News

Događaji, Vijest

Predstavljena šampionska vina 2. revije vina hrvatskih autohtonih sorata

Drugu reviju vina hrvatskih autohtonih sorata VINA OD DAVNINA i izabrana šampionska vina predstavio je na današnjoj konferenciji za medije, pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi, ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina. Ocjenjivanje vina organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Povećani odaziv vinara u odnosu na prošlu godinu pokazuje interes proizvođača koji su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede dobili jedinstvenu manifestaciju i promidžbu za svoja vina koja su i turistički autentičan proizvod i dio su gastronomske ponude Hrvatske.

Vinarima s najbolje ocjenjenim vinima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić dodijelit će šampionska odličja  26. travnja 2019. godine na otvorenju revije VINA OD DAVNINA u Art galeriji Lauba u Zagrebu. Uoči revije vina, ministar Tolušić podsjetio je vinare i vinogradare da je do kraja travnja otvoren natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Vinske omotnice.

„Mi smo prije svega partner i suradnik vinara i vinogradara što smo i dokazali novim Zakonom o vinu kojim smo maksimalno smanjili administrativna opterećenja i papirologiju te olakšali vinarima pristup tržištu. Decentralizirali smo ocjenjivanje vina, uspostavili veću kontrolu na terenu i osigurali administrativna rasterećenja od 33% u odnosu na dosadašnje propise. Ukinuli smo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te time  uštedjeli vinarima 12 milijuna kuna, koje će se iskoristiti za marketinške aktivnosti i brendiranje naših vina. Ukinuli smo i  evidencijske markice koje su bile obvezne prije stavljanja vina u promet te se uspostavili marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. U dogovoru s vinarima i vinogradarima izradili smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. – Vinska omotnica – gdje je tom sektoru kroz četiri mjere na raspolaganju 10,8 milijuna eura godišnje. Mjere poput Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije od ranije su poznate, a sada na traženje sektora imamo i mjeru Informiranje u državama članicama. Natječaj za mjeru „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ završava krajem travnja i još imate vremena prijaviti svoje projekte.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba bobica 2015.- Vinogradarstvo-podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna gora

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel 2018.- Vinarija Preiner, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Malvasija dubrovačka 2018.- Malvasija Karaman obrt, Pridvorje

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Crljenak 2015.- Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“, Polača

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska 2018.- In Sylvis vina (OPG ZGRABLIĆ MARKO), Sv. Petar u Šumi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Teran  2016.- OPG Dario Sirotić, Buzet

 „Drago nam je da su proizvođači vina od hrvatskih autohtonih sorata prepoznali napore koje ulažemo da bi etablirali i promovirali upravo njih i njihova vina, te su se i ove godine odazvali ocjenjivanju i izlaganju u većem broju nego na prošloj reviji. To govori da je ova manifestacija potrebna Hrvatskoj jer je jedinstvena u mnoštvu sličnih vinskih događanja koja ukupno podižu interes i znanje potrošača, ali i kvalitetu proizvedenih vina. Zahvaljujem se svima na pomoći, svim partnerima u projektu, a posebno vinarima koji su se odazvali našem pozivu uz posebnu čestitku ovogodišnjim šampionima. Želja nam je senzibilizirati potrošače upravo za ovakva vina koja su ujedno i naša baština, a u njima se krije veliki turistički i gospodarski potencijal. Posjet reviji za sve građane je besplatan, a VINA OD DAVNINA su jedini ovakav vinski događaj gdje su na jednom mjestu okupljena isključivo vina hrvatskih autohtonih sorata iz cijele Hrvatske“ – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Ocijenjena vina će na reviji u Laubi biti izložena 26. i 27. travnja 2019. te će ih posjetitelji moći kupiti i kušati izravno od proizvođača i saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Osim poziva svim zainteresiranima da posjete Art galeriju Lauba ovog petka i subote, te se upoznaju s našim vinarima i kušaju vina od hrvatskih autohtonih sorata, predstavljen je i program revije koji je kreiran zajedno sa suorganizatorom i partnerima projekta VINA od DAVNINA. Sudjelovanje na radionicama i panelima je besplatno, uz prijavu na mail: vinaoddavnina@mps.hr.

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Koštičave voćke (breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, višnja) na većini lokaliteta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalaze se razvojnom stadiju od mirovanja do bubrenja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. U cilju preventivne zaštite  od uzročnika  gljivičnih i bakterijskih oboljenja: kovrčavost lista breskve i nektarine (Taphrina deformans), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), palež cvijeta i grančica (Monilinia spp.) i bakterijskog raka uputno je napraviti tretiranje pripravcima na osnovi bakra tzv. „plavo prskanje“  https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Prije obavljanja zaštite uputno je napraviti sanitaciju voćnjaka uklanjanjem bolesnih i oštećenih grančica, grana i mumificiranih plodova unutar krošnje.

Mjere zaštite provesti za mirna vremena uz povećani utrošak škropiva. Važno je voćke „okupati“ sa svih strana, jer uzročnici bolesti i štetnika prezimljuju na kori, pukotinama i ljuskicama pupova.

U cilju suzbijanja prezimljujućih oblika štetnika: štitastih uši, jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka bakrenom pripravku je moguće dodati mineralno ulje ili koristiti gotovu tvorničku kombinaciju bakra i mineralnog ulja (Modro ulje, Red fox i dr.)

Pripravci na osnovi bakra smiju se koristiti do otvaranja pupova!

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Sredstava za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute, ograničenja, obavijesti i upozorenja navedenim na etiketi za uporabu. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisuje je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

Ivana Tomac Talajić  dipl. ing. agr.

E-mail: Ivana.Tomac.Talajic@mps.hr

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Na većini lokaliteta koštičavo voće (breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, višnja) je u fazi mirovanja.

Za mirovanja vegetacije važno je obaviti „plavo pranje“ sredstvima na osnovi bakra (dostupno na tražilici sredstava za zaštitu bilja https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) za suzbijanje uzročnika šupljikavosti (Stigmina carpophylla), kovrčavosti lista (Taphrina deformans), paleži cvijeta i listova (Monilia sp.) i bakterijskog raka.. Sredstva na osnovi bakra je zbog moguće fitotoksičnosti preporučljivo koristiti samo za mirovanja vegetacije.

Ako zimskim pregledom grančica na pojavu prezimljujućih oblika štetnika (štitaste uši, jaja lisnih uši, jaja crvenog pauka) utvrdite prisutnost navedenih štetnika škropivu je moguće dodati sredstvo na osnovi parafinskog ulja (BIJELO ULJE, OVIPRON TOP, MINERALNO SVIJETLO ULJE, OVITEX i dr.).

U tu svrhu moguće je koristiti i gotov kombinaciju bakra i parafinskog ulja (MODRO ULJE, RED FOX i dr.)

Sredstva za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

Tihana Pipinić, dipl.ing.agr.

e-mail: tihana.pipinic@mps.hr

Pripremi za ispis

Obavijest vinogradarima

Tijekom rezidbe vinove loze mogu se uočiti simptomi zaraze uzročnicima bolesti drva (eska, petrijeva bolest, eutipoza).

Zaštita protiv bolesti drva vinove loze svodi se na dvije mjere – uklanjanje izvora zaraze i sprječavanje zaraze kroz rane na drvetu. Orezane drvo je potrebno ukloniti, a rane od rezidbe zaštititi biološkim fungicidom na bazi gljivice Trichoderma spp.

Vintec (Trichoderma atriviride SC1) je trenutno jedino sredstvo registrirano za tu namjenu. Primjenjuje se u razdoblju mirovanja, a optimalnu učinkovitost postiže pri dnevnoj temperaturi od minimalno 10°C u uvjetima relativne vlage zraka najmanje 70% te bez mraza i kiše u prvih 24 sata od primjene.

Nije dozvoljeno miješati ga s drugim sredstvima za zaštitu bilja (bakar, sumpor) jer će izgubiti djelotvornost.

Na orezanoj rozgvi možemo uočiti i simptome crne pjegavosti (Phomopsis viticola). Zaražena rozgva je izbijeljela, sivkasto-srebrnkaste boje s crnim točkicama. Važna mjera u sprječavanju širenja bolesti je iznošenje orezanih lucnjeva iz vinograda i njihovo spaljivanje.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

 

Tihana Pipinić, dipl.ing.agr.

e-mail: tihana.pipinic@mps.hr

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Upozoravamo voćare kako koštičave voćne vrste (breskva i nektarina, marelica, višnja, trešnja, šljiva) valja prije kretanja vegetacije preventivno zaštititi protiv više uzročnika bolesti. Preporučujemo zimsku zaštitu s jednim od bakrenih pripravaka.  Posebno je važna kvaliteta prskanja pa je stoga voćke potrebno za mirna vremena dobro „okupati“ s pojačanim utroškom škropiva.

Kod breskve i nektarine, najvažnije je preventivno suzbiti bolest koja prezimljuje  ispod ljuskica pupova – kovrčavost lista (Taphrina deformans), nadalje i kod drugih koštičavih vrsta bitno je preventivno djelovati protiv bolesti paleži cvijeta i rodnih mladica (Monilnia laxa), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), bakterijskoga raka koštičavog voća (Pseudomonas sp.), kao i protiv bolesti rogača šljive (Taphrina pruni).

Bakarne pripravke koristiti samo u stadiju mirovanja vegetacije, kako ne bi došlo do fitotoksičnosti !

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenoga

sredstva za zaštitu bilja!

Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe!

 

Ivan Šimičević,dipl.ing.agr. 

       E – mail: Ivan.Simicevic@mps.hr

 

Pripremi za ispis
Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Bjelovarski sajam organizirao 1. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo

Prvih dana veljače 2025. “Bjelovarski sajam” d.o.o. (Gudovac) organizirao je tradicionalni i specijalizirani 20. međunarodni pčelarski sajam, 11. izložbu vina i vinogradarske opreme, te 1. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo. U suradnji s Hrvatskom voćarskom zajednicom organizirana su stručna predavanja koja su održana 01.2.2025. godine u predavaonici Paviljona 1. Okupilo se tridesetak zainteresiranih proizvođača voća kako bi odslušali i diskutirali problematiku uz slijedeći program:

 

Predavač Tema
prof.dr.sc. Zoran Keserović Izazovi u proizvodnji voća u Srbiji
doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić Gnojidba jabuke
mr.sc. Milorad Šubić Klimatske promjene i biljno zdravstvo u proizvodnji  jabuke
dr.sc. Tvrtko Jelačić Otpornost sorata jabuke na abiotski stres
Ante Čikotić i Tomislav Deriš Prednosti mobilne kondenzacijske sušare u preradi

 

Predavanja su obuhvatila trendove povećanja i/ili smanjenja površina pojedinih voćnih vrsta u okruženju (npr. smanjenje interesa za proizvodnju malina i jabuka, a povećanje interesa za uzgoj trešnje, kupine, lijeske i oraha), te iskustva, rezultate i preporuke uzgoja novih sorata s novijim uzgojnim oblicima (novije podloge i moderniji sustavi sadnje veće gustoće)! Prikazani se rezultati ishrane suvremenih nasada jabuke temeljem pedoloških i analiza biljnog materijala (lišće plodovi), te iskustva folijarne primjene različitih oblika kalcija radi sprječavanje gorke pjegavosti plodova jabuke. Govorilo se kako klimatske promjene u drugoj dekadi novog milenije (u odnosu 1980-te i 1990-te) i zakonodavstvo Europske unije (Zakon o održivoj uporabi pesticida) utječu na pojavu neželjenih promjena pri uzgoju jabuke, te kako zadovoljiti stoge zahtjeve trgovačkih lanaca na smanjene ostatke (rezidue) pesticida (mg/kg) koje moraju udovoljiti dobavljači u sektoru voća i povrća (GlobalGAP). Prikazana su iskustva i istraživanja Centra za voćarstvo pri HAPIH-u o otpornosti/osjetljivosti većeg broja sorata i klonova jabuke na abiotske uvjete stresa zabilježene na pokusnom lokalitetu Donja Zelina! Za voćare koji planiraju dio uroda (ili cjelokupni urod) preraditi vrlo je interesantna bila prezentacija o prednostima nove mobilne kondenzacijske sušare koja je prikladna za prijavu na natječaje o diverzifikaciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (intervencija 73.11. – za izlazne proizvode s Priloga 1 i/ili 75.02. uvođenje diverzifikacije na poljoprivrednim gospodarstvima i 73.14. razvoj poslovanja na ruralnom području gdje krajnji proizvod mora biti sa Priloga 2).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.

Pripremi za ispis
Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Klimatske promjene i „nove bolesti“ pčela (I dio)

Pčelari na prostoru Republike Hrvatske (RH) nisu iznimka od kolega u ostalim europskim državama pa nas povezuje intenzivna borba protiv varooze i njoj pridruženih virusnih bolesti, američke gnjiloće, europske gnjiloće koja često na našim prostorima prolazi neopaženo ili se miješa s američkom gnjiloćom, nozemoze, vapnenastog legla te čitave palete ostalih nametničkih, zaraznih i nezaraznih bolesti, štetnika i neprijatelja pčela. Međutim, trenutno se u Europi nalaze tri nove bolesti/nametnici/štetnici koji još nisu prisutni na području RH. To su etina (Aethina tumida), žutonogi stršljen (Vespa velutina) i tropileloza (Tropilaelaps mercedesae). Pitanje da li te bolesti možemo nazivati „nove“ jer je žutonogi/azijski stršljen prisutan u Europi već od 2004.g. (prva pojava u Francuskoj) ili etina od 2014.g u Italiji dok je priča o tropilelozi na području Ruske federacije (područje Krasnodara i Rostova) sa prvom sumnjom pa prvom službenom potvrdom i objavom o njezinoj prisutnosti u znanstvenim publikacijama dobila svoj okvir unatrag tri godine (2021 – 2024). Također, tropilela je nedavno potvrđena i u Gruziji (2024.). Valja podsjetiti da pojavljivanje azijskog stršljena i etine na europskom kontinentu nije povezano s klimatskim promjenama nego je direktna posljedica nepažnje/propusta pri globalnom prometu roba i usluga. Nažalost, još ne možemo sa sigurnošću potvrditi na koji način je stigla tropilela na područje Ruske federacije i Gruzije. Ne može se isključiti mogući legalni ili nekontrolirani uvoz pčela ili pčelinjih proizvoda odnosno različitih proizvoda koji mogu poslužiti kao prenositelji iz Uzbekistana ili nekih drugih srednjeazijskih ili azijskih država (Kina, Južna Koreja) u kojima je potvrđena prisutnost Tropilaelaps mercedesae na europskim pasminama pčela. Teško bi bilo za povjerovati da su klimatske promjene glavni okidač pojavnosti tropilele na obalama Crnog mora u Rusiji. Međutim, ono što sigurno znamo da će klimatske promjene u Europi nesporno doprinijeti njihovom udomaćivanju/razmnožavanju i opstanku na europskom tlu. Razumljivo da takav scenario ne želimo, no iskreno, nisam siguran da ćemo ga moći izbjeći.

Što znamo/ne znamo o tropilelozi?

Tropilelozu uzrokuje 4 vrste grinja iz roda Tropilaelaps: Tropilaelaps clarae, Tropilaelaps mercedesae, Tropilaelaps koenigerum i Tropilaelaps thaii. Sve 4 vrste možemo pronaći kod divoske azijske pčele Apis dorsata te Apis ceranae. Međutim, spomenute vrste pčela pokazuju izrazitu genotipsku i fenotipsku otpornost prema tropileli jer imaju izražen jak nagon za samo-čišćenjem (grooming učinak) koji je prisutan kod Apis ceranae odnosno često napuštaju (absconding) svoje gnijezdo u nepovoljnim pašnim i vremenskim uvjetima te započinju novi život u drugoj sredini. Pri tome dio vremena provode bez legla, a ono što znamo da tropilela ne može živjeti duže od 3-5 dana (najdulje 9 dana) na odraslim pčelama jer nemaju izraženu mogućnost probijanja hitinske opne odraslih pčela. Dosadašnji literaturni podaci sugeriraju da je prisutnost legla odlučujući čimbenik za njihov opstanak jer im je leglo glavno hranilište. Bar smo tako mislili do nedavno. Za europske medonosne pčele izrazito su patogene Tropilaelaps mercedesae i Tropilaelaps clarae, dok se za  T. koenigerum i T. thaii smatra da su bezopasne za europske pasmine pčela. Ako tropilelu usporedimo s varoom uočit ćemo morfološke razlike pa je tijelo varoe (slika 1 „b“) više šire nego duže (1-1,7 mm dužina i 1,5-1,6 mm širina) dok je je tropilela (slika 1 „a“) više izduženija ( dužina 0,6-1mm, a širina 0,4-0,5 mm). Tropilela i varoa su vidljive prostim okom, ali zbog njihove sitne veličine, za uspješnu diferencijalnu morfološku dijagnostiku potrebna nam je lupa (povećalo) s 10x uvećanjem ili svjetlosni mikroskop.

Slika 1: Pakwan i sur. (2017.) doi: 10.1093/femsec/fix160

Sa stajališta evolucijske prilagodbe nametničkog načina života, na prvi pogled, ispada da je varoa evolucijski možda na višem nivou nego tropilela. Međutim, možda se varamo. Naime, varoa parazitira na odraslim pčelama i leglu. Pri tome više voli trutovsko leglo, ali ne zazire niti od radiličkog. Za tropilelu, za sada, pretpostavljamo da može živjeti samo na leglu odnosno vrlo kratko na odraslim pčelama. Navodi se da obožava trutovsko leglo koje može biti 100 % napadnuto u pčelinjoj zajednici. Trenutni rezultat, ako bi gledali evolucijsku prilagodbu, išao bi u korist varoe. No, isto tako znamo da je moć reproduktivnog obnavljanja kod tropilele znatno brža te da razvojni ciklus završava nakon šest dana u usporedbi kod varoe koji je nešto duži (najkraća ontogeneza odnosno razdoblje od jaja do odraslog parazita u praktičnim uvjetima kod ženke varoe iznosi 7,1 dan, a kod mužjaka varoe 5,5 dana). Također, odrasla ženka tropilele snese svakih 24h jedno jaje dok ženka varoe  snese jaje svakih 30h unutar poklopljenog legla. Broj spolno zrelih odraslih ženki tropilele koje možemo očekivati nakon izlaska pčele iz stanice kreće se oko 4, dok kod varoe taj broj iznosi između 1,3 – 1,45 odraslih ženki iz radiličkog legla odnosno 2,2 – 2,6 ženki iz trutovskog legla. Kratak razvojni ciklus tropilele te njezino kratko zadržavanje na odraslim pčelama sugerira da populacija tropilele raste unutar pčelinje zajednice dramatično brzo u usporedbi s populacijom varoe te da kod istovremene invazije unutar iste pčelinje zajednice, tropilela u potpunosti nadmaši populaciju varoe. Tako postoje znanstvena izvješća koja govore o međusobnom brojčanom odnosu 1:25 u korist tropilele kada se u jednoj pčelinjoj zajednici istovremeno nađu varoa i tropilela. Nažalost, za sada ne postoji dokumentiran antagonistički učinak između varoe i tropilele kada se nađu unutar iste pčelinje zajednice iako određeni izvore navode da se smanjuje njihova reproduktivna moć ukoliko se nađu oba nametnika unutar iste stanice s ličinkom pčele. Nakon ovih spoznaja nismo sigurni da tropilela ne bi već lagano vodila na semaforu evolucijske prilagodbe, posebice ako znamo da se brže kreće na podlozi od varoe. Ono što je sigurno loše da tropilela uzrokuje slična oštećenja na pčelinjem leglu kao i varoa. Hranilište joj je masno-bjelančevinasto tijelo kao i kod varoe. Doduše, postoje izviješća koja sugeriraju da varoa tvori jednu veću ozljedu, a tropilela nekoliko manjih na tijelu ličinke. Razumljivo da su oboje prijenosnici virusnih bolesti, posebice virusa deformiranih krila pa tako možemo očekivati smežurana krila kod radilica i pojavu pčela-pješaka ispred leta košnica kod invazije tropilelom. Također, pčelari će pronaći rešetkasto i mrtvo leglo, pčele s deformiranim abdomenom te male rupice nepravilnih rubova na poklopcima legla. Međutim, najvažniji znak da se nešto čudno događa unutar pčelinje zajednice je naglo narušavanje biološko-uzgojnog stanja pčelinjih zajednica s kliničkom slikom koja podsjeća na varoozu, ali ipak odudara od standardnih kliničkih, pato-fizioloških i pato-anatomskih modela koje susrećemo kod invazije varoom.

Zašto je prisutnost  tropilele u Ruskoj federaciji opasna za europsko pčelarstvo?

Prognostički modeli distribucije sugeriraju da bi se tropilela mogla širiti prema jugu i zapadu i tako ugroziti pčelarski sektor u Europi. Stariji pčelari će sigurno povući određene paralele i poveznice sa pojavom varoe na prostoru bivše države Jugoslavije. U tadašnjoj Jugoslaviji, varooza je utvrđena među prvim zemljama u Europi 12.studenog 1976 . Pri tome treba naglasiti da se očekivala na granici prema Bugarskoj, ali je prvi puta slučajno utvrđena na materijalu poslanom iz okolice Dimitrovgrada kraj Pirota u tadašnjoj SR Srbiji. U nekadašnjoj SR Hrvatskoj varooza je službeno utvrđena u listopadu 1978.g na Visu. U studenom iste godine utvrđena je na Hvaru, 1979.g. u okolici Splita, Zadra i Dubrovnika, a na području tadašnje SR Slovenije 1980.g. Tako je varooza između 1976. i 1980. utvrđena na cijelom području tadašnje Jugoslavije. Iako danas postoje državne granice i granični veterinarski nadzor, notorna je činjenica da niti pčele ni nametnici ne poznaju državne granice već se šire rojenjem, zalijetanjem u tuđe košnice, selidbom pčela, kupoprodajom pčela i drugim apitehničkim radnjama. Stoga, informaciju da je tropilela službeno utvrđena u Rusiji treba uzeti s ozbiljnošću te razmišljati o jačem aktivnom i pasivnom monitoringu na moguću prisutnost tropilele na području RH.

Kako kontrolirati i suzbijati dinamiku populacije tropilele u pčelinjim zajednicama?

Ohrabr