News

Događaji, Vijest

Predstavljena šampionska vina 2. revije vina hrvatskih autohtonih sorata

Drugu reviju vina hrvatskih autohtonih sorata VINA OD DAVNINA i izabrana šampionska vina predstavio je na današnjoj konferenciji za medije, pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi, ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina. Ocjenjivanje vina organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Povećani odaziv vinara u odnosu na prošlu godinu pokazuje interes proizvođača koji su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede dobili jedinstvenu manifestaciju i promidžbu za svoja vina koja su i turistički autentičan proizvod i dio su gastronomske ponude Hrvatske.

Vinarima s najbolje ocjenjenim vinima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić dodijelit će šampionska odličja  26. travnja 2019. godine na otvorenju revije VINA OD DAVNINA u Art galeriji Lauba u Zagrebu. Uoči revije vina, ministar Tolušić podsjetio je vinare i vinogradare da je do kraja travnja otvoren natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Vinske omotnice.

„Mi smo prije svega partner i suradnik vinara i vinogradara što smo i dokazali novim Zakonom o vinu kojim smo maksimalno smanjili administrativna opterećenja i papirologiju te olakšali vinarima pristup tržištu. Decentralizirali smo ocjenjivanje vina, uspostavili veću kontrolu na terenu i osigurali administrativna rasterećenja od 33% u odnosu na dosadašnje propise. Ukinuli smo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te time  uštedjeli vinarima 12 milijuna kuna, koje će se iskoristiti za marketinške aktivnosti i brendiranje naših vina. Ukinuli smo i  evidencijske markice koje su bile obvezne prije stavljanja vina u promet te se uspostavili marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. U dogovoru s vinarima i vinogradarima izradili smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. – Vinska omotnica – gdje je tom sektoru kroz četiri mjere na raspolaganju 10,8 milijuna eura godišnje. Mjere poput Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije od ranije su poznate, a sada na traženje sektora imamo i mjeru Informiranje u državama članicama. Natječaj za mjeru „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ završava krajem travnja i još imate vremena prijaviti svoje projekte.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba bobica 2015.- Vinogradarstvo-podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna gora

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel 2018.- Vinarija Preiner, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Malvasija dubrovačka 2018.- Malvasija Karaman obrt, Pridvorje

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Crljenak 2015.- Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“, Polača

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska 2018.- In Sylvis vina (OPG ZGRABLIĆ MARKO), Sv. Petar u Šumi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Teran  2016.- OPG Dario Sirotić, Buzet

 „Drago nam je da su proizvođači vina od hrvatskih autohtonih sorata prepoznali napore koje ulažemo da bi etablirali i promovirali upravo njih i njihova vina, te su se i ove godine odazvali ocjenjivanju i izlaganju u većem broju nego na prošloj reviji. To govori da je ova manifestacija potrebna Hrvatskoj jer je jedinstvena u mnoštvu sličnih vinskih događanja koja ukupno podižu interes i znanje potrošača, ali i kvalitetu proizvedenih vina. Zahvaljujem se svima na pomoći, svim partnerima u projektu, a posebno vinarima koji su se odazvali našem pozivu uz posebnu čestitku ovogodišnjim šampionima. Želja nam je senzibilizirati potrošače upravo za ovakva vina koja su ujedno i naša baština, a u njima se krije veliki turistički i gospodarski potencijal. Posjet reviji za sve građane je besplatan, a VINA OD DAVNINA su jedini ovakav vinski događaj gdje su na jednom mjestu okupljena isključivo vina hrvatskih autohtonih sorata iz cijele Hrvatske“ – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Ocijenjena vina će na reviji u Laubi biti izložena 26. i 27. travnja 2019. te će ih posjetitelji moći kupiti i kušati izravno od proizvođača i saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Osim poziva svim zainteresiranima da posjete Art galeriju Lauba ovog petka i subote, te se upoznaju s našim vinarima i kušaju vina od hrvatskih autohtonih sorata, predstavljen je i program revije koji je kreiran zajedno sa suorganizatorom i partnerima projekta VINA od DAVNINA. Sudjelovanje na radionicama i panelima je besplatno, uz prijavu na mail: vinaoddavnina@mps.hr.

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Koštičave voćke (breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, višnja) na većini lokaliteta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalaze se razvojnom stadiju od mirovanja do bubrenja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. U cilju preventivne zaštite  od uzročnika  gljivičnih i bakterijskih oboljenja: kovrčavost lista breskve i nektarine (Taphrina deformans), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), palež cvijeta i grančica (Monilinia spp.) i bakterijskog raka uputno je napraviti tretiranje pripravcima na osnovi bakra tzv. „plavo prskanje“  https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Prije obavljanja zaštite uputno je napraviti sanitaciju voćnjaka uklanjanjem bolesnih i oštećenih grančica, grana i mumificiranih plodova unutar krošnje.

Mjere zaštite provesti za mirna vremena uz povećani utrošak škropiva. Važno je voćke „okupati“ sa svih strana, jer uzročnici bolesti i štetnika prezimljuju na kori, pukotinama i ljuskicama pupova.

U cilju suzbijanja prezimljujućih oblika štetnika: štitastih uši, jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka bakrenom pripravku je moguće dodati mineralno ulje ili koristiti gotovu tvorničku kombinaciju bakra i mineralnog ulja (Modro ulje, Red fox i dr.)

Pripravci na osnovi bakra smiju se koristiti do otvaranja pupova!

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Sredstava za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute, ograničenja, obavijesti i upozorenja navedenim na etiketi za uporabu. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisuje je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

Ivana Tomac Talajić  dipl. ing. agr.

E-mail: Ivana.Tomac.Talajic@mps.hr

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Na većini lokaliteta koštičavo voće (breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, višnja) je u fazi mirovanja.

Za mirovanja vegetacije važno je obaviti „plavo pranje“ sredstvima na osnovi bakra (dostupno na tražilici sredstava za zaštitu bilja https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) za suzbijanje uzročnika šupljikavosti (Stigmina carpophylla), kovrčavosti lista (Taphrina deformans), paleži cvijeta i listova (Monilia sp.) i bakterijskog raka.. Sredstva na osnovi bakra je zbog moguće fitotoksičnosti preporučljivo koristiti samo za mirovanja vegetacije.

Ako zimskim pregledom grančica na pojavu prezimljujućih oblika štetnika (štitaste uši, jaja lisnih uši, jaja crvenog pauka) utvrdite prisutnost navedenih štetnika škropivu je moguće dodati sredstvo na osnovi parafinskog ulja (BIJELO ULJE, OVIPRON TOP, MINERALNO SVIJETLO ULJE, OVITEX i dr.).

U tu svrhu moguće je koristiti i gotov kombinaciju bakra i parafinskog ulja (MODRO ULJE, RED FOX i dr.)

Sredstva za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

Tihana Pipinić, dipl.ing.agr.

e-mail: tihana.pipinic@mps.hr

Pripremi za ispis

Obavijest vinogradarima

Tijekom rezidbe vinove loze mogu se uočiti simptomi zaraze uzročnicima bolesti drva (eska, petrijeva bolest, eutipoza).

Zaštita protiv bolesti drva vinove loze svodi se na dvije mjere – uklanjanje izvora zaraze i sprječavanje zaraze kroz rane na drvetu. Orezane drvo je potrebno ukloniti, a rane od rezidbe zaštititi biološkim fungicidom na bazi gljivice Trichoderma spp.

Vintec (Trichoderma atriviride SC1) je trenutno jedino sredstvo registrirano za tu namjenu. Primjenjuje se u razdoblju mirovanja, a optimalnu učinkovitost postiže pri dnevnoj temperaturi od minimalno 10°C u uvjetima relativne vlage zraka najmanje 70% te bez mraza i kiše u prvih 24 sata od primjene.

Nije dozvoljeno miješati ga s drugim sredstvima za zaštitu bilja (bakar, sumpor) jer će izgubiti djelotvornost.

Na orezanoj rozgvi možemo uočiti i simptome crne pjegavosti (Phomopsis viticola). Zaražena rozgva je izbijeljela, sivkasto-srebrnkaste boje s crnim točkicama. Važna mjera u sprječavanju širenja bolesti je iznošenje orezanih lucnjeva iz vinograda i njihovo spaljivanje.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

 

Tihana Pipinić, dipl.ing.agr.

e-mail: tihana.pipinic@mps.hr

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Upozoravamo voćare kako koštičave voćne vrste (breskva i nektarina, marelica, višnja, trešnja, šljiva) valja prije kretanja vegetacije preventivno zaštititi protiv više uzročnika bolesti. Preporučujemo zimsku zaštitu s jednim od bakrenih pripravaka.  Posebno je važna kvaliteta prskanja pa je stoga voćke potrebno za mirna vremena dobro „okupati“ s pojačanim utroškom škropiva.

Kod breskve i nektarine, najvažnije je preventivno suzbiti bolest koja prezimljuje  ispod ljuskica pupova – kovrčavost lista (Taphrina deformans), nadalje i kod drugih koštičavih vrsta bitno je preventivno djelovati protiv bolesti paleži cvijeta i rodnih mladica (Monilnia laxa), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), bakterijskoga raka koštičavog voća (Pseudomonas sp.), kao i protiv bolesti rogača šljive (Taphrina pruni).

Bakarne pripravke koristiti samo u stadiju mirovanja vegetacije, kako ne bi došlo do fitotoksičnosti !

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenoga

sredstva za zaštitu bilja!

Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe!

 

Ivan Šimičević,dipl.ing.agr. 

       E – mail: Ivan.Simicevic@mps.hr

 

Pripremi za ispis
Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Bjelovarski sajam organizirao 1. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo

Prvih dana veljače 2025. “Bjelovarski sajam” d.o.o. (Gudovac) organizirao je tradicionalni i specijalizirani 20. međunarodni pčelarski sajam, 11. izložbu vina i vinogradarske opreme, te 1. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo. U suradnji s Hrvatskom voćarskom zajednicom organizirana su stručna predavanja koja su održana 01.2.2025. godine u predavaonici Paviljona 1. Okupilo se tridesetak zainteresiranih proizvođača voća kako bi odslušali i diskutirali problematiku uz slijedeći program:

 

Predavač Tema
prof.dr.sc. Zoran Keserović Izazovi u proizvodnji voća u Srbiji
doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić Gnojidba jabuke
mr.sc. Milorad Šubić Klimatske promjene i biljno zdravstvo u proizvodnji  jabuke
dr.sc. Tvrtko Jelačić Otpornost sorata jabuke na abiotski stres
Ante Čikotić i Tomislav Deriš Prednosti mobilne kondenzacijske sušare u preradi

 

Predavanja su obuhvatila trendove povećanja i/ili smanjenja površina pojedinih voćnih vrsta u okruženju (npr. smanjenje interesa za proizvodnju malina i jabuka, a povećanje interesa za uzgoj trešnje, kupine, lijeske i oraha), te iskustva, rezultate i preporuke uzgoja novih sorata s novijim uzgojnim oblicima (novije podloge i moderniji sustavi sadnje veće gustoće)! Prikazani se rezultati ishrane suvremenih nasada jabuke temeljem pedoloških i analiza biljnog materijala (lišće plodovi), te iskustva folijarne primjene različitih oblika kalcija radi sprječavanje gorke pjegavosti plodova jabuke. Govorilo se kako klimatske promjene u drugoj dekadi novog milenije (u odnosu 1980-te i 1990-te) i zakonodavstvo Europske unije (Zakon o održivoj uporabi pesticida) utječu na pojavu neželjenih promjena pri uzgoju jabuke, te kako zadovoljiti stoge zahtjeve trgovačkih lanaca na smanjene ostatke (rezidue) pesticida (mg/kg) koje moraju udovoljiti dobavljači u sektoru voća i povrća (GlobalGAP). Prikazana su iskustva i istraživanja Centra za voćarstvo pri HAPIH-u o otpornosti/osjetljivosti većeg broja sorata i klonova jabuke na abiotske uvjete stresa zabilježene na pokusnom lokalitetu Donja Zelina! Za voćare koji planiraju dio uroda (ili cjelokupni urod) preraditi vrlo je interesantna bila prezentacija o prednostima nove mobilne kondenzacijske sušare koja je prikladna za prijavu na natječaje o diverzifikaciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (intervencija 73.11. – za izlazne proizvode s Priloga 1 i/ili 75.02. uvođenje diverzifikacije na poljoprivrednim gospodarstvima i 73.14. razvoj poslovanja na ruralnom području gdje krajnji proizvod mora biti sa Priloga 2).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.

Pripremi za ispis
Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Klimatske promjene i „nove bolesti“ pčela (I dio)

Pčelari na prostoru Republike Hrvatske (RH) nisu iznimka od kolega u ostalim europskim državama pa nas povezuje intenzivna borba protiv varooze i njoj pridruženih virusnih bolesti, američke gnjiloće, europske gnjiloće koja često na našim prostorima prolazi neopaženo ili se miješa s američkom gnjiloćom, nozemoze, vapnenastog legla te čitave palete ostalih nametničkih, zaraznih i nezaraznih bolesti, štetnika i neprijatelja pčela. Međutim, trenutno se u Europi nalaze tri nove bolesti/nametnici/štetnici koji još nisu prisutni na području RH. To su etina (Aethina tumida), žutonogi stršljen (Vespa velutina) i tropileloza (Tropilaelaps mercedesae). Pitanje da li te bolesti možemo nazivati „nove“ jer je žutonogi/azijski stršljen prisutan u Europi već od 2004.g. (prva pojava u Francuskoj) ili etina od 2014.g u Italiji dok je priča o tropilelozi na području Ruske federacije (područje Krasnodara i Rostova) sa prvom sumnjom pa prvom službenom potvrdom i objavom o njezinoj prisutnosti u znanstvenim publikacijama dobila svoj okvir unatrag tri godine (2021 – 2024). Također, tropilela je nedavno potvrđena i u Gruziji (2024.). Valja podsjetiti da pojavljivanje azijskog stršljena i etine na europskom kontinentu nije povezano s klimatskim promjenama nego je direktna posljedica nepažnje/propusta pri globalnom prometu roba i usluga. Nažalost, još ne možemo sa sigurnošću potvrditi na koji način je stigla tropilela na područje Ruske federacije i Gruzije. Ne može se isključiti mogući legalni ili nekontrolirani uvoz pčela ili pčelinjih proizvoda odnosno različitih proizvoda koji mogu poslužiti kao prenositelji iz Uzbekistana ili nekih drugih srednjeazijskih ili azijskih država (Kina, Južna Koreja) u kojima je potvrđena prisutnost Tropilaelaps mercedesae na europskim pasminama pčela. Teško bi bilo za povjerovati da su klimatske promjene glavni okidač pojavnosti tropilele na obalama Crnog mora u Rusiji. Međutim, ono što sigurno znamo da će klimatske promjene u Europi nesporno doprinijeti njihovom udomaćivanju/razmnožavanju i opstanku na europskom tlu. Razumljivo da takav scenario ne želimo, no iskreno, nisam siguran da ćemo ga moći izbjeći.

Što znamo/ne znamo o tropilelozi?

Tropilelozu uzrokuje 4 vrste grinja iz roda Tropilaelaps: Tropilaelaps clarae, Tropilaelaps mercedesae, Tropilaelaps koenigerum i Tropilaelaps thaii. Sve 4 vrste možemo pronaći kod divoske azijske pčele Apis dorsata te Apis ceranae. Međutim, spomenute vrste pčela pokazuju izrazitu genotipsku i fenotipsku otpornost prema tropileli jer imaju izražen jak nagon za samo-čišćenjem (grooming učinak) koji je prisutan kod Apis ceranae odnosno često napuštaju (absconding) svoje gnijezdo u nepovoljnim pašnim i vremenskim uvjetima te započinju novi život u drugoj sredini. Pri tome dio vremena provode bez legla, a ono što znamo da tropilela ne može živjeti duže od 3-5 dana (najdulje 9 dana) na odraslim pčelama jer nemaju izraženu mogućnost probijanja hitinske opne odraslih pčela. Dosadašnji literaturni podaci sugeriraju da je prisutnost legla odlučujući čimbenik za njihov opstanak jer im je leglo glavno hranilište. Bar smo tako mislili do nedavno. Za europske medonosne pčele izrazito su patogene Tropilaelaps mercedesae i Tropilaelaps clarae, dok se za  T. koenigerum i T. thaii smatra da su bezopasne za europske pasmine pčela. Ako tropilelu usporedimo s varoom uočit ćemo morfološke razlike pa je tijelo varoe (slika 1 „b“) više šire nego duže (1-1,7 mm dužina i 1,5-1,6 mm širina) dok je je tropilela (slika 1 „a“) više izduženija ( dužina 0,6-1mm, a širina 0,4-0,5 mm). Tropilela i varoa su vidljive prostim okom, ali zbog njihove sitne veličine, za uspješnu diferencijalnu morfološku dijagnostiku potrebna nam je lupa (povećalo) s 10x uvećanjem ili svjetlosni mikroskop.

Slika 1: Pakwan i sur. (2017.) doi: 10.1093/femsec/fix160

Sa stajališta evolucijske prilagodbe nametničkog načina života, na prvi pogled, ispada da je varoa evolucijski možda na višem nivou nego tropilela. Međutim, možda se varamo. Naime, varoa parazitira na odraslim pčelama i leglu. Pri tome više voli trutovsko leglo, ali ne zazire niti od radiličkog. Za tropilelu, za sada, pretpostavljamo da može živjeti samo na leglu odnosno vrlo kratko na odraslim pčelama. Navodi se da obožava trutovsko leglo koje može biti 100 % napadnuto u pčelinjoj zajednici. Trenutni rezultat, ako bi gledali evolucijsku prilagodbu, išao bi u korist varoe. No, isto tako znamo da je moć reproduktivnog obnavljanja kod tropilele znatno brža te da razvojni ciklus završava nakon šest dana u usporedbi kod varoe koji je nešto duži (najkraća ontogeneza odnosno razdoblje od jaja do odraslog parazita u praktičnim uvjetima kod ženke varoe iznosi 7,1 dan, a kod mužjaka varoe 5,5 dana). Također, odrasla ženka tropilele snese svakih 24h jedno jaje dok ženka varoe  snese jaje svakih 30h unutar poklopljenog legla. Broj spolno zrelih odraslih ženki tropilele koje možemo očekivati nakon izlaska pčele iz stanice kreće se oko 4, dok kod varoe taj broj iznosi između 1,3 – 1,45 odraslih ženki iz radiličkog legla odnosno 2,2 – 2,6 ženki iz trutovskog legla. Kratak razvojni ciklus tropilele te njezino kratko zadržavanje na odraslim pčelama sugerira da populacija tropilele raste unutar pčelinje zajednice dramatično brzo u usporedbi s populacijom varoe te da kod istovremene invazije unutar iste pčelinje zajednice, tropilela u potpunosti nadmaši populaciju varoe. Tako postoje znanstvena izvješća koja govore o međusobnom brojčanom odnosu 1:25 u korist tropilele kada se u jednoj pčelinjoj zajednici istovremeno nađu varoa i tropilela. Nažalost, za sada ne postoji dokumentiran antagonistički učinak između varoe i tropilele kada se nađu unutar iste pčelinje zajednice iako određeni izvore navode da se smanjuje njihova reproduktivna moć ukoliko se nađu oba nametnika unutar iste stanice s ličinkom pčele. Nakon ovih spoznaja nismo sigurni da tropilela ne bi već lagano vodila na semaforu evolucijske prilagodbe, posebice ako znamo da se brže kreće na podlozi od varoe. Ono što je sigurno loše da tropilela uzrokuje slična oštećenja na pčelinjem leglu kao i varoa. Hranilište joj je masno-bjelančevinasto tijelo kao i kod varoe. Doduše, postoje izviješća koja sugeriraju da varoa tvori jednu veću ozljedu, a tropilela nekoliko manjih na tijelu ličinke. Razumljivo da su oboje prijenosnici virusnih bolesti, posebice virusa deformiranih krila pa tako možemo očekivati smežurana krila kod radilica i pojavu pčela-pješaka ispred leta košnica kod invazije tropilelom. Također, pčelari će pronaći rešetkasto i mrtvo leglo, pčele s deformiranim abdomenom te male rupice nepravilnih rubova na poklopcima legla. Međutim, najvažniji znak da se nešto čudno događa unutar pčelinje zajednice je naglo narušavanje biološko-uzgojnog stanja pčelinjih zajednica s kliničkom slikom koja podsjeća na varoozu, ali ipak odudara od standardnih kliničkih, pato-fizioloških i pato-anatomskih modela koje susrećemo kod invazije varoom.

Zašto je prisutnost  tropilele u Ruskoj federaciji opasna za europsko pčelarstvo?

Prognostički modeli distribucije sugeriraju da bi se tropilela mogla širiti prema jugu i zapadu i tako ugroziti pčelarski sektor u Europi. Stariji pčelari će sigurno povući određene paralele i poveznice sa pojavom varoe na prostoru bivše države Jugoslavije. U tadašnjoj Jugoslaviji, varooza je utvrđena među prvim zemljama u Europi 12.studenog 1976 . Pri tome treba naglasiti da se očekivala na granici prema Bugarskoj, ali je prvi puta slučajno utvrđena na materijalu poslanom iz okolice Dimitrovgrada kraj Pirota u tadašnjoj SR Srbiji. U nekadašnjoj SR Hrvatskoj varooza je službeno utvrđena u listopadu 1978.g na Visu. U studenom iste godine utvrđena je na Hvaru, 1979.g. u okolici Splita, Zadra i Dubrovnika, a na području tadašnje SR Slovenije 1980.g. Tako je varooza između 1976. i 1980. utvrđena na cijelom području tadašnje Jugoslavije. Iako danas postoje državne granice i granični veterinarski nadzor, notorna je činjenica da niti pčele ni nametnici ne poznaju državne granice već se šire rojenjem, zalijetanjem u tuđe košnice, selidbom pčela, kupoprodajom pčela i drugim apitehničkim radnjama. Stoga, informaciju da je tropilela službeno utvrđena u Rusiji treba uzeti s ozbiljnošću te razmišljati o jačem aktivnom i pasivnom monitoringu na moguću prisutnost tropilele na području RH.

Kako kontrolirati i suzbijati dinamiku populacije tropilele u pčelinjim zajednicama?

Ohrabruje spoznaja da većina kemoterapeutika koji se koriste u kontroli i suzbijanju varooze je djelotvorna i protiv tropileloze. Međutim, zaboravljamo činjenicu da je dinamika populacije tropilele izrazito brza te da prema dosadašnjim spoznajama tropilela provodi kratko vrijeme na odraslim pčelama i znatno duže vrijeme u poklopljenom leglu što je u mnogim slučajevima kontrole i suzbijanja čini nedostupnim za djelovanje različitih kemoterapeutika koji prvenstveno ciljaju nametnike kada su na tijelu pčele. Logično je stoga zaključiti da bi pčelari trebali držati neko sredstvo ( VMP akaricid) duže vrijeme u košnici što bi sigurno ostavilo traga na kvaliteti meda u smislu pojavnosti mogućih rezidua rabljenih akaricida. Stoga se čini razumna ideja da bi se trebalo više promišljati prema biološkim mjerama u kontroli i suzbijanju tropilele poput izrezivanja trutovskog legla, prekida legla ili tvorbe nukleusa kako bi se prag tropilele držao pod kontrolom.

Zašto najnovija znanstvena priopćenja o distribuciji tropilele i njezinom životu unutar/izvan pčelinje zajednice izazivaju zabrinut u znanstveno-stručnom-pčelarskom sektoru?

Nekoliko puta je rečeno u tekstu da tropilele mogu živjeti na odrasloj pčeli svega 3-5 dana (najviše 9 dana). U prijašnjim raspravama o tropileli često smo slavodobitno zaključivali da će upravo nemogućnost dugotrajnijeg  boravka na odraslim pčelama i isključiva usmjerenost na leglo kao temelj za preživljavanja tropilele biti odlučujući čimbenik u njezinoj slaboj održivosti ako se pojavi na europskom tlu. Naime, krajem XX i početkom XXI stoljeća klimatske promjene nisu visoko na ljestvici problema koje muče europsko pčelarstvo. Također, zimski mjeseci su često bili hladni sa snježnim padalinama  te su prekidi/izostanak legla ili barem značajno smanjena količina legla  u pčelinjoj  tijekom zimskih mjeseci bile uobičajene pojave u većini europskih zemalja. Međutim, trenutne klimatske promjene sugeriraju da bi trebali očekivati prisutnost legla znatno duže u jesen nego prijašnjih godina što je odlično za tropilelu. No, možda nas klimatske prilike ipak spase ako gledamo izolirano na tropilelu jer smo u zadnjih 9 godina imali 5 godina s izrazito lošim proljećem gdje su pčele bile gladne, a matica slabo ili nikako nesla pa je bio prisutan prekid legla u periodu kada smo trebali pripremati pčelinje zajednice za iskorištavanje paša bagrema i kadulje što opet nije dobro jer nećemo imati dovoljno vojnika-radilica-skupljačica koje će neumorno skupljati nektar i pretvarati ga u med. Kakav začarani krug! No, možda ova priča o kratkom  boravku tropilele na odraslim pčelama nije posve utemeljena. Naime, u znanstvenom priopćenju u svezi prve pojavnosti tropilele u Rusiji prisutne su neke zbunjujuće, intrigantne ali i duboko zabrinjavajuće pretpostavke. Naime, tropilela je bila prisutna na leglu u zajednicama u periodu od svibnja 2022.g. do siječnja 2023.g s vrhuncem u rujnu 2022.g. Međutim, u istim pčelinjim zajednicama nije bilo moguće utvrditi tropilelu u periodu od 05. veljače do 06. travnja 2023.g. da bi se  tropilela ponovo pojavila na leglu 20.travnja 2023.g. u 10 od 50 promatranih pčelinjih zajednica (Brandorf i sur. 2024). Stoga ostaje nejasno gdje su tropilele prezimile. Ova zapažanja sugeriraju da su tropilele ili napustile pčelinju zajednicu ili su hibernirale negdje drugdje unutar košnice izbjegavajući pri tome dijagnostičke preglede. Neslužbeno se navodi da bi tropilele mogle ostati duže vrijeme na odraslim pčelama zavučene između glave i prsišta. No, to nije znanstveno potvrđeno iako je u prijašnjim istraživanjima uočeno hranjenje tropilele na mekim dijelovima tijela na membranama oko zglobova krila odraslih pčela. Međutim, znanstveno je dokazano (Anderson i Roberts 2013) da su tropilele prvi puta opisane na štakorima koji se gnijezde blizu košnica što sugerira da pčelinja zajednica možda nije specifični domaćin za tropilelu već se ista evolucijski prilagodila na više domaćina što ju opet čini evolucijski superiornijom vrstom u odnosu na varou. Također, uočeni nedostatak invazije T. mercedesae unatoč prisutnosti legla domaćina je također intrigantan i zaslužuje daljnje istraživanje.

Što znamo/ne znamo o rasprostranjenosti azijskog stršljena u Europi?

Azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina) utvrđen je 2004. godine u Francuskoj, a tijekom slijedećih godina se proširio na Italiju, Njemačku, Portugal, Španjolsku, Belgiju i Veliku Britaniju. Nažalost, nedavno je utvrđen u češkoj, Mađarskoj i Austriji. Razumljivo da dinamika populacije žutonog stršljena ovisi o mnogim čimbenicima poput prisutnosti autohtonih stršljena (Vespa crabro) odnosno reljefa i konfiguracije određenog arela. Tako da se, ovisno o spomenutim čimbenicima, azijski stršljen može širiti godišnje od 18 km2 (sjever Italije) preko 60 do 100 km2 (veći dio zapadne Europe).

Kako ćemo razlikovati azijskog stršljena od europskog stršljena?

Europski stršljen (Vespa crabro) je nešto veći od  azijski žutonogog stršljena (25-35 mm > 17-32 mm). Prsa i noge su crne ili crveno-smeđe boje, glava je žuta, a kolutići zatka smeđe-žute boje. Međutim, azijski stršljen je dominanto crne boje (prsa i zadak), a glava je narančasta. Uočljiva je široka pruga narančaste boje na četvrtom kolutiću zatka te tanka žuta linija na prvom kolutiću zatka. Također, čeljust i završni dijelovi nogu (goljenica i stopalo) su žute boje.

Azijski stršljen (Vespa velutina)

 

Europski stršljen (Vespa crabro)

https://www.taptrap.com/en/guide-to-the-flying-pests/wasps-and-hornets/asian-hornet/
    https://www.projectnoah.org/spottings/803306003/fullscreen

Kakve štete uzrokuje azijski stršljen?

Stršljene kao i ose svrstavamo u neprijatelje pčela jer napadaju pčele i hrane se odraslim pčelama. Žutonogi stršljen se evolucijski prilagodio pa u pravilu hvata pčele blizu košnica u trenutku kada se vraćaju natovarene nektarom i peludom s paše (lakši plijen) ili kad se spremaju poletjeti. Jednom kada uhvati pčelu, otrgne joj glavu te od prsnog mišićja pčele napravi mesnu lopticu koju odnosi u gnijezdo kao hranu za leglo. Uočeno je da se, osim pčela, stršljeni mogu hraniti mesnim i ribljim otpacima/ostacima te drugim člankonošcima. Logično je stoga zaključiti da azijski stršljen nanosi ogromne štete te predstavlja veliku prijetnju europskom komercijalnom pčelarstvu sa stanovišta smanjene proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, nestanku pčela kao prirodnih oprašivača u određenim područjima te povećanim troškovima uklanjanja gnijezda stršljena.

Kad su stršljeni najopasniji za pčelinje zajednice?

Period od srpnja do listopada je najopasniji dio godine za pčele jer zbog porasta broja gnijezda raste i potreba za hranom.

Kakvo je to primarno odnosno sekundarno gnijezdo te da li postoji razlika u izgledu gnijezda između europskog i azijskog stršljena?

Nakon perioda hibernacije, sparene matice u proljeće grade primarno gnijezdo od kore propalog drveća. Gnijezda su najčešće smještena u dupljama pri dnu, grmlju, niskom drveću ili umjetnim zaklonima. Treba naglasiti da matica sama gradi gnijezdo te nese prva jaja i hrani odnosno brine se o leglu do pojave prvih radilica. S odmakom vremena tijekom proljeća/ljeta broj radilica se u primarnom gnijezdu povećava pa se zbog novo nastale gužve ukazuje potreba za novim sekundarnim gnijezdom u kojem može obitavati do 10.000 radilica. Značajka sekundarnog gnijezda je da se najčešće nalazi visoko u krošnji drveta (10 m visine – evolucijski trik kako bi se što uspješnije zaštitilo od predatora), loptastog odnosno kruškolikog oblika te da može biti veliko do 1 m u dužinu i širinu (češće 0,6 x 0,8 m). Sekundarna gnijezda se u manjoj mjeri mogu se pronaći u živici i objektima. Europski stršljen gradi gnijezdo najčešće u duplji drveća, dimnjacima, ispod greda u tavanskom prostoru i iznimno rijetko na otvorenom području. Izgled gnijezda je cilindričnog oblika (0,3 x 0,6 m) sa širokim otvorom na dnu, dok je kod azijskog stršljena otvor u sekundarnom gnijezdu uvijek smješten bočno i znatno je manji u usporedbi s otvorom u gnijezdu europskog stršljena.

Zašto je kraj ljeta/početak jeseni važan za opstanak azijskog stršljena?

Krajem ljeta dolazi do perioda parenja (uobičajeno je spolno zrelo oko 900 mužjaka i oko 350 ženki).  Sparivanje se može dogoditi na otvorenom blizu košnice ili unutar gnijezda. Također, uočeno je da se jedna ženka može pariti samo s jednim mužjakom, ali i spoznaja da se jedan mužjak može pariti s više ženki. Za uspješnost parenja bitni su privlačni seksualni feromoni (kod ženki otrovna žlijezda), a kod mužjaka feromoni iz prsne i mandibularne žlijezde. Nakon sezone parenja, matice tijekom jeseni traže novi dom(pukotine/rupice u drveću i tlu) u kojem će proći fazu hibernacije (prezimljavanja)  i ponovo u proljeće započeti svoj životni ciklus.

Da li postoje prirodni mehanizmi otpornosti kod pčela na napad azijskog stršljena?

Nažalost europske pasmine medonosnih pčela nemaju razvije obrambene mehanizme poput azijskih pčela. Naime, azijske pčele stvaraju od svojih tijela tepih ili sag na ulazu u košnicu te dolazi do uklupčavanja stršljena u toj gomili pčela  (od 80-ak do 240 pčela). Naime, pčele treperenjem krila u valovima povećavaju temperaturu u središtu klupka u kojem se nalazi stršljen na 45-46 0C što će, ovisno o broju pčela u klupku, najčešće kroz 60-ak minuta biti fatalno za stršljena. Kod europskih pasmina uočeno je formiranje saga na ulazu u košnicu, ali izostaje učinkovita obrana poput uklupčavanja stršljena u klupko kao kod azijskih pčela.

Kako se možemo uspješno boriti protiv azijskog stršljena?

Teško da možemo govoriti o mogućem suzbijanju/iskorjenjivanju azijskog stršljena na području Europe. Naše aktivnosti bi trebale biti usmjerene prvenstveno na monitoring pčelinjih zajednica na moguće prisustvo azijskog stršljena na pčelinjacima te nažalost na smanjivanje/kontrolu štete u pčelarstvu. Znanstveno-stručna zajednica predlaže pronalaženje i mehaničko/kemijsko uništavanje gnijezda što nekada zna biti otežano zbog težeg uočavanja gnijezda. Također, u obzir dolazi lov i hvatanje radilica i matica pomoću mamaca (meso/riba) s insekticidima, kontrola razmnožavanja i ostali načini biološke kontrole . Pri tome trebamo voditi računa da primjenom insekticida/biocidnog plina ne djelujemo štetno na pčele i/ili druge korisne kukce. Lokalno će svakako pomoći klopka pri čemu u dvolitrenu plastičnu bocu stavimo oko 500 ml pive ili vina. Možemo dodati i malo šećera, sirovog mesa ili hrane za pse i mačke u bocu jer sve djeluje kao odličan atraktant za stršljene. Čep boce je zatvoren, a na donjem dijelu grla boce napravimo rupu kroz koji gurnemo plastični lijevak (najčešće od grla neke druge manje plastične boce) kroz koji će stršljeni ulaziti i posljedično se utapati u spomenutoj otopini. Razumljivo da stršljeni neće moći izaći iz boce zbog toga što je stijenka boce strma i skliska već će se utopiti. Klopka je bezopasna za pčele jer spomenuta sredstva nisu atraktanti za pčele (o etiniozi kao velikoj prijetnji za europsko pčelarstvo u slijedećem broju „Pčele“).

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za pčelarstvo

 

Literatura:

PAKWAN, C., M. KALTENPOTH, B. WEISS, P. CHANTAWANNAKUL, G. JUN, T DISAYATHANOOWA (2018): Bacterial communities associated with the ectoparasitic mites Varroa destructor and Tropilaelaps mercedesae of the honey bee (Apis mellifera). FEMS Microbiol. Ecol., 94,1.

ANDERSON, D. L., J.M.K. ROBERTS (2013): Standard methods for Tropilaelaps mite research. In The COLOSS BEEBOOK, Volume II: Standard methods for Apis mellifera pest and pathogen research, Dietemann V., Ellis J.D., Neumann P., eds. Journal of Apicultural Research, 52(4), 1–16.

BRANDORF, A., M. M. IVOILOVA , O. YAÑEZ , P. NEUMANN, V. SOROKER (2024): First report of established mite populations, Tropilaelaps mercedesae, in Europe. J.Apic.Res.

https://doi.org/10.1080/00218839.2024.2343976

Pripremi za ispis
Poziv, Vijest

Poziv na stručni skup

Perspektive konzervacijske poljoprivrede u Republici Hrvatskoj

 

Poštovani poljoprivrednici,

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske poziva vas na stručni skup pod nazivom „Perspektive konzervacijske poljoprivrede u Republici Hrvatskoj“ koji će se održati 26. veljače 2025. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, kino dvorana, ulaz s istočne strane) s početkom u 10:00 sati.

Na skupu će sudjelovati predstavnici institucija i stručnjaci iz područja poljoprivrede, među kojima su:

  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju
  • Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
  • prof.dr.sc. Danijel Jug  – Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
  • savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i privatni savjetnici
  • distributeri sjemena za pokrovne usjeve

 

Cilj skupa je proširiti znanja i razmijeniti iskustva u području konzervacijske poljoprivrede s obzirom da ova tema postaje sve važnija u odnosu na izazove s kojima se poljoprivreda susreće u današnje vrijeme.

 

Tijekom skupa, bit će riječi o:

  • konzervacijskoj poljoprivredi
  • konzervacijskoj obradi tla
  • sjetvi pokrovnih usjeva
  • praktičnim iskustvima iz primjene
  • iskustvima iz kontrole Intervencije 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
  • zakonskoj regulativi

 

Skup je izvrsna prilika za razmjenu iskustava i dobivanje relevantnih informacija, a Vaša prisutnost i aktivno sudjelovanje mogu pridonijeti uspješnijoj primjeni konzervacijske poljoprivrede što izravno utječe na očuvanje tla, smanjenje erozije i omogućava održivost poljoprivrednih površina.

 

Ulaz na skup je besplatan, a broj mjesta je ograničen. Prijavite se na skup putem Obrasca za prijavu do 24. veljače 2025.

 

Veselimo se Vašem dolasku i zajedničkoj raspravi!

Pripremi za ispis

Obavijest poljoprivrednim proizvođačima

Pregledom usjeva ozimih žitarica kao i  uljane repice  uočena je pojava štetnih glodavaca:  poljski miš (Apodemus sylvaticus) , poljske voluharica (Microtus arvalis) . Upozoravamo proizvođače da vrše obilaske i kontrole na svojim parcelama. Jači napadi su uvijek uz rubne dijelovi  parcela (uz međe).

Ukoliko se utvrde dolje navedeni pragovi štetnosti , tada se može koristiti neki od rodenticida  na bazi  bazi cink-fosfida uz obavezno zatvaranje  rupa nakon ubacivanja mamaka dozatorima  u rupe , kako bi se spriječilo  trovanje divljači, ptica i sl.

Pag štetnosti:

Poljski miš 10 do 50 aktivnih rupa,

A poljsku voluharicu je 10 do 500 aktivnih rupa  ha.

Pripravci  na bazi cinkovog  fosfida : ARVALIN ili RATRON GL

 

Riječ je o sredstvima čija se  primjena  treba  strogo provoditi  prema pisanim uputama proizvođača.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema   Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Vođenje evidencije uporabe SZB, atestiranje strojeva , skladištenje i zbrinjavanje ambalaže SZB te korištenje zaštitne opreme obveze su propisane :  Zakona o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 te Pravilnikom o uvjetovanosti NN26/2023.                                                                    

 

Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

 

Pripremi za ispis
Vijest

NAJAVA PREDAVANJA O PROIZVODNJI JABUKA U BJELOVARU

U Bjelovaru se od 1. do 2. veljače 2025. godine održava 20. po redu Međunarodni pčelarski sajam u sklopu kojeg će se održati radionice i predavanja različitih tematika. Tako će na jednom od predavanja, koje će se održati u subotu, 1. veljače 2025. godine s početkom u 12:15 sati,  svoje znanje prenositi službenik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede mr.sc. Milorad Šubić koji će govoriti o “Klimatskim promjenama i biljnom zdravstvu u proizvodnji jabuka”. Svi zainteresirani moći će čuti nešto više o štetnicima i novim bolestima jabuka, prouzrokovanih klimatskim promjenama u zadnjim 40 godina, o organskoj zaštiti od spomenutih bolesti te o novim standardima trgovačkih lanaca o upotrebi pesticida.

Pripremi za ispis
Vijest

Obavijest o prijavi ambalaže i ambalažnog otpada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Krajem 2023. godine stupio je na snagu Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (,,Narodne novine”, broj 137/23).

Prema novom Pravilniku obveza plaćanja naknade gospodarenja otpadom i povratne naknade u Fond odnosi se na sve proizvođače jednako bez obzira na količinu ambalaže u kojoj su proizvode u ambalaži stavili na tržište u Republici Hrvatskoj.

Umjesto dosadašnjeg načina prijave, koji se obavljao poštom ili e-mailom, od početka 2025. godine prijava će biti digitalna, kroz Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (RPPO).

Podaci se dostavljaju elektronički, putem RPPO-a:

  • mjesečno, do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec
  • godišnje, do 20. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu (za povratnu ambalažu)

Pristup obrascu bit će omogućen uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) –  (https://nias.gov.hr/), za koji će biti potrebne vjerodajnice minimalno značajne razine sigurnosti.

Više informacija potražite na: https://www.fzoeu.hr/

Pripremi za ispis