Veliki broj povrtnih vrsta uzgaja se iz presadnica. Presadnice se uzgajaju u zaštićenom prostoru, gdje ostaju do određene faze, koja je karakteristična za svaku vrstu, a nakon toga presađuju se na stalno mjesto.
Uzgoj paprike je povrćarima uvijek novi izazov – u izboru novog sortimenta po tipu (prvenstveno veličini i masi) ploda i većih otpornosti na pojavu bolesti, u ranijoj berbi, u dugotrajnijoj berbi.
Gospodarski list i Društvo agrarnih novinara Hrvatske, u suorganizaciji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom, Hrvatskom poljoprivrednom komorom te Zajednicom udruga hrvatskih povrćara, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, organiziraju 4. stručni seminar za proizvođače povrća u Hrvatskoj pod nazivom „Hrvatsko povrće“, koji će se održati od 28. do 30. studenog 2018. u Svetom Martinu na Muri.
Obilaskom zaštićenih prostora i pregledavanjem biljaka primijećeni su tripsi koji su postali ograničavajući faktor u uzgoju paprike. Poljoprivrednici se trude različitim kemijskim sredstvima, mamcima i klopkama stati na kraj ovom štetniku.
Vrijeme je za ljetnu sadnju jagode (srpanj, kolovoz). Opće je poznato da je humus, kao razgrađena organska tvar, neophodan pri proizvodnji svake poljoprivredne kulture, a posebno pri proizvodnji intenzivnih povrtnih I voćnih vrsta pa tako i jagode.
Na ogulinskom području na parcelama zasađenim različitim sortimentima kupusa (Ogulinski kupus, Agresor) nekoliko tjedana nakon presađivanja poljoprivrednici su uočili promjene na nadzemnom djelu biljke u vidu venuća biljaka.
Dolaskom toplijih dana sve je više upita sa terena da su se na plodovima rajčice i paprike pojavile crno-smeđe pjege i sa čime tretirati. Pjege na plodovima spomenutih kultura nastaju iz više razloga a čine veliki gospodarski problem jer oštećeni plodovi nemaju tržišnu vrijednost i potrebno ih je uklanjati čime se direktno smanjuje prinos.
Pri uzgoju na otvorenome u polju kupus napadaju brojne kategorije štetnih organizama. Osim uobičajene pojave bolesti i štetnika sve se više pojavljuju neželjeni štetni organizmi koji se prilagođavaju visokim temperaturama i vlažnim uvjetima,
Krajem veljače započinje uzgoj presadnica kupusnjača (brokula, cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, kineski kupus) u zaštićenom prostoru (kontejnerski uzgoj ili uzgoj na gredici), kako bi se presadnice tijekom travnja mogle presađivati na otvoreno za ranu proizvodnju. U zaštićenom prostoru započinje i uzgoj salate, endivije i radiča.
Mladi poljoprivrednik iz Ilače, Marijan Balić, nakon završenog ekonomskog fakulteta, sa željom da unese promjene u dotadašnju obiteljsku proizvodnju, krenuo je s uzgojem pivarskog ječma, uljane repice, kukuruza i soje te na kraju češnjaka, po kojem je postao poznat prije nekoliko godina.
Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Savjetodavna služba organiziraju radionice na temu provedbe nove Školske sheme kako bi se krajnji korisnici upoznali s procedurom podnošenja i odobravanja zahtjeva za isplatu, kontrolama na terenu te pratećim obrazovnim mjerama.
Zelenu stjenicu - Nezaru viridula L. uočila sam na paprici prije dvije godine. Tada mi se činilo da je njezina pojava bezazlena. Ove godine štete su masovno zabilježene kod brojnih proizvođača povrća.
Nikad se ne bere nakon kiše, jer su tada plodovi vlažni pa tako brzo pljesnive i trunu. Pri berbi treba biti oprezan, grane su dosta krhke i lomljive te je stoga najbolje brati škarama.
Oštećenja uslijed visokih temperatura manifestiraju se na različitim dijelovima biljaka. Listovi tijekom dana klonu, a zbog razgradnje klorofila mogu poprimiti i smeđu boju, dok korijen može prestati rasti.
Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus), španjolskog puža golaća (Arion lusitanicus), malog sivog golaća (Deroceras reticulatum) i dr.
U svibnju su se na povrtnim kulturama u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju počeli uočavati poremećaji na listovima, koji nisu bolesti i nedostaci hranjiva.
Od 30. studenoga do 2. prosinca 2016. održan je 2. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća u Hrvatskoj u Međimurju, Termama Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri.
Vrijeme je pripreme za sjetvu sjemena za vanjsku proizvodnju povrća, iz presadnica. Optimalni rok za sjetvu sjemena povrća je do kraja ožujka, a u slučaju da su vremenski uvjeti nepovoljni, sijati se može i početkom travnja.
Problem loše energije klijanja je sve prisutniji u početnom uzgoju povrća. Uz ukupnu klijavost, energija klijanja sjemena je važan pokazatelj sjemenske kvalitete. To je sposobnost sjemena da brzo i ujednačeno klije i niče. Ovisi o vrsti i starosti sjemena, o uvjetima skladištenja i o uvjetima pri klijanju.
Prvi hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća je održan u Opatiji od 18. do 20. studenoga 2015. u hotelu Ambasador.
U rujnu 2013. mediji su prenosili vijest o plasmanu novog povrća, na kojem krumpiri i rajčice rastu u isto vrijeme na istoj biljci.
Tijekom srpnja i kolovoza na kasnijim sortama kupusa na ogulinskom području gotovo redovito svake godine, pa tako i ove došlo je do razvoja bolesti.
Europska komisija je 10. kolovoza 2015. objavila Uredbu, u kojoj se naziv upisuje u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Paprika je pocrvenila, a patlidžana nema „ni za lijek“. Čula sam to ovih dana u obilasku povrćara, a i ovo: „Uz ponudu patlidžana više bi se prodalo paprike za ajvar. Ovako je kupci koriste samo za pečenje!“