Ratarstvo, Vijest

Obično je to ljetno razdoblje, no nedostatak vlage može biti prisutan već i u sjetvi, odnosno kod nicanja kultura. Tendencija globalnog zatopljenja utječe na promjenu klimatskih karakteristika i osobina, zime nam više nisu tako bogate padalinama, dapače količine oborina koje tijekom zime, jeseni i ranog proljeća padnu, pogotovo zadnjih godina, statistički su znatno manje od višegodišnjeg prosjeka, a to se vidi i po padu podzemnih voda. Baš zbog toga  pravovremeno i pravilno provođenje mjere zatvaranja zimske brazde može biti presudno već i u početnom dijelu vegetacije, odnosno već spomenutom nicanju.

Cijela filozofija oko provođenja ove mjera je prekid kapilariteta tla na samoj površini (nekoliko cm), no nije svejedno s kojim oruđem to izvršiti, uz svakako poštivanje već spomenute dubine. Najpodesnije oruđe za ovu namjenu je  drljača ili sjetvospremač. Ako je cilj sjetve kultura kojoj će prethoditi samo sjetvena priprema (u uvjetima kada je osnovna gnojidba izvršena u osnovnoj obradi tla, u našim uvjetima najčešće kod šećerne repe) dubina zatvaranja zimske brazde ne smije biti dublja od dubine sjetve (2-3 cm).

Najčešće pogreške rade se jer neki poljoprivrednici zatvaranje zimske brazde provode tanjuračama, ujedno i dubina rada često iznosi i preko 10 cm, još kada se to radi neposredno pred sjetvu javljaju se veliki problemi već u samom klijanju i nicanju. Razlog ovih negativnih efekata je presušivanje sloja do dubine rada tanjuračom i ovo oruđe sigurno treba izbjegavati za provođenje mjere zatvaranja zimske brazde, a i ne kaže se bez razloga da tanjuranje nikada ne smije biti zadnja mehanička operacija.

Područni odjel HPK-a Virovitičko-podravske županije
Siniša Hrgović, dipl. ing.
Viši stručni savjetnik