Međimurska

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Hortikultura, Međimurska, Vijest, Zaštita bilja

PROMOCIJA ROBNE MARKE, PROIZVODNJA I EDUKACIJA PROIZVOĐAČA KRUMPIRA U MEĐIMURJU TIJEKOM SEZONE 2020. GODINE

U organizaciji Međimurske županije, općine Belica i Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira krajem prvog tjedna mjeseca rujna 2020. u središtu naselja Belica, ispred Spomenika krumpiru, predstavljena je robna marka krumpira.

 

Slika 1. i 2. Predstavljanje robna marka krumpira u središtu Belice, ispred Spomenika krumpiru (Foto: M. Belčić i Suzana Pajić)

Tako je u Međimurskoj županiji, pored već poznatih županijskih robnih marki, jabuke “Regina” i vina “Pušipel”, početkom masovnijeg vađenja gomolja, predstavljena nova županijska robna marka krumpira “Međimurski kalamper”!

Uz tradiciju, iskustvo i pogodnost prirodnih uvjeta za uzgoj krumpira, javnost je upoznata s općim uvjetima o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke te je predstavljen i pojašnjen vizualni identitet proizvoda (slika 2.).

Sredinom srpnja ove godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku, Područne službe Međimurske županije (ujedno i stručni članovi Povjerenstva za nadzor i korištenje robne marke “Međimurski kalamper”) održali su edukaciju tržnih proizvođača krumpira pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe, s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom usjeva krumpira od korova, uzročnika bolesti i štetnika“. Edukacija je održana na dva lokaliteta, na pokusnim poljima u blizini naselja Novo Selo Rok te u naselju Belica, u gospodarskom objektu OPG Tomislava Filipović, ul. Braće Radića 105.

U prijepodnevnim satima dio edukacije je održan u polju: prikaz deset sorti krumpira, provedena agrotehnika (sadnja, osnovna i dopunska gnojidba, njega usjeva), način uzorkovanja zemljišta radi provođenja pedoloških analiza, zakonodavni okvir, koji određuje obvezu kontrole plodnosti tla te determinacija neželjenih promjena na cimi krumpira: koncentrična pjegavost (Alternaria solani), plamenjača (Phytophthora infestans), bijela noga krumpira (Rhizoctonia solani), nekrotični Y virus (PVYNTN) te palež cime od visokih temperatura i štetnog UV zračenja. Naknadno je na gospodarstvu OPG-a Filipović prikazan prosječan urod, izgled gomolja, sadržaj suhe tvari, otpornost na ekonomski značajne neželjene organizme te kulinarska i druga svojstva deset sorti krumpira iz pokusa.

Tržna proizvodnja krumpira je tradicionalna djelatnost u središnjem području Međimurske županije, naročito između mjesta Belica – Gardinovec – Domašinec – Podturen – Sivica – Novo Selo Rok -Čakovec  -Orehovica – Vularija. Na tom području između Mure i Drave pretežno se nalaze recentni aluvijalni nanos, pjeskovito-ilovaste ili ilovaste, blago kisele reakcije, koji su vrlo pogodni za uzgoj gomoljastih vrsta povrća, naročito krumpira. Uz pogodnost tla, nadmorsku visinu 160 – 180 m te prosječnu godišnju temperaturu zraka 10,1 °C, s prosječnom količinom oborina 808 mm (uz raspon 681 – 1079 mm), tradicija uzgoja krumpira s dovoljno radne snage, specifičnom mehanizacijom i gospodarskim objektima temelj su uspješnog uzgoja te dohodovne kulture.

Projektom “Kontrole plodnosti tla na području Međimurske županije” utvrđeno je da na širem području naselja Belica dominiraju blago kisela zemljišta (prosječna pH vrijednost 5,45), prosječni sadržaj humusa iznosi samo 1,6 %, srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 45 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 60 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2014.). Uravnotežena gnojidba krumpira moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Na predstavljanju robne marke krumpira kolegica Suzana Pajić je poljoprivrednike upoznala s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se općina Belica ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012 i NN 7/2013), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013).

Tablica 1. Tehnički podaci o poljskom makro-pokusu uzgoja deset sorti krumpira tijekom 2020. godine na pokusnom polju kraj naselja Novo Selo Rok

Predkultura: ozima pšenica, zelena gnojidba: ječam i kanola (repica)
Osnovna gnojidba: 1 t/ha NPK 5-10-20 + 1 t/ha “Stalatico” (organsko gnojivo)
Dopunska gnojidba: KAN 250 kg/ha
Datum i razmaci sadnje (sklop): 07. 04. 2020., razmaci 0,75 x 0,33 m (43.000 biljaka/ha)
Nicanje većine sorti u pokusu: 23. 04. 2020.
Veličina sjemenskih gomolja: 25/50 cm
Suzbijanje korova u krumpiru: 20. 04. 2020. (pre-em: pendimetalin + metobromuron + klomazon)
Program suzbijanja uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) na cimi krumpira:
30. 05. 2020. 12. 06. 2020. 24. 06. 2020. 08. 07. 2020.
mankozeb & cimoksanil + taikloprid ciazofamid + difenkonazol + metaflumizon azoksistrobin & fluazinam ciazofamid + cimoksanil
Primjena folijarnih (bio)gnojiva: Amalgerol (08. 07.), AminoGreen (12. 06. i 26. 06.), FitoFert 20+20+20+TE (12. 06. i 24. 06.) i EC Fertilizer 13+5+40+TE (08. 07.)

 

Mr. sc. Milorad Šubić poljoprivrednike je upoznao s agrotehničkim i usmjerenim mjerama zaštite pokusnog krumpirišta provedenim tijekom 2020. (tablica 1.). Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnike bolesti i štetnika. Naglašeno je da krumpir valja izbjegavati uzgojem na površinama, koje su zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Cirsium, Convolvulus, Sonchus, Mentha i dr.) te da kao pred-kulturu treba izbjegavati biljne vrste, koje osipanjem sjemena tijekom žetve predstavljaju neželjenu vrstu u krumpiru i koja se ne može učinkovito suzbiti primjenom rezidualnih (zemljišnih) herbicida (npr. suncokret). Proizvođači krumpira su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razvoja cime krumpira u 2020. sezoni te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih (pseudo)gljivičnih bolesti (Alternaria, Phytophthora). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti te kriteriji za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (tablice 1. i 2. te histogrami 1. i 2.).

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznih modela za predviđanje koncentrične pjegavosti (AlternariaTomCast”) i plamenjače krumpira (Phytophthora – “BliteCast”) tijekom kritičnog razdoblja (cvatnje krumpira – lipanj 2020.)  – mjerni uređaj “iMetos”, temeljem kojih je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira u pokusnom polju:

 

Tablica 2. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti cime krumpira tijekom 2020. sezone

Mjeseci Temperatura zraka (°C) Količina oborina (mm) Relativna vlažnost (%) Senzor vlaženja lišća (minuta)
travanj 11,60 27,6 63,3 4.515
svibanj 14,47 51,5 73,8 14.095
lipanj 18,94 117,8 80,94 20.310
srpanj 20,67 151,6 80,09 18.035
kolovoz 21,65 187,4 84,99 21.395

 

Potreba suzbijanja najvažnijeg štetnika cime krumpira (krumpirova zlatica – Leptinotarsa) je određena temeljem vizualnih pregleda cime (pojava odraslih oblika, odlaganje i razvoj jaja te pojava prvih ličinki). Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida, radi ne-ciljanih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori) te kriteriji za izbor insekticida i mjere opreza, koje se pritom provode. Proizvođače krumpira je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 8. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Zbog kiše, drugi dio edukacije je proveden u gospodarskom objektu obitelji T. Filipović u Belici. Pritom su poljoprivrednici upoznati s prosječnim prinosima te s drugim svojstvima sorti krumpira u pokusu (dospijeće, oblik i boja gomolja, boja mesa gomolja, otpornost na bolesti i štetnika, kulinarska svojstva, osjetljivost na herbicide – metribuzin, dormantnost, najvažnije nežive promjene u unutrašnjosti gomolja, pogodnost za ekološki uzgoj, svojstva za industrijsku preradu – čips), tablica 3.

Tablica 3. Neka svojstva pokusnih sorti krumpira prikazanih vađenjem gomolja

Grupa dospijeća Prinos tržnih gomolja >40 mm Prinos sitnih gomolja <40 mm Suha tvar
vrlo rane sorte 51,62 t/ha 3,95 t/ha 17,7 %
srednje rane sorte 59,0 t/ha 2,17 t/ha 18,3 %
srednje kasne sorte 45,0 t/ha 3,90 t/ha 20,1 %

*Vrlo rane sorte = Riviera, Severina, Arizona; srednje rane sorte = Spectra, Constance, Esmee, Beyonce; srednje kasne sorte = Alouette, Babylon, Arsenal, Corsica; sorte krumpira namijenjene za proizvodnju čipsa: Arsenal, Corsica i Beyonce; sorta krumpira namijenjena ekološkoj proizvodnji: Alouette!

Nakon toga, nositelj OPG Filipović, gospodin Tomislav okupljenim je poljoprivrednicima prenio vlastita iskustva pri uzgoju krumpira u sezoni 2020., naglašavajući sve lošiju kvalitetu isporučenog sadnog materijala. Ove se godine u nešto jačoj mjeri pojavljuju virusne infekcije, a kao posljedica povlačenja s tržišta insekticida, koji su neophodni pri sjemenskoj proizvodnji radi suzbijanja vektora (lisnih uši). Procjenom prinosa gomolja krumpira tržni proizvođači očekuju iznadprosječnu sezonu pa time raste zabrinutost za plasman i prodaju (trenutno smanjena potražnja zbog slabije turističke sezone radi epidemije Covid-19).

U raspravi su proizvođači krumpira postavljali pitanja o mogućnostima i ograničenjima totalnog suzbijanja cime prije vađenja gomolja (“desikacija”), a nakon povlačenja s tržišta djelatne tvari dikvat. Odgovoreno je da od ove sezone proizvođači krumpira u tu svrhu mogu koristiti samo registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonske kiseline (Beloukha EC)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline treba ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline, od registrirane doze za “desikaciju” krumpira (Beloukha EC u količini 6-8 lit./ha).

Također, proizvođači krumpira su informirani o natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir”, a radi povlačenja s tržišta Europske Unije djelatne tvari klorprofam (sredstva za sprječavanje klijanja gomolja u skladištima tijekom zimskih mjeseci). Od distributera sjemenskog krumpira pritom je zatraženo “novo svojstvo” budućih sorata krumpira: dormantnost gomolja za skladištenje.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti) većina proizvođača krumpira je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Ranije su već 21. 07., 28. 07. i 11. 08. 2020. održana tri edukacijska skupa za tržne proizvođače krumpira u Međimurskoj županiji, na kojima tada su prikazana proizvodna i kulinarska svojstva 31 sorte krumpira (tablica 4).

Tablica 4. Edukacijski prikazi novih sorata i agrotehnike uzgoja krumpira održani u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza 2020. u Međimurju

Datum Mjesto Dobavljači sjemenskog krumpira Broj prisutnih proizvođača Broj prikazanih sorti krumpira Prosječan prinos gomolja
21. 07. Belica HZPC 58 14 53,32 t/ha
28. 07. N. Selo Rok EuroPlant 65 10 63,04 t/ha
11. 08. Pribislavec SolaWest 54 7 *51,44 t/ha

*procjena prinosa gomolja na dan 03.7. 2020., dok je naknadno dana 10.8. 2020. prosječan prinos pokusnih sedam sorti procijenjen na 78,56 t/ha

Napomena: U tablici 1. je prikazan procijenjeni, a ne stvarni prinos gomolja krumpira. Ta procjena se treba umanjiti za gubitak na uvratinama parcela, zatim gubitak u redovima kroz koje prolazi mehanizacija tijekom njege i zaštite usjeva te gubitak prinosa u mikro-depresijama, gdje se zadržava voda u razdoblju prekomjernih padalina.

Tablica 5. Distribucija oborina na tri mjerna lokaliteta u prvom (01. 04.-14. 06.) i drugom dijelu rasta i razvoja pokusnih sorata krumpira (15. 06.-31. 08.) – mjerna stanica “iMetos”

Lokalitet Oborine 1.4.-14.6. Oborine 15.6.-31.8. Ukupno 1.4.-31.8. (±)*
Belica 148,4 mm 343,4 mm 491,8 mm (+115,0 mm)
Mursko Središće 141,3 mm 394,6 mm 535,9 mm (+159,1 mm)
Sveti Juraj u Trnju 137,2 mm 385,6 mm 522,8 mm (+146,0 mm)

*U višegodišnjim prosjecima od početka travnja do kraja kolovoza u okolici Čakovca očekuje se prosječno 376,8 mm oborina (u zagradi je navedeno odstupanje izmjerenih oborina tijekom 2020. u odnosu na očekivani prosjek).

Slike 3., 4. i 5. Edukaciju proizvođača krumpira provode službenici M. Šubić i Suzana Pajić (lijevo), obitelj Filipović se bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i aktivno je surađivala sa stručnjacima iz Uprave za stručnu podršku, od planiranja i provođenja pokusa do prikaza rezultata (u sredini); poljoprivrednici su komentirali rezultate pokusa i izmijenili vlastita iskustva (Foto: M. Šubić)

Tekst pripremili voditelji demonstracijske aktivnosti:

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

mr. sc. Milorad Šubić

Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća (mrkve, peršina i celera)

U mjesecu svibnju o.g. na većini je međimurskih lokaliteta izmjerena različita količina oborina od 96 mm u istočnom dijelu do 150 mm u zapadnim županijskim mjernim mjestima! Najviše je oborina padalo u danima 4.-15.5. 2019.! Ipak, najniže (noćne) temperature zraka tada su najčešće bile u rasponu 1,2 do 9,9°C a zbog hladnog sjevernog vjetra usjevi nisu značajno napredovali. Ipak, u posljednjih devet dana najviše su dnevne temperature zraka porasle na vrijednosti 21,4-27,8°C! Prosječne su dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka u rasponu 74-82 %! Premda značajne padaline ne bilježimo već 12 dana, uz riječne doline Drave i Mure česte su dugotrajne jutarnje rose (u danima 17.-19.5. 2019. zabilježene su jače jutarnje magle)! Senzori vlaženja tijekom posljednjih 12 dana bilježe zadržavanje vlage u biljnim usjevima u trajanju većem od 5.000 minuta na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure!

Narednih 3-4 dana očekujemo nestabilno vremensko razdoblje, s mogućim svakodnevnim padalinama i rasponom dnevnih temperatura zraka između 12° i 25°C! U takvim uvjetima očekujemo moguće optimalne uvjete za početni razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora), poglavito mrkve, peršina, celera korjenaša i cikle. Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC.

Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima, a kada lisna površina bude veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Stoga preporučujemo od kraja mjeseca svibnja i početkom lipnja o.g. pratiti zdravstveno stanje lišća, te poduzeti moguće prve usmjerene zaštite mrkve, celera i peršina od dominantnih uzročnika bolesti (Alternaria dauci, Septoria apii, Cercospora apii, Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo u središnjem dijelu Međimurja ove sezone na lišću već zabilježili i prvu pojavu minirajućih muha (muhe lisni mineri) (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Stoga preporučujemo redovito pratiti moguću prvu pojavu ovih nametnika na lišću celera i peršina, te prema potrebi poduzeti mjere njihova suzbijanja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ranu mrkvu koja se planira vaditi već sredinom ili u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti.

Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva.

mr. sc. Milorad Šubić

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima bobičastog voća

Krajem i početkom mjeseca travnja o.g. (26.4. i 2.4. 2019.) upućene su preporuke proizvođačima kupina (malina, američkih borovnica, ogrozda i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama.

Premda smo već početkom svibnja o.g. očekivali početak cvatnje kupina to se nije dogodilo. Naime, u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. zabilježili smo neobično prohladno i vlažno vremensko razdoblje! Ukupno je ovog mjeseca na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo značajno više oborina od očekivanog prosjeka: ovisno o mjernom lokalitetu od 96,2 mm u istočnom dijelu Županije (mjerno mjesto Donja Dubrava) do nešto više od 130 mm u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (npr. 131,6 mm na mjernom mjestu Trnovčak – općina Štrigova ili 133,2 mm na mjernom mjestu Belica) (na nekim je mjernim lokalitetima u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu i gornjem dijelu Međimurja izmjerene količina oborina nešto veća od 150 mm). Prosječna je temperatura zraka u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. iznosila samo 11,54°C (manje 3,76°C od očekivanog mjesečnog prosjeka)! Tijekom 15 noći u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. najniže su temperature zraka bile manje od 7,2°C a osjećaj hladnoće još više su pojačali snažniji sjeverni vjetrovi! Zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u prvih 20 dana mjeseca svibnja o.g. trajalo čak 16.000 minuta (npr. lokalitet Mursko Središće)!

Nakon 18. svibnja 2019. najviše su dnevne temperature u rasponu 19,5-24,8°C pa dominantne sorte kupina intenzivno cvatu (npr. američke su borovnice završile cvatnjom). Moguće nestabilno razdoblje s novim oborinama očekujemo idućeg tjedna, uz raspon temperatura 10-26°C (27.-29.5. 2019.), pa ranije preporučujemo obaviti potrebne preventivne zaštite!

VAŽNO: Nakon dana 18.4. 2019. u središnjem dijelu Međimurja pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola uredinis), a naknadno smo tijekom mjeseca svibnja o.g. bilježili optimalne uvjete za razvoj različitih bolesti izdanaka kupina i malina (npr. Septocyta, Didymella, Elsinoe), te početni razvoj sive plijesni (Botrytis) već početkom cvatnje!!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja.

Protekle smo 2018. sezone u tom razdoblju na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili čak dvostruko više oborina od očekivanog prosjeka, pa uz žutu hrđu valja determinirati pojavu i intenzitet simptoma ovih uzročnika bolesti na lanjskim izdancima.

Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije uzročnika bolesti iz uzgoja jagoda, ukrasnog bilja, rajčice i graha su bile osjetljive na na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost na ove djelatne tvari nije utvrđena (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Moguće je nakon cvatnje i početkom razvoja plodova (npr. američke borovnice) koristiti i mikrobiološke pripravke, koji umanjuju pojavu navedenih biljnih bolesti!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina nije dopušteno koristiti registrirane insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je nakon cvatnje bobičastog voća koristiti i botaničke (biljne) pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke kupina i malina sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite bobičastog voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima nasada lijeske o mjerama zaštite krajem svibnja

Smjernice o mjerama usmjerene zaštite vlasnicima nasada lijeske protiv najvažnijih uzročnika bolesti i neželjenih organizmima uputili smo ove sezone prije tri tjedna (2.5. 2019.), te još ranije 28.2. 2019.!

Tijekom mjeseca svibnja o.g. zabilježili smo neobično prohladno i vlažno vremensko razdoblje! Ukupno je ovog mjeseca na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo značajno više oborina od očekivanog prosjeka: ovisno o mjernom lokalitetu od 96,2 mm u istočnom dijelu Županije (mjerno mjesto Donja Dubrava) do nešto više od 130 mm u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (npr. 131,6 mm na mjernom mjestu Trnovčak – općina Štrigova ili 133,2 mm na mjernom mjestu Belica) (na nekim je mjernim lokalitetima u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu i gornjem dijelu Međimurja izmjerene količina oborina nešto veća od 150 mm). Prosječna je temperatura zraka u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. iznosila samo 11,54°C (manje 3,76°C od očekivanog mjesečnog prosjeka)! Tijekom 15 noći u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. najniže su temperature zraka bile manje od 7,2°C a osjećaj hladnoće još više su pojačali snažniji sjeverni vjetrovi! Zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u prvih 20 dana mjeseca svibnja o.g. trajalo čak 16.000 minuta (npr. lokalitet Mursko Središće)!

U narednim danima očekujemo rast dnevnih temperatura u rasponu 23-28°C (24.-26.5. 2019.), a naknadno početkom idućeg tjedna novo nestabilno razdoblje s mogućim oborinama i rasponom temperatura 16-21°C!

Proteklo prohladno-vlažno razdoblje bilo je manje pogodno za razvoj nekih štetnih kukaca, ali praktična iskustva dokazuju da u takvim uvjetima ne treba zanemariti pojavu fitofagnih stjenica! Naime, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja.

Ove sezone nakon 2006. godine ponovno bilježimo i pojačanu pojavu zelene („skrivene“) stjenice u nezaštićenim vinogradima!

Naredni topliji dani sigurno će pogodovati aktivnostima najvažnijeg tehnološkog štetnika lijeske, protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite: ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manji od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od kraja mjeseca svibnja do prve polovice mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika (stjenice, štetna pipa) koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, krajem mjeseca svibnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća o mjerama zaštite krajem svibnja!

Posljednje preporučena uputa za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća navedena je 3. svibnja o.g.!

U razdoblju od 3.-19. svibnja o.g. zabilježili smo iznadprosječno prohladno-vlažno razdoblje za ovo doba godine. Ukupno je u tom razdoblju većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo značajno više oborina od očekivanog prosjeka: ovisno o mjernom lokalitetu od 95,8 mm u istočnom dijelu Županije (mjerno mjesto Donja Dubrava) do nešto više od 130 mm u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (npr. 131,6 mm na mjernom mjestu Trnovčak – općina Štrigova ili 133,2 mm na mjernom mjestu Belica). Prosječna je temperatura zraka u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. iznosila samo 11,54°C (manje 3,76°C od očekivanog mjesečnog prosjeka)! Tijekom 15 noći u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. najniže su temperature zraka bile manje od 7,2°C a osjećaj hladnoće si još vije pojačali snažniji sjeverni vjetrovi! Zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u prvih 20 dana mjeseca svibnja o.g. trajalo čak 16.000 minuta (npr. lokalitet Mursko Središće)!

Zbog prohladno-vlažnog razdoblja s dugotrajnim vlaženjem biljnih organa u proteklom je razdoblju bio moguć primaran i sekundarni razvoj bolesti lišća koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina) i truleži plodova (Monilinia) (npr. zbog pucanja plodova sorti trešnje ranije epohe dozrijevanja).

Ograničenja za vrlo rane sorte dozrijevanja koštičavog voća: mjere zaštite krajem svibnja i početkom lipnja na koštičavom voću su vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom (npr. trešnje) više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Prednost pri suzbijanju različitih uzročnika bolesti u koštičavim voćkama dajemo kombiniranim fungicidima kraće karence (3-7 dana), koji su najčešće registrirani za suzbijanje Monilinia vrsta, a pokazuju dobru postranu djelotvornost na pjegavosti, krastavosti, pepelnice i hrđe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U proteklom prohladno-vlažnom svibanjskom razdoblju nismo bilježili umnažanje lisnih uši kao proteklih sezona (npr. na šljivama, trešnjama i breskvama), naročito na šljivama i trešnjama! Jutarnje će temperature u narednim danima nadalje biti oko 10°C, a za dnevne vrijednosti očekujemo poraste na 20-26°C! Stoga je prema ranijoj uputi potrebno redovito pregledavati zdravstveno stanje vršnog lišća i samo prema potrebi suzbijati lisnih uši (Aphidinae) selektivnim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U danima nakon 4. svibnja o.g. zabilježen je slabiji let ispod praga štetnosti breskvina i šljivina savijača (Cydia molesta, Cydia funebrana), pa njihovo usmjereno suzbijanje krajem ovog mjeseca nije potrebno! Uvjeti za odlaganje  drugoj polovici mjeseca svibnja o.g. nastavljen je aktivan let breskvina i šljivina savijača (Cydia molesta, Cydia funebrana). Tek krajem druge dekade svibnja o.g. zabilježen je prvi ulov leptira prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Krajem svibnja i početkom lipnja pojavljuje se uzročnik „crvljivosti“ plodova trešnje: europska i sjeverno-američka trešnjina muha (Rhagoletis cerasi, Rhagoletis cingulata)! Svakako vlasnicima plantažnih nasada trešanja u kojima dominiraju kasne sorte dozrijevanja preporučujemo u narednom razdoblju postavljanje žutih ljepljivih ploča i praćenja brojnosti trešnjine muhe, te samo nakon kritičnih brojeva ulova moguće provesti usmjerene mjere zaštite dopuštenim insekticidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Biljne uzorke koštičavog voća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, voćari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

Posljednja uputa za zaštitu plantažnih nasada upućena je prije 11 dana (10.5. 2019.)!

U proteklom je razdoblju dominiralo prohladno-vlažno razdoblje, a prema podatcima DHMZ-a prve dvije dekade ovog mjeseca ubrajamo među najhladnije u povijesti mjerenja. Samo u danima 9.-19.5. 2019. kiša je padala svakodnevno, te je u istom razdoblju u Međimurju ovisno o mjernom lokalitetu zabilježeno od 63,8 do 90,2 mm. U istom je razdoblju tijekom devet noći najniža temperatura zraka bila u rasponu od 4,03 do 7,17°C a prosječne relativne vrijednosti zraka u istim su danima bile od 80,67 % do 98,01 %. Vlaženje biljnih organa je tijekom posljednjih jedanaest dana trajalo čak 9.430 minuta (na lokalitetima uz riječne doline), pa su zabilježene dvije vrlo jake (i četiri slabije) primarne zaraze uzročnikom krastavosti jabuke i kruške (Venturia).

Budući nakon 29.4. 2019. pronalazimo na netretiranim stablima jabuka simptome krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) sa svibanjskim je kišama započelo sekundarno širenje bolesti, pa je zaraza lišća tijekom jučerašnjeg dana na netretiranim stablima jabuke sorte Zlatni delišes >25 %! Od kraja prvog tjedna mjeseca svibnja o.g. pronalazimo prve simptome krastavosti na nezaštićenim plodovima kruške, a nakon 16.5. 2019. pronalazimo i prve simptome krastavosti na nezaštićenim plodovima jabuke sorte Idared!

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura >0°C, mjereno od početka kalendarske godine, suma do današnjeg jutra iznosi 990,23°C. U narednim danima još uvijek očekujemo nestabilno razdoblje s mogućim manjim količinama oborina, ali će biti toplije nego u prve dvije dekade mjeseca svibnja, s rasponom temperatura 9 do 26°C. Još uvijek je moguće oslobađanje zimskih askospora, a naredne toplije kiše omogućuju i sekundarni razvoj bolesti u nezaštićenim nasadima!

U proteklih je 11 dana većina vlasnika plantažnih nasada jabuka provela dvije usmjerene zaštite, a ovih je dana u voćnjacima s provedenim preporučenim mjerama zaštite zdravstveno stanje dobro.

Osim krastavosti (Venturia), od ostalih uzročnika bolesti pronalazimo simptome pepelnice jabuka (Podosphaera), naročito na osjetljivim sortama (Idared, Jonagold).

Na rubnim su redovima sa sjeverne strane uočljive štete na lišću i mladicama od jačih sjevernih vjetrova, a zbog visoke vlažnosti zraka i širokog raspona temperatura (narednog najavljenog zatopljenja) već se javlja i fiziološka pjegavost (palež) lišća na nekim sortama jabuka (npr. Braeburn i dr.)!

Preporučujemo nastaviti mjere zaštite jabuka i krušaka protiv ekonomski najvažnijih bolesti  (Venturia, Podosphaera) naizmjeničnim izborom dopuštenih fungicida sukladno njihovim ograničenjima i postranim učinkom na veći broj gljivičnih bolesti koje bilježimo u suvremenim plantažnim nasadima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog prohladno-vlažnog razdoblja koje je dominiralo u proteklih jedanaest dana nismo bilježili značajan porast populacije važnijih fizioloških štetnih organizama životinjskog podrijetla: npr. jabučne zelene uši (na vršnom lišću) (Aphis pomi), krvave uši jabuke (Eriosoma lanigerum), crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) i prvih pokretnih jedinki kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus perniciosus)(samo u nasadima gdje je ova karantenska vrsta prisutna!). Ipak, s mogućim porastima dnevnih temperatura na vrijednosti veće od 25C pratiti njihovu moguću prvu pojavu i brojnost u nasadima jabuka, te prema potrebi poduzetni njihovo usmjereno suzbijanje dopuštenim i selektivnim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, prohladno-vlažno i uglavnom vjetrovito razdoblje u proteklih 11 dana nije omogućilo aktivan let leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella) i drugih vrsta savijača kožice plodova (npr. Archips, Adoxophies). Zabilježena je samo manja brojnost breskvina savijača (Cydia molesta) (ispod praga štetnosti). Stoga primjena insekticida za suzbijanje “tehnoloških” nametnika (uzročnika “crvljivosti” plodova jabuka i krušaka još nije potrebna)!

mr. sc. Milorad Šubić,

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vinogradarima o mjerama zaštite vinove loze tijekom zadnje dekade mjeseca svibnja

Prije 11 dana (9.5. 2019.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze sredinom mjeseca svibnja o.g.!

Nakon što smo posljednja dva tjedna mjeseca travnja o.g. zabilježili relativno suho  vremensko razdoblje s nešto toplijim danima i svježim noćima, u danima od 3.-20. svibnja 2019. (do 6.00 sati ujutro) u Međimurskom je vinogorju padala iznadprosječno velika količina oborina: primjerice na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, vinska sorta Rajnski rizling) u tri tjedna mjeseca svibnja o.g. zabilježeno je 131,6 mm kiše (78,5 % više od ukupno očekivane mjesečne količine)! Samo tijekom posljednjih 11 dana zabilježeno je 90,2 mm oborina! Pritom je bilo neobično prohladno vrijeme: najniže su temperature zraka u danima 3.-18.5. 2019. bile u rasponu od 2,7° do 9,9°C! Vrlo snažan sjeverni vjetar u danima 4.-6.5. i ponovno 12.-14.5. 2019. značajno je “pothladio” biljke, pa u proteklom razdoblju nismo imali velike poraste mladica vinove loze!

VAŽNO: Zbog prohladnog svibanjskog proteklog razdoblja ne očekujemo raniji početak cvatnje vinove loze! Vlaženje biljnih organa tijekom mjeseca svibnja o.g. traje već 14.370 minuta, pa u mjesecu svibnju o.g., osim najvažnijih uzročnika bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnica (Erysiphe), također bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj crne pjegavosti (Phomopsis), rane pojave plijesni (Botrytis cinerea) i/ili sušice cvata (Phoma glomerata) i crvene paleži (Pseudopezicula)!

Dana 10. i 11. svibnja 2019. pronađeni su prvi simptomi sive plijesni (Botrytis cinerea) na lišću vinskih sorata Graševina i Rajnski rizling (na oštećenim mjestima od sjevernog vjetra), a danas završava skriveno razdoblje prve primarne zaraze uzročnikom plamenjače (Plasmopara)!

U narednim danima ponovno očekujemo moguće nove oborine uz porast dnevnih temperatura 20-26°C, pa osim primarnih raste opasnost od naknadnih (sekundarnih) zaraza u slabije zaštićenim nasadima!!

Stoga preporučujemo planirati i nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. crna pjegavost, crvena palež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o izboru fungicida za suzbijanje plamenjače i pepelnice, te količini i rasporedu zabilježenih oborina, razmaci tretiranja vinograda iznose od 8 do najviše 14 dana. Zbog iznadprosječnih oborina u proteklom razdoblju sigurniju zaštitu vinograda daju aplikacije sa najvećim razmacima aplikacije 10-12 dana!

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2018.) pri njihovom izboru preporučujemo im u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja o.g. dodavati manje količine sumpornih pripravaka ili organski meptil-dinokap!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pepelnicu (Erysiphe) u vinogradima ove sezone preporučujemo od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama usmjereno suzbijati barem pet (šest) puta, a plamenjaču (Plasmpara) barem tri (četiri) puta (ovisno o izboru fungicida)!

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije u danima nakon 8. travnja, a nešto brojnije tek nakon 23. travnja, a pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) do jučerašnjeg datuma još nismo zabilježili! Ipak, prosječni dnevni ulovi pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) na 4 praćena lokaliteta u Međimurju u razdoblju 23.4.-9.5. 2019. iznose od 0,6 do 3,1 jedinki (ukupno je na sva četiri praćena lokaliteta uhvaćen 81 leptir, što je značajno ispod kritične brojnosti)! Posljednjih 11 dana zbog prohladnog razdoblja brojnost leptira je još manja, pa usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije tijekom mjeseca svibnja o.g. nije potrebno provoditi!

Još krajem travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. primijetili smo pojavu prvih simptoma od nepredvidljivog napada zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) na lišću osjetljivih vinskih sorti, te su na nekim položajima i nezaštićenom trsju zabilježena oštećenja 60-80 %!

U mladim nasadima sadnje 2019. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih i sumpornih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti (vidi preporuke od 3.4. i 12.4. 2019.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U nasadima jače oštećenim i/ili napadnutim lozinim grinjama moguće je koristiti folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino– i huminskih kiselina. Važno: U pravilu se folijarno tretiranje vinograda (bio)gnojivima ne preporučuje istovremeno provoditi s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil (naročito ako su folijarna gnojiva bogata dušikom) i anorganskim spojevima, npr. sumpornim pripravcima u povišenim količinama. Također, ne miješati sumporne fungicide sa organskim meptil-dinokapom!

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jare zobi

Usjevi jare zobi ove su godine sijani u optimalnim rokovima – krajem veljače ili početkom ožujka! Uz značajna kolebanja i razlike između dnevnih i noćnih temperatura tijekom ožujka i travnja o.g., te u približno 110-120 mm oborina u navedena dva mjeseca, usjevi jare zobi su dobro razvijeni. U prvoj polovici mjesece svibnju o.g. na svim je mjernim mjestima zabilježeno značajno više oborina od ukupnog mjesečnog prosjeka (izmjereno od 80 do 110 mm), a narednih dana očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti 23-24°C (pritom su lokalno moguće nove količine manjih oborina)! Kako je zadnjih dana proteklog mjeseca travnja (24.4.-28.4.) i prvih dana mjeseca svibnja (1.-3.5.) o.g. najviša dnevna temperatura bila u rasponu od 17,7°-25,2°C tada je zabilježena pojačana aktivnost odraslih oblika žitne leme (Oulema melanopus). Embrionalni razvoj odloženih jaja traje pri 15°C oko 18 dana, pa ovih dana pronalazimo prve ličinke! Ličinke se hrane izgrizanjem uskih pruga u lišću, ostavljajući epidermu koja je bijele boje, pa nastaju uske bijele pruge. Kod jake zaraze cijelo lišće pobijeli.

Za usjeve ozime pšenice upozorenje radi potrebe suzbijanja ovog štetnika i raznih uzročnika biljnih bolesti upućeno je prije deset dana (7.5. 2019.)!

VAŽNO: Jara zob je značajno osjetljivija na napad žitne leme nego usjevi ostalih strnih žitarica, pa u narednim danima očekujemo štete na nezaštićenim usjevima! Jedan odrasli kukac leme može dnevno pri prosječnoj temperaturi 14,6°C konzumirati 64 mm² line površine! Na usjevima jare zobi u narednom razdoblju očekujemo brzu i brojniju pojavu ličinki žitnog balca ili leme po četvornom metru, što prema iskustvima iz ranijih sezona redovito može prouzročiti veće štete i iziskuje primjenu insekticida (ponekad na istim površinama i 2x). Stoga u narednim danima preporučujemo redovito kontrolirati zdravstveno stanje usjeva jare zobi i nakon pojave kritičnih populacija ličinki ovog štetnika poduzeti usmjerene mjere zaštite dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti crvenoga žitnog balca (Oulema melanopus) na insekticide tijekom protekle 2018. godine prvi puta je zabilježena rezistentnost ovog štetnika na insekticide iz grupe piretroida (na primjenu cipermetrina je osjetljivo 60 % populacije, dok je kod 40 % populacije zabilježena rezistentnost) na području istočne Slavonije! Sve testirane populacije žitnog balca bile su osjetljive na klorpirifos i tiakloprid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Vlažno razdoblje koje bilježimo nakon 3. svibnja o.g. (u proteklom je svibanjskom razdoblju kiša padala tijekom jedanaest dana, jutarnje rose, dugotrajno vlaženje lisnih organa, magla) pogodovati će i razvoju gljivičnih bolesti u usjevima ozimih i jarih žitarica. Prema iskustvima iz 2014. godine u većini slabije zaštićenih usjeva jare zobi dominantna je bila žuta hrđa žitarica (Puccinia)! Moguće je zajedno sa suzbijanjem žitnog balca ili leme (Oulema) primijeniti i neki od dopuštenih fungicida za preventivnu zaštitu usjeva zobi od biljnih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema iskustvima iz ranijih godina u usjevima jare zobi, osim kontrole žitnog balca (Oulema), redovito poduzimamo mjere usmjerene kemijske zaštite protiv širokolisnih korova (uglavnom sjemenski ili jednogodišnji).

Stoga u narednom razdoblju savjetujemo planirati primjenu u usjevima jare zobi nekih od dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

Primjenu herbicida uvijek preporučujemo obavljati tijekom mirnog dijela dana (najbolje u večernjim satima), pridržavajući se ograničenja navedenih u uputama (npr. propisanu karencu za slamu ako se koristi kao stelja domaćim životinjama).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Većina tržnih proizvođača krumpira ove je godine sadnju započela već zadnjih dana mjeseca ožujka, pa od kraja druge i početkom treće dekade mjeseca travnja bilježimo početak nicanja usjeva! Mjesec travanj o.g. je na svim mjernim lokalitetima u Međimurju bio iznad prosječno topliji za 2,2°C u odnosu na očekivane vrijednosti, a pritom je padalo više kiše od prosjeka, npr. ukupno je tijekom mjeseca travnja o.g. na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo oko 90 mm kiše (68 % od više očekivanih mjesečnih količina padalina)!

Ipak, vremenski uvjeti na svim lokalitetima nakon 3. svibnja 2019. još značajnije odstupaju od očekivanih vrijednosti. Naime, u prvoj polovici mjeseca svibnja o.g. (posljednja dva tjedna) kiša je u različitim količinama padala čak tijekom 10 dana! Najviše smo oborina zabilježili u zapadnom i središnjem dijelu Županije, gdje je na svim mjernim mjestima od početka nicanja krumpira posađenog krajem mjeseca ožujka o.g. palo više od 100 mm kiše (vidi Tablicu 1.)! Istovremeno je bilo jako vjetrovito i prohladno: u danima nakon 4. svibnja o.g. noćne su vrijednosti temperatura u rasponu od 1,1° do 10,2°C, te su na cimi većine sorata krumpira vidljive štete u obliku paleži lišća (udari vjetra i niske temperature)!

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave tijekom nešto više od tri tjedna od početka nicanja krumpira u Međimurju (za razdoblje 20.4.-15.5. 2019.), te prikaz opasnosti od početnog razvoja krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (Histogram 1.):

Mjerni lokalitet Oborine Vlaženje biljaka Temperatura Vlažnost zraka
Mursko Središće 112,4 mm 16.200 minuta 12,23°C 74,60 %
Donja Dubrava 93,4 mm 15.900 minuta 12,46°C 72,29 %

Stoga ove sezone usjevi krumpira ne rastu dinamikom kao protekle 2018. godine! Tako proteklih dana nekim poljima vidimo tek početak nicanja usjeva krumpira, dok cima ranijih sorata posađenih već krajem ožujka o.g. počinje “zatvarati redove” (npr. Adora, Colomba, Riviera, Vineta, Bellarosa i dr.)!

VAŽNO: Količina i raspored oborina, zadržavanje vlage na cimi, prosječne temperature i vlažnost zraka prikazanih u Tablici 1. tijekom razdoblja 20.4.-15.5. 2019. omogućili su primarne uvjete (100 %) za vrlo ranu pojavu najopasnije bolesti krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans)! Naročito se to odnosi na sorte ranijeg dospijeća i bujnije cime (npr. Adora, Colomba, Riviera, Vineta, Bellarosa i dr.), posađene već krajem mjeseca ožujka, na lokalitetima blizu riječnih dolina i vodenih površina!

VAŽNO: Ove sezone već u danima 20.-25. svibnja svakako u krumpirištima treba potražiti moguće prve “oaze” sa plamenjačom (Phytophthora infestans), uz obavezno provođenje prvih mjera kemijske zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Prema iskustvima iz 2014. sezone svakako treba redovito provjeravati zdravstveno stanje cime krumpira u blizini mjesta gdje se odlažu hrpe odbačenih gomolja nakon čišćenja skladišta. Odbačeni prošlogodišnji gomolji nepokriveni slojem zemljišta ili bez pokrivanja plastičnom PVC folijom mogu biti značajan izvor zaraze uzročnikom plamenjače na obližnjim poljima krumpira.

Moguće nove obilnije oborine (u količini većoj od 10tak mm)  najavljene su već početkom idućeg tjedna (20.-21.5. 2019.), pa u narednom razdoblju (kada uvjeti vlažnosti zemljišta dopuste), tržnim proizvođačima krumpira preporučujemo poduzeti prve mjere zaštite ranijih sorata krumpira od uzročnika bolesti cime.

U narednim danima očekujemo raspon dnevnih temperatura 20°-24°C, a noćne bi trebale biti u rasponu od 4-10°C! U takvim uvjetima ne očekujemo raniju pojavu i razvoj koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria solani).

VAŽNO: Značajno veća opasnost od mogućih primarnih zaraza plamenjačom na poljima krumpira uz riječne doline Drave (npr. Orehovica, Vularija, Totovec i dr.) i Mure (Podturen, Dekanovec, Domašinec i dr.) zbog značajno dužeg zadržavanja rose i magle. Veći rizik od pojave bolesti je također na površinama gdje se krumpir češće uzgaja u ponovljenoj sadnji i na mjestima gdje se odlažu (zaoravaju) odbačeni gomolji! Prvu pojavu plamenjače krumpira očekujemo na ranijim sortama, bujnije cime a osjetljivim na ovu bolest (npr. Riviera, Adora, Colomba i dr.). Također, neke dominantne srednje rane sorte također su vrlo osjetljive na plamenjaču krumpira (npr. Vineta, Sylvana, Bellarosa, Arizona i dr.)!

Budući od početka mjeseca svibnja o.g. dominira prohladno-vlažno razdoblje s temperaturama zraka koje s u prvoj polovici mjeseca niže 4,5°C od očekivanih prosjeka, u takvim uvjetima nismo zabilježili pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Primjenu dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) planirati tek nakon prve pojave ličinki, zbog čega je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje cime krumpira.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr