Zaštita bilja

Događaji, Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Smeđa mramorirana stjenica i bakterijski rak lijeske u nasadima lijeske

Dana 18. kolovoza 2023. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, održala je Demonstracijsku aktivnost na temu: „Biološke osobine i metode zaštite od novog polifagnog štetnika – Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) i Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) u nasadima lijeske“. Demonstracijska aktivnost je održana u vrlo dobro agrotehnički i pomotehnički održavanom trajnom nasadu lijeske u k.o. Valpovo (2,96 ha) u vlasništvu OPG-a Kovačić Mihaela iz Valpova. Na demonstraciji je nazočilo 22 zainteresirana voćara iz Osječko-baranjske županije.

Cilj demonstracije bio je upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom Smeđe mramorirane stjenice kao i simptomatologijom i patologijom bakterijskog raka te preventivnim i kurativnim mjerama zaštite lijeske od ovih štetočinja.

Posljednjih nekoliko godina smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), postala je gospodarski značajan štetnik u EU, kako lješnjaka tako i ostalih voćnih vrsta (breskva, nektarina) te povrća. Štetnik je introduciran na europski kontinent iz istočne Azije (Kina, Japan i indokineski podkontinent). Štete koje uzrokuje mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete čini odrasli oblik (imago) i ličinke bodenjem i sisanjem što dovodi do različitih deformacija plodova. Neizravne štete nastaju kada se tijekom ishrane (ubadanjem rila) prenose uzročnici biljnih bolesti bakterije ili gljivice, koji mogu uzrokovati trulež plodova. Tipični simptomi očituju se na jezgri lješnjaka u obliku smežuranih plodova ili jezgara s tamnim gorkim pjegama koje smanjuju uporabnu i tržišnu vrijednost. Napad ovoga štetnika na plodove lješnjaka najopasniji je u fenofazi nalijevanja jezgre ploda (svibanj/srpanj) jer dovodi do remećenja razvoja jezgre što dovodi do smežuranosti plodova.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Isto tako, posljednjih godina voćari u Osječko-baranjskoj županiji, prijavljuju simptome selektivnog sušenja (kolaps) pojedinih grana na grmovima/stablima lijeske, što u konačnici dovodi do propadanja cijelih stabala. Ovakve vrlo slične simptome kolapsa na stablima lijeske izaziva više patogena (bakterije i gljivice) koji se u stručnoj literaturi nazivaju kao bakterijski ili gljivični rak. U svijetu su najraširenije bolesti gljivičnog raka lijeske (Neonectaria dittisima, Phomopsis spp.) i bakterijskog raka (Xanthomonas arbicola pv. corylina, Pseudomonas syringae pv. avellanea, Agrobacterium tumefaciens i dr.). Bakterijski rak lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) vrlo je opasan patogen lijeske koji može dovesti do propadanja čitavih nasada. Uspješne mjere borbe protiv bakterijskog raka su složene i obuhvaćaju primjenu svih dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera njege i zaštite nasada.

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) te biološki ciklus i simptomatologija Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metode monitoringa leta smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) – uz korištenje feromonskih atraktanata i lovki  – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada lijeske (prednosti i mane pojedinih modela raspršivača, registrirana sredstva-insekticidi i fungicidi u zaštiti lijeske) – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 2. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

U praktičnom dijelu demonstracijske aktivnosti voćarima su prezentirane slijedeće teme:

  • Primjena pomotehničkih i agrotehničkih mjera u cilju suzbijanja širenja Bakterijskog raka u nasadu lijeske, prikaz rezidbe, odstranjivanja zaraženih grana, dezinfekcija alata – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu lijeske uz dodatak feromonskog atraktanta i kritični broj štetnika – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Praktični prikaz zaštite komercijalnog nasada lijeske velikog volumena krošnje uz korištenje traktorskog raspršivača, podešavanje sapnica i brzine agregata, kontrola raspodjele škropiva uz korištenje žutih vodoosjetljivih listića – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 3. Praktični dio demonstracijske aktivnosti – priprema i podešavanje traktorskog raspršivača

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke i biološke osobine smeđe mramorirane stjenice, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima. Posebnu pozornost polaznika privukla je demonstracija kontrole raspodjele škropiva u krošnji grma/stabla lijeske uz korištenje vodoosjetljivih listića što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije slijedila je razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera u zaštiti nasada lijeske. Gospodin Zlatko Kovačić vlasnik nasada, izložio je svoja 7-godišnja iskustva u proizvodnji lijeske te o izazovima rentabilne proizvodnje lješnjaka u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih bolesti i štetnika.

Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju demonstracijske aktivnosti provedena je od strane polaznika i evaluacija demonstracijske aktivnosti. Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, demonstracija je dovršena bogatim osvježenjem svih sudionika.

Slika 4. Vodoosjetljivi listići koji se koriste za kontrolu raspodjele škropiva u krošnji stabla

 

 

dr. sc. Tihomir Validžić

Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Obavijest za sve posjednike vinove loze o mjerama za sprečavanje širenja i za suzbijanje zlatne žutice

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i za suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18 i NN 63/19) svi posjednici vinove loze obavezni su provoditi mjere za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze.

Propisane mjere navedenom Naredbom su:

  • Sustavno pregledavati biljke domaćina radi uočavanja moguće pojave simptoma koji upućuju na zarazu štetnim organizmom
  • Uklanjanje oboljelih trsova s korijenom koji pokazuju simptome karakteristične za fitoplazne.
  • Sustavno praćenje pojave američkog cvrčka vizualnim pregledima vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja, te odraslih oblika postavljanjem žutih ljepljivih ploča početkom srpnja
  • Zapuštene vinograde privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ih redovito obrađivati i održavati ili krčenje zapuštenih vinograda ako se redovito ne obrađuju i održavaju
  • Uništavanje obične pavitine (Clemati vitalba).
  • Suzbijanje američkog cvrčka:
  • U zaraženom i sigurnom području (demarkiranom području), u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze;
  • U nezaraženom području, u vinogradima u kojima se utvrdi njegova prisutnost, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze.

 

Sukladno navedenoj Naredbi ako se tijekom srpnja na žutim pločama utvrdi prisutnost odraslih oblika američkog cvrčka, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje.

 

Odrasli oblik američkog cvrčka

 

U slučaju provođenja i trećeg tretiranja  nužno je voditi računa o propisanim karencama insekticida i početku berbe grožđa!

Zbog zaštite pčela važno je da se tretiranje obavlja u doba dana kad pčele ne lete te da u vinogradu prije primjene insekticida bude pokošen cvjetni podrast.

 

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj  adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

 

VAŽNO!

Posjednici vinove loze obavezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede te uoče li simptome koji upućuju na zarazu zlatnom žuticom odmah obavijestiti fitosanitarnog inspektora ili Hrvatsku agencija za poljoprivredu i hranu te službenike Uprave za stručnu podršku, Ministarstva poljoprivrede.

 

Simptomi na lišću kod bijelih sorata

 

Simptomi na lišću kod crvenih sorata

 

Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Demonstracija za tržne proizvođače krumpira u Međimurju

Dana 20.7. 2023. godine na polju uz naselje Belica (ARKOD ID parcela 2882184), u Međimurskoj županiji, održana je demonstracijska aktivnost “Primjena biostimulatora na novim sortama krumpira i ekološki pristup suzbijanja zemljišnih štetnika – BELICA – Operacija 1.2.1.” za tržne proizvođače merkantilnog krumpira! Službenici Uprave Milorad Šubić i Suzana Pajić održali su prezentaciju pokusnog polja uz stručna izlaganja.

Uoči povlačenja s tržišta djelatne tvari klorprofam (npr. u pripravcima Tuberite P i Neo-Stop P), radi sprječavanja klijanja gomolja tijekom skladištenja, u Međimurju je krumpir uzgajalo 1.169 proizvođača na površini 2.413,17 hektara (2019. godine). Jedan od dodatnih kriterija na dominantne sorte krumpira koje proizvođači uzgajaju je dormantnost gomolja ili sposobnost skladištenja krumpira, stoga su u poljskom makro-pokusu dominirale srednje kasne sorte krumpira (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neka važnija svojstva 15 različitih sorti krumpira na pokusnom polju u Belici:

Dospijeće i namjena sorti Broj sorti u pokusu Boja kožice Procijenjeni prinos gomolja/ha**
žuta crvena
*Vrlo rane 1 1 38,5
*Rane 2 2 44,5
*Srednje rane 5 2 3 43,1
*Srednje kasne 6 4 2 39,0
Industrijska prerada (čips) 1 1 29,6
Prosječan prinos svih sorti na dijelu površine sa ***ekološkim pripravkom 40,9 t/ha
Prosječan prinos svih sorti na dijelu površine bez ***ekološkog pripravka 40,0 t/ha
Prosječni prinos gomolja svih sorti u pokusu na dan 19.7. 2023. 40,45 t/ha

*stolne sorte krumpira!; **samo tržni gomolji promjera >4 cm!; ***prirodni organski pripravak “Maska Kruta” je primijenjen neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha!

Uvjeti sadnje krumpira u 2023. su diljem Međimurja bili otežani: vrlo rano je krumpir moguće bilo posaditi već početkom zadnje dekade mjeseca ožujka (npr. u danima 20.3.-24.3. zbog stanja vlažnosti i temperature tla). Naknadno su na svim mjernim mjestima od 25.3.-27.3. padale značajne oborine (u količinama od 45,0 mm u istočnom do 62,8 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Početak travnja su obilježili jaki sjeverni vjetar i hladnoće (u središnjem i istočnom dijelu Županije u danima 05.4.-11.4. bilježili smo 4 jutarnja mraza)! Naknadno su ponovno u danima 13.4.-18.4. kiše padale gotovo svakodnevno (u ukupnim količinama 43,2 mm u istočnom do 94,6 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Sadnja 15 različitih sorti krumpira (kategorija sjemena elita, kruponoća 35/50) na pokusnom polju je obavljena 11.4. 2023. godine, na razmake sadnje 0,7 x 0,3 m. Nicanje je zabilježeno početkom svibnja (02.5. 2023.), prethodno su korovi suzbijani primjenom zemljišnih herbicida (pendimetalin, metobromuron, klomazon) (21.4. 2023.)!

Ranijih su sezona (u sušnim uvjetima, bez navodnjavanja) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili “žičnjacima” (Elateridae), pa prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. U Narodnim novinama broj 142 od 19.12. 2012. je objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja (NN 137/12) i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor (www.mps/poljoprivreda/integrirana). Dodatno je zbog zabrane većine insekticida (npr. foksim, karboruran, imidakloprid, klorpirifos) suzbijanje zemljišnih štetnika zadnjih sezona u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponator granuliranih insekticida. Stoga smo u poljskom pokusu na dijelu površine primijenili prirodni organski pripravak (“Maska Kruta”) neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha (na 1000 m²). Od početka sadnje (12.4.) do procjene prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (19.7.) proteklo je 98 dana, te je na dijelu površine sa primjenom navedenog pripravka prikladnog za ekološku proizvodnju dobiveno prosječno 900 kg više tržnih gomolja. Tijekom 2023. sezone na netretiranom dijelu nije bilo značajnih šteta na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika. Razlog tome je vjerojatno iznadprosječno vlažna sezona: od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja 2023. zabilježeno je ukupno 489,4 mm (u višegodišnjim prosjecima u tom razdoblju očekujemo 262,6 mm), a pritom je prosječna temperatura razdoblja iznosila 17,09°C ili 0,9°C iznad očekivanog prosjeka (16,20°C) (vidi Tablicu 2.). U takvim smo uvjetima bilježili vrlo ranu pojavu dvije dominantne (pseudo)gljivične bolesti cime krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (prva pojava u Međimurju zabilježena 21.5. 2023.) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (prva pojava u Međimurju zabilježena 26.5. 2023.)! Mjere zaštite cime od uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) provedene su tijekom razdoblja od 22.5.-07.7. 2023. primjenom različitih fungicidnih djelatnih tvari (fluazinam & dimetomorf; difenkonazol; propamokarb & cimoksanil; fluazinam & azoksistrobin; cimoksanil; piraklostrobin & boskalid; mandipropamid, te ciazofamid) i insekticida (klorantraniliprol & lambda-cihalotrin, metaflumizon)! Ukupno je provedeno sedam aplikacija, s prosječnim razmakom tretiranja 7.5 dana, tijekom kojih je prosječno zabilježeno 28.2 mm oborina!

Tablica 2. Prikaz *meteoroloških podataka za područje središnjeg dijela Međimurske županije bitnih za rast i razvoj pokusnih sorti krumpira tijekom 2023. sezone (od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja (01.4.-20.7. 2023.):

Razdoblje Temperatura Oborine Vlažnost zraka Vlaženje cime
travanj 9,57°C 86,4 mm 73,68 % 13.310 min
svibanj 15,10°C 170,6 mm 80,29 % 14.845 min
lipanj 20,19°C 99,6 mm 77,27 % 8.575 min
**srpanj 22,88°C 132,8 mm 79,17 % 4.940 min

*mjerni uređaj “iMetos” u središnjem dijelu Međimurja; **izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!

Korelacijom meteoroloških podataka u svibnju i lipnju o.g. (“DIV Pessl”) možemo zaključiti da je ovogodišnji  svibanj u Međimurju bio nešto povoljniji za razvoj plamenjače (Phytophthora) a lipanj nešto više povoljan razvoju koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablice 2. i 3.). Ne čudi nas da zbog takvih uvjeta na istom polju i istoj sorti (ili čak i istoj biljci) istovremeno pronalazimo simptome obje bolesti cime (Phytophthora, Alternaria).

Tablica 3. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) od početka travnja do početka treće dekade mjeseca srpnja 2023. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (*prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”):

Razdoblje/Bolest travanj svibanj lipanj *srpanj
**Phytophthora 11 36 34 22
***Alternaria 6 23 35 24

**izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!; **Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); ***Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)!

Budući je srpanj u Međimurju najtopliji mjesec, prema višegodišnjim iskustvima tada očekujemo epidemijsko širenje koncentrične pjegavosti (Alternaria), koja u obliku paleži uništava cimu osjetljivih i nezaštićenih sorti krumpira.

Zbog globalnih klimatskih promjena već od 2009. godine na krumpiru u Međimurju istražujemo korelaciju primjene bioloških pripravaka (biostimulatora) na zdravstveno stanje cime i prinose gomolja. Od biostimulatora ili “ojačivača” biljaka koristili smo različite pripravke koji sadrže aminokiseline, morske alge (Ascophyillum nodosum) i neke mikroorganizme (Trichoderma asperellum, Bacillus subtilis, Bacillus amiloliquefaciens). Tijekom 2023. sezone u poljskom je pokusu provjerene kompatibilnost biostimulatora sa fungicidima, insekticidima i nekim mineralnim gnojivima (N:P:K 20-20-20+TE i N:P:K 13-5-40+TE) (tzv. “tank-mix”). Nisu zabilježene kemijske niti fizikalne nesnošljivosti, a pritom nije primijećena niti fitotoksičnost biljaka, niti gubitak djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja.

Procjena prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (vidi Tablicu 1.) dokazuje da tržni proizvođači koji provode preporučene agrotehničke mjere (bez navodnjavanja) s pravom u 2023. sezoni mogu u Međimurju očekivati značajno bilje proizvodne rezultate nego protekle 2022. i 2021. godine! Biljno zdravstvo se zadnjih desetak godina u proizvodnji krumpira značajno mijenja, prvenstveno zbog povlačenja i zabrane većeg broje djelatnih tvari (npr. klortalonil, propineb, mankozeb, imidakloprod, klorprofam i dr.), te spoznaje da krumpir kao “planinska biljka” u našim proizvodnim uvjetima dosta teško podnosi klimatske promjene. Stoga primjena biostimulatora pri uzgoju krumpira postaje nužnost i redovita potreba.

Također, proizvođači krumpira su upoznati sa razlikama i sličnostima između “zelenih plaćanja” i “eko-shema”, te “agro-okolišnih” intervencija u novom programskom razdoblju. Veliku pažnju privukle su informacije o prvim spoznajama, iskustvima i rezultatima uzgoja krumpira u Međimurju pri konzervacijskoj obradi zemljišnih parcela.

 

Voditelj Demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

Galerija (kliknite na sliku za uvećanje):

Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus Ball) – vektora zlatne žutice vinove loze

Nakon završetka cvatnje vinove loze potrebno je vršiti suzbijanje američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball) vektora fitoplazme uzročnika zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavesceence dorée).

 

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u vinogradima u demarkiranim područjima s dva ili tri  tretmana sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/2018 i NN 63/2019).

Karte demarkiranih područja u Republici Hrvatskoj dostupne su putem linka https://fis.mps.hr/propisi/biljno-zdravstvo

 

Američki cvrčak invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europi je vrsta prvi puta utvrđena krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, dok je u Hrvatskoj prvi puta zabilježena 2003. godine.

Odrasli oblik američkog cvrčka ima vitko tijelo smeđe boje, dugo 5-6 mm. Glava je trokutastog oblika s ispupčenim tjemenom na kojem se nalaze izražene tanke poprečne pruge. Krila su uglavnom blijedo žute do smeđe boje. Vrsta ima jednu generaciju godišnje, a prezimi u obliku jaja odloženih na koru rozgve. Jaje je bubrežastog oblika, bjelkaste boje, vretenasto na prednjem, a zaobljeno na stražnjem dijelu. Jaja se mogu nalaziti u malim nakupinama (2-4) ili u nizu od 10 do 20. Izlazak ličinki iz jaja započinje sredinom svibnja. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija. Ličinke prvih razvojnih stadija  jako su sitne, prozirne s karakteristične dvije pjege na zatku . Teško ih je utvrditi bez povećala pa njihova prisutnost u vinogradu često prođe nezapaženo. Nalaze se na naličju lista i gotovo su nepomične osim ako su uznemirene, tada skaču, stoga pregled treba radi jako oprezno. Kod ličinki zadnjih razvojnih stadija (L4 i L5) jasno su uočljive tamne pjege nepravilna oblika na tijelu, te su vidljivi začeci krila. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se početkom srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

 

Ličinka američkog cvrčka.

 

Odrasli oblik američkog cvrčka.

 

Nastala oštećenja mogu biti izravna i neizravna. Izravno oštećuju provodne dijelove biljaka hraneći se biljnim sokovima. Međutim ovaj vid šteta je manjeg značaja. Najveća štetnost nastaje prenošenjem najznačajnije bolesti vinove loze, fitoplazme uzročnika zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavesceence dorée).

 

Svi razvojni stadiji koji se hrane 4-8 dana na zaraženom trsu u svoj organizam unose fitoplaznu te postaju zaraženi. Nakon unošenja, fitoplazna se umnožava u tijelu vektora prolazeći kroz latentno razdoblje koje traje 4-5 tjedana. Kako bi vektor postao infektivan potrebno je proći vrijeme inkubacije. Tijekom tog perioda fitoplazma kruži hemolimfom sve dok ne dođe do žlijezda slinovnica di se razmnožava. Tijekom razdoblja inokulacije zaražene ličinke (od trećeg razvojnog stadija) i odrasli oblici, hraneći se na zdravim trsovima, slinom prenose fitoplazmu pri svakom sljedećem ubodu. Vremensko razdoblje u kojem američki cvrčak može prenijeti fitoplazmu na zdrave trsove u prosjeku traje tri mjeseca.

 

Simptomi žutice vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su izraženiji. Često se pojavljuju na cijelome trsu, a mogu se pojaviti samo na mladicama lucnja ili reznika.

Simptomi na listu:

  • U bijelih sorata vinove loze rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprimi kopljasti izgled, nepravilno žute boje, krut je te se na dodir drobi
  • U crvenih sorata lišće prerano poprima crvenu boju, a ostali simptomi su isti kao kod bijelih sorata

 

Simptomi na lišću kod crvenih sorata.

 

Simptomi na lišću kod bijelih sorata

 

Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Ličinke se prvo pojavljuju i hrane na bazalnim mladicama koje rastu iz panja, te se prvi pregledi vrše na donjim listovima bazalnih mladica. Također, prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča početkom srpnja na srednju armaturnu žicu u redove vinograda, a izmjenjuje se svaka dva do tri tjedna.

 

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja (NN 48/2018 i NN 63/2019).

  • Prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora
  • Drugo tretiranje obavlja se dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja;
  • Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora.

Preporuke za suzbijanje američkog cvrčka dostupne su i na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede https://savjetodavna.mps.hr/preporuke/

 

 

Sredstva koja su dozvoljena i registrirana u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka su: SIVANTO PRIME, DECIS 2,5 EC, CHYTHRIN MAX,CYPGOLD, SUMIALFA 5 FL, MAVRIK FLO, ABANTO, KRISANT EC, PYREGARD, DIREKT GREEN, ASSET FIVE, PIRECRIS i FLIPPER.

 

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući porast u vinogradima (naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

 

 

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS  Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Hortikultura, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Gljivični rak oraha, simptomi i metode zaštite

U protekloj vegetacijskoj sezoni, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, učestalo je zaprimala upite voćara iz Osječko-baranjske županije vezano za pojavu karakterističnih crnih okruglih lezija na deblima koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom korom oraha. Iz navedenih lezija tijekom ljeta a posebno poslije jačih oborina, primjećuje se curenje tamne smolaste tekućine. Nakon fitopatološke analize uzetih uzoraka kore oraha koja je obavljena u HAPIH-u, Centru za zaštitu bilja, utvrđeno je kako se radi o vrlo opasnom patogenu – Gljivičnom (botriosferijskom) raku oraha koji izaziva gljivica Botryosphaeria dothidea. Navedena vrsta uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis. i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji dovode do odumiranja grana a u konačnici i čitavih stabala. Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Najbolji rezultati u sprječavanju širenja gljivičnog raka u nasadu oraha, postižu se primjenom svih dostupnih preventivnih mjera koje obuhvaćaju sadnju nasada na povoljnim tlima i lokalitetima, sanitarnu rezidbu, pravilno navodnjavanje (bez raspršivača), pravodobna zaštita oraha od štetnika koji bodu i sišu te ciljanim fungicidnim tretmanima u periodu svibanj-srpanj.

Uvod

Poljoprivredni proizvođači oraha posljednjih godina su suočeni sa sve većim izazovima kako u suvremenoj plantažnoj proizvodnji oraha tako i u ekstenzivnoj proizvodnji (na okućnicama). Većina starijih voćara se vjerojatno sjeća izreke od prije 30-40 godina kako je orah privlačna i nezahtjevna kultura posebno u pogledu zaštite od bolesti i štetnika. Međutim, praksa je pokazala kako se voćari u novije vrijeme u proizvodnji oraha susreću sa dva vrlo značajna ograničavajuća čimbenika a to su voda (posebno mladi nasadi) i zaštita (introdukcija i širenje novih bolesti i šetnika), imajući u vidu vrlo ograničen izbor sredstava za zaštitu bilja.

Patogena gljivica Botryosphaeria dothidea ili gljivični rak pripada rodu Botryosphaeria a uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji u konačnici dovode do odumiranja čitavih stabala. Navedene vrste gljivica raširene su na svim kontinentima a kao ednofiti tj. miceliji gljivica se razvijaju unutar tkiva domaćina, koloniziraju nekoliko stotina vrsta šumskog i ukrasnog drveća, voća te ratarskih i povrćarskih kultura.

Prema dostupnim literaturnim podacima, gljivični rak je već duži niz godina prisutan u nasadima oraha u RH i nejasno je kako je introduciran u našu zemlju. Na Sjevernoameričkom kontinentu bolest se naziva „Botryosphaeria and Phomopsis canker“, koja posljednjih godina poradi vrlo brzog širenja postaje vrlo velika prijetnja komercijalnom uzgoju oraha u SAD-u, Australiji ali i u Europi. U slobodnom prijevodu na hrvatski, ovaj kompleks gljivičnih bolesti bi se mogao nazvati palež, rak ili kolaps/venuće.

Obilaskom trajnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako se simptomi zaraze najčešće pojavljuju na južnoj i jugozapadnoj strani debla i to na stablima starijim od 15 godina (Slika 1.) Vizualnim pregledom zaraženih stabala, može se zaključiti kako je zaraza za sada lokalizirana samo na deblo tj. nisu uočene patološke promjene i odumiranje ramenih (skeletnih) grana krošnje ali su se u vrlo malom broju slučajeva mogle uočiti na peteljkama listova i plodovima.

Slika 1. Točkaste i eliptične rak-rane koje stvara patogena gljivica B. dothidea kod uznapredovale zaraze debla oraha (snimio T. Validžić)

Simptomi širenja zaraze na stablima oraha

Početni simptomi napada gljivičnog raka oraha uočavaju na deblima u obliku manjih ili većih crnih okruglih nekrotičnih lezija koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom i glatkom korom debla koje u uznapredovaloj fazi zaraze poprimaju eliptični oblik. Iz ovih rak-rana uočava se povremeno lučenje crne ili tamno-smeđe smolaste tekućine tzv. tekline koje predstavljaju inokul (iscjedak sa „sjemenkama“) za širenje zaraze posebno poslije jačih oborina (Slika 2.).

Slika 2. Širenje inokulata gljivice B. dothidea (tzv. tekline) na deblu oraha nakon jače kiše ili visoke relativne vlažnosti zraka (snimio T. Validžić)

Na mjestima rak rana, nakon uklanjanja površinskog sloja kore uočavaju se nekrotizirani dijelovi u obliku tamno-smeđih lezija koje su omeđene nešto svjetlijim prstenom (Slika 3. i Video zapis 1.). Ovi nešto svjetliji prstenasti pojasevi s mrtvim tkivom koje razgraničava zdravo od napadnutog tkiva su oblik samoobrane stabla kojom se pokušava zaustaviti širenje patogena unutar tkiva kore.

Slika 3. Tamnije i svjetlije smeđe lezije mrtvog tkiva na kori debla oraha koje stvara B.dothidea (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Nekrotizirani dijelovi na kori debla u obliku svjetlijih i tamnijih smeđih lezija (snimio T. Validžić)

U kasnijim stadijima širenja zaraze slični simptomi se uočavaju i na kori skeletnih grana. Voćari obično ne pridaju pažnju ovim početnim simptomima na deblima te se zaraza uoči tek tijekom vegetacije kada pojedine grane počinju naglo odumirati. Listovi na zaraženim granama gube turgor, imaju simptome paleži, poprimaju smeđu boju ali ne otpadaju nego ostaju na zaraženim granama sve do zime (Slika 4.).

Slika 4. Simptomi napada B. dothidea na krošnji stabla oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Simptomi zaraze se kod uznapredovalog stadija mogu uočiti i na lisnim peteljkama u obliku crnih lezija, na mladim izbojcima i pupovima koji do iduće vegetacijske sezone potpuno nekrotiziraju (Slika 5.), te na peteljkama plodova i samim plodovima čija se zelena lupina smežura i pocrni. Mjesta prodora gljivice u zdravo tkivo su rane od rezidbe, oštećenja na kori od niskih temperatura, oštećenja od tuče, napad štetnika koji bodu i sišu te prirodni otvori kao što su puči (stome) ili ožiljci otpalih listova. Najnovija istraživanja u SAD-u su pokazala kako su najčešća mjesta prodora patogena u tkivo ožiljci od otpalih peteljki plodova u jesen. Stoga je ovdje vrlo važno naglasiti važnost preventivne zaštite nasada nakon berbe tj. zimska zaštita.

Slika 5. Simptomi napada B. dothidea na izbojcima, peteljkama listova i plodovima oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Epidemiologija gljivičnog raka

Gljivica na zaraženim stablima prezimljava na kori zaraženog debla, mladim izbojcima, pupovima te mumificiranim plodovima oraha. Širenju zaraze pogoduje prisustvo inokula, najmanje 4 mm oborina, temperature iznad 10 °C te nazočnost otvorenih mjesta na tkivu (ranice, ubodi i sl.,) koje će poslužiti kao mjesta prodora patogena u zdravo tkivo.

Gljivica se razmnožava nespolnim putem razvojem „sjemenki“ tzv. konidija u plodnim tijelima koji se nazivaju piknidi. Konidije se šire vodom te su česte oborine kao i zalijevanje nasada diznama sa raspršivačima veliki rizik za širenje bolesti u nasadu. Primarne zaraze ostvaruju se početkom proljeća a sekundarne krajem ljeta i početkom jeseni. Dakle, izvor inokulata za primarnu zarazu su zaražene grane nakon zimske rezidbe, otpalo zaraženo lišće i mumificirani plodovi koji nisu uklonjeni iz nasada. Pojedini autori navode kako čak i drveni potporni stupići koji se postavljaju uz sadnice, mogu biti značajan izvor zaraze s B.dothidea u mladim nasadima.

Slika 6. Ulazno-izlazni otvor ličinke Granotoča (Zeuzera pyrina) na deblu oraha s vidljivim simptomima prodora B. dothidea u zdravo tkivo kore (snimio T. Validžić)

Moguće mjere zaštite

Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Dosta čest slučaj u RH je nepravilan izbor položaja za uzgoj oraha (mrazišta, visok nivo podzemnih voda i sl.), koji rezultira usporenim rastom i slabljenjem obrambenih mehanizama biljke. U takvim nasadima poželjna bi bila preventivna aplikacija pripravaka koji su u RH registrirani kao folijarna gnojiva i/ili ojačivači bilja u cilju jačanja obrambenog mehanizma stabala oraha u stresnim situacijama koje služe kao okidači (eng. trigger) za aktivaciju patogena.

Voćarima se preporučuje češći obilazak nasada i kontrola debala kako bi se što ranije uočili simptomi zaraze. Rezidba se treba obavljati sa dezinficiranim alatom.

Zaražene grane kao i mumificirane plodove potrebno je odrezati i iznijeti iz nasada te što prije spaliti. U slučajevima kada se na deblima uoče prve nekrotične lezije i tekline, iste se mogu tijekom ljeta izrezati prikladnim oštrim alatom sve do zdravog dijela kore (Video zapis 2.). Tako očišćena mjesta poželjno je tretirati (dezinficirati) s pripravcima na bazi bakra: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%), te nakon sušenja (1-2 dana), rane premazati voćarskim voskom.

Video zapis 2. Uklanjanje nekrotiziranih dijelova (rak rana) sa kore debla oraha (snimio T. Validžić)

Kemijske mjere zaštite obuhvaćaju primjenu fungicidnih i insekticidnih pripravaka koje treba uklopiti u redoviti program zaštite. Svakako treba naglasiti kako redovita zaštita nasada od napada štetnih kukaca koji bodu, buše i sišu (jabučni savijač, lisne uši, fitofagne stjenice, granotoč – Slika 6. i dr.), značajno smanjuje potencijal širenja patogena.

Na žalost u RH a uglavnom i EU, ne postoje registrirani pripravci za suzbijanje gljivičnog raka oraha. Prema istraživanjima u SAD-u  u kojima se istraživao učinak oko 20 aktivnih tvari, vrlo dobru učinkovitost na patogenu gljivicu B.dothidea je pokazao pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin) uz još nekoliko pripravaka koji nisu registrirani u EU. Fungicidni pripravci primjenjuju se ciljano u nasadu u 3-4 tretmana i to sredinom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja a eventualno četvrti tretman je potrebno obaviti nakon berbe oraha kako bi se spriječio prodor patogena kroz ranice od otpalih peteljki plodova i listova, posebno vodeći računa da se tretmani obavljaju prije ili nakon jačih oborina.

U RH dozvolu za korištenje u orahu ima pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin). Pripravak je registriran za suzbijanje sive pjegavosti lista (Gnomonia leptostyla), koja posljednjih godina postaje gospodarski značajna bolest poradi čega voćari mogu računati na vrlo dobar sporedni učinak pripravka i na gljivični rak. Pripravak se u nasadima oraha primjenjuje u količini od 1,0 kg/ha uz dozvoljena dva (2) tretmana u vegetacijskoj sezoni. Preporuka je aplikacija pripravka sredinom mjeseca svibnja i lipnja.

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Voćarima amaterima može se preporučiti redovito kasno jesensko i proljetno premazivanje (krečenje) debala i osnove skeletnih grana otopinom vapna, soli i močivog sumpora koji se u za ovu svrhu može zamijeniti s jednim od bakarnih pripravaka za zimsku zaštitu. Okvirne količine komponenti bi bile slijedeće: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna, ½ kg soli poradi boljeg prianjanja na deblo, 100 g močivog sumpora ili 100-200 g pripravka na bazi bakra.

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Chen S, Morgan DP, Hasey JK, Anderson K, Michailides TJ. Phylogeny, Morphology, Distribution, and Pathogenicity of Botryosphaeriaceae and Diaporthaceae from English Walnut in California. Plant Dis. 2014 May;98(5):636-652.
  2. López-Moral A, Lovera M, Raya MDC, Cortés-Cosano N, Arquero O, Trapero A, Agustí-Brisach C. Etiology of Branch Dieback and Shoot Blight of English Walnut Caused by Botryosphaeriaceae and DiaportheSpecies in Southern Spain. Plant Dis. 2020 Feb;104(2):533-550.
  3. Marsberg A, Kemler M, Jami F, Nagel JH, Postma-Smidt A, Naidoo S, Wingfield MJ, Crous PW, Spatafora JW, Hesse CN, Robbertse B, Slippers B. Botryosphaeria dothidea: a latent pathogen of global importance to woody plant health. Mol Plant Pathol. 2017 May;18(4):477-488.
  4. Novak Adrijana, Dario Ivić, Zdravka Sever, Tina Fazinić i Krešimir Šimunac. “BOTRYOSPHAERIA CANKER OF WALNUT IN CROATIA.” Glasilo biljne zaštite18, br. 3 (2018): 321-0. https://hrcak.srce.hr/236900
  5. Zlatković, M. (2016). Botryosphaeriaceae kompleks na različitim drvenastim vrstama u Srbiji, doktorska dizertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 217.
  6. https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/botryosphaeria-dieback/
  7. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0261219422002149
  8. https://www.walnut.net.au/wp-content/uploads/2017/12/Botryosphaeria-and-Phomopsis-Presentation 9. Themis-Michailides-Walnut-Farm-Walk-Nov2017.pdf
  9. tps://ipm.ucanr.edu/PMG/PESTNOTES/pn74177.html
  10. https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/gljivicni-rak-oraha-prijeti-nasadima/
  11. https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2022/08/RNQPs-Sadni-materijal-oraha_V2.pdf
  12. https://ccfruitandnuts.ucanr.edu/files/239150.pdf
  13. https://apsjournals.apsnet.org/doi/full/10.1094/PDIS-03-19-0545-RE

 

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus) na području grada Opuzena

Narančin trnoviti štitasti moljac je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je prvi put u Hrvatskoj  zabilježen 2018. godine u proizvodnom nasadu mandarina u Konavlima. Od prvih nalaza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovaj štetni organizam proširio se prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske). Tijekom proteklog tjedana  potvrđen je prvi nalaz na području grada Opuzena.

Slika 1. Ličinka – puparij

Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta. Štetnik je u Hrvatskoj do sada osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).

Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke, te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Jako napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.

Slika 2. Puparij

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) (NN 111/2020). Pozitivni lokalitet Opuzen, sukladno „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020), nalazi se izvan demarkiranih područja.

Slika 3. Zaraza gljivama čađavicama

Obzirom na važnost proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve,  nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca. Nadzor o provedenim aktivnostima i  propisanim mjerama suzbijanja u nadležnosti je  fitosanitarne inspekcije.

Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka.

Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i  primjenom kemijskih insekticidima ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.

Slika 4. Odrasli oblik

U Republici Hrvatskoj prema FIS -u, dozvolu za suzbijanje  narančinog trnovitog štitastog moljca na agrumima ima pripravak na osnovi aktivne tvari spirotetramat trgovačkog naziva Movento u koncentraciji 0,045-0,075 % (45-75 mL sredstva/100 L vode) uz utrošak vode 1000-3000 L/ha. Maksimalna dopuštena količina po jednoj primjeni iznosi 2,25 L/ha. Sredstvo se primjenjuje od početka formiranja ploda do stadija kada su plodovi postigli 80 % veličine (BBCH 71-78).Sredstvo primijeniti kod pojave prvih ličinki. Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan.

Slika 5. Jaja i ličinke različitih stadija – uvećano 200X

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog  štetnika A. Spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375100, czb@hapih.hr 01/2311-640.

Ministarstvo poljoprivrede  u nadolazećem periodu planira povećati broj vizualnih pregleda na tom području.

Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

OUP, Vijest, Zaštita bilja

Besplatni tečajevi za sve profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida

Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine“, br. 46/22.) Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede započinje s provedbom izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.

Navedena izobrazba za sve profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja provodi se putem Mjere1 Ruralnog razvoja te je za polaznike besplatna.

Prema navedenom Zakonu svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici sredstava za zaštitu bilja moraju imati zadovoljavajuće znanje o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.

Znanja se stječu izobrazbom koju ispred nadležne Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede provodi 148 ovlaštenih predavača u svim županijama Republike Hrvatske.

Izobrazba se provodi kroz dva modula: osnovni (četverodnevni tečajevi, prema 25-satnom programu) i dopunski modul (7- satni program).

Prijava na izobrazbu (osnovnu ili dopunsku) i polaganje ispita pratite pod TEČAJEVI https://savjetodavna.mps.hr/tecajevi/  ili se javite najbližem savjetniku na terenu.

Popis kontakt osoba pogledajte ovdje (poveznica).

Polaznici izobrazbe moraju biti punoljetni, imati završenu najmanje osnovnu školu, te imati važeću e-mail adresu.

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Ambrozijina zlatica na području Bjelovarsko-bilogorske županije

Tijekom ovogodišnjih obilazaka terena na području Bjelovarsko-bilogorske županije u cilju praćenja štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama poslova izvršen je i pregled biljaka ambrozije  (Ambrozia artemisifolia L.) na prisutnost ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.). od  mjeseca lipnju pa sve do rujna.  Njihova populacija  bila je u značajno brojnosti što je vrlo korisna informacija jer je riječ o  insektu koji bi mogao postati značajna karika biološke kontrole ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

Ambrozijina zlatica je insekt iz podporodice (Galerucinae), porodica (Chrisomelidae),  podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Njena pojava  bilježi se od 2013-te godine u Italiji te kasnije u Švicarskoj, Sloveniji, Srbiji i dr. Prema dostupnoj literaturi u Hrvatskoj je zabilježen prvi nalaz 2019. godine na području  Parka prirode Lonjsko polje.

Na biljkama ambrozije  ličinke i odrasli oblici hrane se lišćem i mogu izazvati i defolijaciju. Osim toga hrane se i polenom čime se umanjuje reprodukcijska moć biljke, što pridonosi i smanjenju alergijskog potencijal. Štete na biljkama ambrozije mogu biti i veće od 80 %. Na biljci istovremeno mogu se naći svi razvojni oblici kukca: jaja, ličinke i odrasli oblici.

Prema podatcima u literaturi smatra se da prezimljavaju odrasli oblici i javljaju se na mladim biljkama ambrozije u travnju, odrasli oblici prve druge i treće generacije javljaju se od lipnja do kolovoza, a četvrta generacija može se javiti u rujnu. Tijekom vegetacije generacije se preklapaju, a na prezimljavane idu u listopadu.

Foto 1. Jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 2. Kukuljica i odložena jaja ambrozijine zlatice (V. Bradić)

 

Foto 3. Ličinka ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 4. Odrasli oblici ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 5. Oštećenja na ambroziji (V. Bradić)

 

Istraživanjima  u Srbiji u 2022. godini utvrđene su štete od ambrozijine zlatice u rasponu od 10-15 %  i na biljkama obična dikica (Xanthium strumarium L.) i tankolisni suncokret

( Helianthus decapetalus), dok se u svijetu spominju štete i na suncokretu (Helianthus annus L.).

Prilikom pregleda ambrozije primijećen je i dosta velik broj parazitarnih i propalih jaja ovog kukca, što upućuje da vjerojatno ima prirodne neprijatelje i u našem podneblju.

U literaturi se spominju prirodni neprijatelji ličinke  azijske bubamare (Harmonia axyridis), ličinke mrežokrilke red (Neutoptera), nimfe i odrasli oblici bogomoljke (Mantodea), stjenice roda (Piocoris varius) nimfe pauka (Agelena opulenta) (Moriya et al., 2002.) te parazitoidna muha (Chaetonodexodes vanderwulpi). Također jaja ambrozijine zlatice mogu napasti i gljive roda (Beauveria bassiana).

Foto 6. Uništena jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

O nalazu  ambrozijine zlatice obaviješteni su  znanstvenici i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, koji su potvrdili vrst i koji će u budućnosti provoditi  istraživanja na području RH kako bi utvrdili stvarnu rasprostranjenost ovog kukca koristan učinak na smanjenje populacije ambrozije kao i potencijalnu opasnost  na nekoj od poljoprivrednih kultura.

Berić Jadranka, dipl. inž. agr.

Vesna Bradić, dipl. inž. agr.

 

Izvor podataka:

Sarajlić, Ankica; Majić, Ivana; Lović, Ivan; Funarić, Mirko; Ravlić, Marija Mogućnosti biološke kontrole ambrozije uz pomoć kukaca // Zbornik sažetaka – 5. Simpozij Hrvatskog entomološkog društva / Sarajlić, Ankica ; Ravlić, Marija (ur.).Osijek: Hrvatsko entomološko društvo, 2022. str. 24-24 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni

https://www.naro.affrc.go.jp/archive/niaes/techdoc/apasd/Ophraella%20communa%20-B.html

Prvi podaci o Xanthium strumarium i Helianthus decapetalus kao biljkama hraniteljkama ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.) u Srbiji Milković Matija, Stanković Mihajlo, Gogić Tatjana, Rodić Sara, Konjević Aleksandra,Biljni lekar, vol. 50, br. 1, str. 40-47, 2022,