#EU

Donesena nova pravila EU za organsko vino

Na sjednici Stalnog odbora za organski uzgoj (Standing Committee on Organic Farming, SCOF) donesena su nova pravila EU za „organsko vino“ i idućih će tjedana biti objavljena u službenom listu. U okviru novih propisa, koji će se primjenjivati od berbe 2012., organski će se uzgajivači vinove loze smjeti na etiketama služiti izrazom „organsko vino“. Etikete moraju prikazivati i organski logo EU te kodni broj njihova ovjeritelja, a morat će se držati i drugih pravila etiketiranja vina. Premda već postoje pravila za „vino načinjeno od organskoga grožđa“, ona ne obuhvaćaju praksu proizvodnje i dorade vina, odnosno cijeli postupak od grožđa do vina. Vino je jedini preostali sektor nezahvaćen pravilima EU o organskim standardima uzgoja unutar Uredbe 834/2007.

Europska komisija pozvala 13 zemalja članica EU da prestanu koristiti neobogaćene kaveze za kokoši nesilice

Europska komisija službenim pismom, kojim zahtijeva objašnjenja, pozvala je Belgiju, Bugarsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju, Cipar, Latviju, Mađarsku, Nizozemsku, Poljsku, Portugal i Rumunjsku da se potrude i isprave nedostatke u provođenju zakona EU vezane za dobrobit životinja, konkretnije da provedu zabranu korištenja neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2012., u skladu s direktivom 1999/74/EC.

Europska komisija najavila strategiju o dobrobiti životinja

Europska komisija novim planom želi popuniti rupe u zakonima EU u vezi s dobrobiti životinja, nudeći bolju zaštitu životinjama i osvješćujući potrošače da mudro kupuju. Zakoni EU u vezi s humanim odnosom prema životinjama ne provode se kako bi trebalo. Postupnost, rupe u zakonu i njegovo neprovođenje u nekim zemljama razlog su što se prema životinjama ne odnosi u skladu sa standardima EU. Uzgajivači u zemljama koje zakone provode nalaze se konkurentski zakinutima.

50 godina CAP-a – Partnerstvo Europe i farmera

Ove godine obilježava se 50. godišnjica uvođenja Zajedničke poljoprivredne politike EU (Common Agriculture Policy, CAP), koja je temelj europske integracije i koja već 50 godina stanovništvu Europe pruža sigurnost hrane i razvoj ruralnih prostora. CAP ostaje jedina politika EU, u kojoj postoji zajednički okvir EU i gdje veći dio javne potrošnje, u svim zemljama članicama, potječe iz proračuna EU, a ne iz nacionalnih i lokalnih proračuna. Kao što se vidi iz brojki, CAP je pospješio stalni rast ekonomskih pokazatelja, proizvodnju i trgovinu i istovremeno omogućio da se udio troškova domaćinstva, koji se odnosi na hranu, prepolovi.

Revija ruralni razvoj Europske unije

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) i Europska mreža za ruralni razvoj objavili su Reviju ruralnog razvoja Europske unije. Reviju je na hrvatskom jeziku objavio UNDP Hrvatska. Revija ruralnog razvoja Europske unije nova je publikacija koja će zasigurno imati važnu ulogu u informiranju o učincima razvojnih aktivnosti Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U publikaciji su detaljno predstavljene četiri prioritetne osi ruralnog razvoja, te primjeri iz različitih europskih zemalja.

Realni dohodak u poljoprivredi po radniku u EU27 porastao za 6,7%

Prema prvim procjenama koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije, realni dohodak u poljoprivredi po radniku (1) u EU27 porastao je za 6,7% u 2011. godini, nakon porasta od 12,6% u 2010. godini. Ovaj porast rezultat je rasta realnog dohotka u poljoprivredi (+3,9%) i pada uloženog rada u poljoprivredi (-2,7%). Ove procjene za EU27 temelje se na podacima prikupljenim od nacionalnih vlasti u državama članicama. Procjenjuje se kako je u razdoblju između 2005. i 2011. godine realni dohodak u poljoprivredi po radniku u EU27 porastao za 18,3%, dok je uloženi rad u poljoprivredi pao za 15,2%.

EU daje 30,1 milijuna eura potpora za promociju poljoprivrednih proizvoda u trećim zemljama

Europska komisija odobrila je 20 programa za promociju poljoprivrednih proizvoda u trećim zemljama. Ukupan budžet programa koji će se provoditi tijekom tri godine iznosi 60, 2 milijuna eura, od čega doprinos EU iznosi 30,1 milijuna eura (50%). Odabrani programi pokrivaju svježe i prerađeno voće i povrće, mlijeko i mliječne proizvode, zaštićene oznake izvornosti (Protected Designations of Origin - PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (Protected Geographical Indications - PGI) te oznake tradicionalnog ugleda (Traditional Specialities GuaranteedTSG), ekološke prehrambene proizvode i uzgoj, maslinovo ulje, vina i žestoka alkoholna pića, žitarice i rižu, hortikulturu i meso.

Odgovori na Zelenu knjigu o promicanju okusa Europe

Europska komisija izdala je sažetak odgovora na Zelenu knjigu od lipnja 2011. o promicanju poljoprivrednih proizvoda EU. Do kraja savjetovanja 7. listopada 2011., primljeno je 173 priopćenja od svih sudionika, državnih tijela i građana.

Povjerenik Dacian Cioloş pozdravlja neformalan sporazum između Vijeća i Parlamenta o novim pravilima za sektor mlijeka i mljekarstva

Prije godinu dana, Europska komisija predstavila je zakonski paket kojim se osnažuje europski sektor mlijeka i mljekarstva. Nedavni neformalni sporazum postignut u prvom čitanju u postupku suodlučivanja Europskog parlamenta i Vijeća predstavlja značajan korak unaprijed za europski sektor mlijeka i mljekarstva. Jednom kada ga formalno potvrde tri institucije i on stupi na snagu, pripremit će sektor mlijeka i mljekarstva za nov gospodarski kontekst i ojačati položaj proizvođača mliječnih proizvoda u opskrbnom lancu.

Zajednička deklaracija poljoprivrednih komora Središnje Europe

Na susret poljoprivrednih komora Središnje Europe 28. i 29. studenoga 2011. u Budimpešti usvojena je Zajednička deklaracija o zakonskim prijedlozima Europske komisije o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2014.-2020. Na sastanku su sudjelovali predstavnici poljoprivrednih komora iz Poljske, Mađarske, Republike Češke, Slovačke, Rumunjske, Estonije, Latvije, Litve i Hrvatsku.

Europska komisija predlaže novu vrstu suradnje između Europe i europskih poljoprivrednika

Europska komisija predstavila je nacrt reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP-a) za vremensko razdoblje nakon 2013. godine. Kako bi se za europske građane osigurao zdrav i visoko kvalitetan izvor hrane, očuvao okoliš i potaknuo razvoj ruralnih područja, ovaj nacrt je usmjeren na jačanje konkurentnosti, održivost i trajnost poljoprivredne djelatnosti diljem Europske unije.

Komisija od zemalja članica EU potražuje 214 milijuna eura namijenjenih poljoprivredi

Europska komisija potražuje ukupno 214 milijuna eura isplaćenih iz EU fondova namijenjenih poljoprivredi, koje su zemlje članice potrošile mimo dogovora. Taj se novac vraća u proračun EU zbog neudovoljavanja EU pravilima ili zbog neadekvatnog nadzora potrošnje. Zemlje članice dužne su provesti isplatu i provjeru potrošnje sukladno pravilima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a Komisija se mora uvjeriti da su zemlje članice fondove iskoristile propisno.

EU daje 17 milijuna eura za promoviranje svježeg voća i povrća nakon krize E-coli

EU daje 17 milijuna eura za promoviranje svježeg voća i povrća nakon krize E-coli

Europska komisija odobrila je 18. studenoga 14 programa u 11 zemalja članica EU za promoviranje svježeg voća i povrća na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. Ukupni proračun za programe, za trogodišnje razdoblje, iznosi 34.1 milijuna €, od čega EU pokriva 17 milijuna € (50 %). Bila je to jedna u nizu mjera koje je Komisija ovoga ljeta predložila u nastojanjima da riješi nepovoljno stanje na tržištu u kojem se taj sektor našao uslijed krize nastale pojavom bakterije E-coli.

Statistički priručnik za poljoprivredu i ribarstvo: Poljoprivredna raznolikost EU u brojevima

Statistički priručnik za poljoprivredu i ribarstvo: Poljoprivredna raznolikost EU u brojevima

Koje su zemlje članice glavni proizvođači žitarica? Koja zemlja članica proizvodi najviše mlijeka za piće i najviše sira, a gdje se proizvodi najviše govedine, svinjetine i piletine? Odgovori na ta pitanja mogu se pronaći u izdanju Statističkog priručnika za poljoprivredu i ribarstvo1 za 2011. koji je objavio Eurostat, Statistički ured Europske unije.

Što donosi članstvo u Europsko uniji – poljoprivreda i ruralni razvitak

Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to područje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha istodobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Brošura o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je brošuru pod nazivom Vodič kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku - Što hrvatski poljoprivrednik dobiva ulaskom u EU?.

Mali leksikon europskih integracija

Želite li saznati što je Acquis Communautaire, tko su coreperi, čime se bavi Odbor regija EU, kako odluke donosi Europski parlament, tko su ombudsmani, što je pravna stečevina, koja je razlika između direktiva i uredbi EU, i još puno toga, možete ako pročitate Mali leksikon europskih integracija, kojeg je izdalo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Razvoj Zajedničke poljoprivredne politike u EU

Poljoprivreda je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih točaka Rimskih ugovora 1957. godine. Takav naglasak na poljoprivredu stavljen je zbog sjećanja na nestašice hrane i poljoprivrednih zaliha u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (Common agricultural policy - CAP) te je ona jedna od „najstarijih“ politika EU. CAP se počeo primjenjivati 1962. godine.

Potpora Hrvatskoj u području sredstava za zaštitu bilja kroz IPA twinning projekt

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj i stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i službeno su 20. svibnja u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu otvorili novi IPA 2007 twinning projekt usmjeren na zaštitu zdravlja ljudi i okoliša - IPA 2007 „Daljnje jačanje kapaciteta u području sredstava za zaštitu bilja i ostataka pesticida“.

Svečanost otvaranja Twinning projekta „Jačanje kapaciteta Agencije za plaćanja“ u sklopu programa Europske unije IPA 2007

Svečanost otvaranja Twinning projekta „Jačanje kapaciteta Agencije za plaćanja“ u sklopu programa Europske unije IPA 2007

U utorak, 9. ožujka 2010. godine, u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR), održana je svečanost otvorenja kojim je službeno započela provedba IPA Twining projekta „Jačanje kapaciteta hrvatske Agencije za plaćanja“. Nazočnim predstavnicima Ministarstva, stručnih i drugih institucija i medijima obratio se njegova ekselencija PAUL VANDOREN, veleposlanik i šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj i njegova ekselencija JAN KICKERT, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.

Studijsko putovanje u Francusku

Studijsko putovanje u Francusku

U okviru bilateralne suradnje s Francuskom u području poljoprivrede od 1. do 8. srpnja 2009. hrvatsko izaslanstvo boravilo je u Francuskoj kako bi se upoznalo s djelovanjem tamošnje poljoprivredne komore. U hrvatskom izaslanstvu bili su državni tajnik u MPRRR mr. sc. Josip Kraljičković, voditelj izaslanstva, ravnatelj HZPSS-a dr. sc. Ivan Katalinić, Natalija Fundurulić, načelnik Odjela za izradu propisa, zakonodavstvo EU i međunarodnu suradnju MPRRR-a, Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Vladimir Novotny, stručni suradnik u HZPSS-u, Stephane Coroner, tehnički savjetnik Francuske Republike pri MPRRR i Anamaria Stojević, stručni savjetnik u Odjelu međunarodne suradnje MPRRR-a.

Odobren IPARD Plan za Hrvatsku

Odobren IPARD Plan za Hrvatsku

Na sastanku Odbora za ruralni razvitak EK, održanog 19. prosinca 2007. u Bruxellesu, odobren je hrvatski IPARD Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje 2007. – 2013., čime je ispunjen preduvjet za korištenje sredstava iz pretpristupnog fonda.