovo dva mjeseca) te da za sada nema prirodnih neprijatelja. Stoga je u svrhu učinkovite borbe protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine, biološki ciklus te metode monitoringa leta orahove muhe uz korištenje vizualnih, feromonskih i hranidbenih atraktanata – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Preventivne (agrotehničke) i nekemijske mjere (metoda masovnog ulova), suzbijanja orahove muhe te kritični broj štetnika – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada oraha (prskalice i raspršivači, registrirana sredstva-insekticidi u zaštiti oraha) – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 2. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

U praktičnom dijelu demonstracijske aktivnosti voćarima su prezentirane sljedeće teme:

  • Vizualni pregled nasada na prisutnost imaga orahove muhe i prepoznavanje simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu oraha uz dodatak hranidbenog/feromonskog atraktanta – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Praktični prikaz zaštite komercijalnog nasada oraha velikog volumena krošnje uz korištenje traktorskog vučenog raspršivača – podešavanje dizni i priprema škropiva, kontrola raspodjele škropiva uz korištenje žutih vodoosjetljivih listića – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 3. Praktični dio demonstracijske aktivnosti – priprema i podešavanje traktorskog raspršivača

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke i biološke osobine Orahove muhe, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe, uzorci zaraženog biljnog materijala, razni modeli žutih ljepljivih ploča, ampule sa feromonima i atraktantima. U praktičnom dijelu demonstracije, sudionici su na živom biljnom materijalu (zaraženi plodovi oraha), vršili determinaciju ličinki orahove muhe. Posebnu pozornost polaznika privukla je i demonstracija kontrole raspodjele škropiva u krošnji stabla oraha uz korištenje vodoosjetljivih listića, što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Slika 4. Vodoosjetljivi listići služe za kontrolu raspodjele škropiva po volumenu krošnje

 

Nakon praktičnog dijela demonstracije slijedila je razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera u zaštiti nasada oraha. Direktor tvrtke Europlantaže d.d., gosp. Leonard Kovač, izložio je svoja 15-godišnja iskustva u voćarskoj proizvodnji te o izazovima rentabilne proizvodnje oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena, nedostatka radne snage te pojave novih bolesti i štetnika.

Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju demonstracijske aktivnosti provedena je od strane polaznika i evaluacija demonstracijske aktivnosti. Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, demonstracija je dovršena osvježenjem svih sudionika.

Slika 5. Žuta križna ljepljiva ploča uz dodatak feromonskog atraktanta za praćenje leta Orahove muhe

 

Video zapis 1. Sažetak demonstracijske aktivnosti u Brođancima

 

dr. sc. Tihomir Validžić

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK