Prepare gathering 2011
Na početnom dijelu konferencije sudionici skupa upoznati su s temama koje su se ticale reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), utjecaja te politike na zemlje kandidate za ulazak u Europsku uniju s posebnim osvrtom na zemlje zapadnog Balkana, nešto o umrežavanju organizacija na ruralnim prostorima, važnosti regionalne suradnje između zemalja zapadnog Balkana, utjecaju organizacija civilnog društva na reformu CAP-a, a bilo je riječi i o primjerima dobre prakse ruralnog razvoja na području Republike Srbije.
U tom početnom dijelu konferencije istaknuto je kako se pretpristupni programi poput SAPARD/IPARD programa vrlo slabo iskorištavaju u zemljama zapadnog Balkana, što se jednim dijelom pripisuje prilično otežanom birokratskom putu prema sredstvima i nespremnosti državnih institucija, a drugim dijelom i nedostatnim financijskim kapacitetima privatnog sektora, koji nije u mogućnosti sufinancirati dio projekta.
U dijelu koji se ticao reforme CAP-a istaknuto je kako se s terena, kako od poljoprivrednih proizvođača, potrošača tako i od strane brojnih organizacija civilnog društva, pred budući razvoj CAP-a postavljaju tri osnovna izazova: 1) održiva proizvodnja hrane, 2) održivo upravljanje prirodnim resursima i 3) uravnoteženi teritorijalni razvoj Europskih ruralnih prostora. Sažeto – sve ono u čemu sadašnji CAP ne uspijeva dati zadovoljavajuće rezultate. Sve prisutnije mišljenje koje se spominje u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike jest da Europski porezni obveznici ne bi trebali izdvajati golema sredstva za financiranje CAP-a, pa nakon svake od sve brojnijih afera vezanih uz proizvodnju hrane opet plaćati da se počisti nered koji je nastao.
Profesor Emil Erjavec s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani naglasio je da se metoda copy-paste programiranja mjera ruralnog razvoja, koju favorizira Europska komisija, ne pokazuje dobrom za zemlje zapadnog Balkana, čija poljoprivredna gospodarstva karakterizira usitnjenost i čiji je ruralni prostor sve više pod utjecajem siromaštva u svim pojavnim oblicima.
U svojoj novoj formi CAP bi po svoj prilici trebao ukinuti stroge granice između zemalja članica i kandidatkinja u financiranju ruralnog razvoja. Bit će osigurano više sredstava za edukaciju i izgradnju kapaciteta organizacija i pojedinaca u ruralnom prostoru, a uvode se i nove mjere koje se tiču obnovljivih izvora energije i šumarstva.
Adrian Neal iz Europske mreže za ruralni razvoj (ENRD), istaknuo je kako se na području EU na godišnjoj razini troši oko 500 milijuna eura za umrežavanje, novca koji ni u kom slučaju nije uludo utrošen jer se pokazuje da su čvrste ruralne mreže ključne za učinkovit održivi razvoj pojedine regije. Područja gdje dobro funkcionira metodologija ruralnih prostora LEADER imaju vrlo čvrste ruralne mreže (zemlje poput Španjolske, Francuske, Italije, Poljske, Njemačke…). Trenutno je na području EU 2195 aktivnih LAG-ova.
Drugoga dana skupa sudionici su podijeljeni u tri skupine koje su na područjima Vojvodine, i centralne Srbije imali priliku na terenu vidjeti primjere dobre prakse ruralnog razvoja, ali i upoznati se s gostoljubivošću domaćina po pitanju specijaliteta domaćeg kulinarstva.
Posljednjeg dana konferencije rad je nastavljen u tematskim radnim grupama čiji su članovi obrađivali sedam tema: LEADER kao pokretač ruralnog razvoja, lokalne ekonomije, održiva proizvodnja hrane i marketing, uključivanje mladih u procese ruralnog razvoja, održivi ruralni turizam, suočavanje sa siromaštvom u ruralnim prostorima i CAP nakon 2013. Nakon rada u grupama, gdje je posebno došao do izražaja zajednički rad u kreiranju novih ideja i rješenja, predstavnici/moderatori grupa predstavili su zaključke grupa ostalim sudionicima konferencije.
Osim službenog dijela konferencije, od iznimno je važno spomenuti i ostvarene kontakte s dionicima u ruralnom razvoju s područja cijele Europe. Brojna neformalna druženja iznjedrila su i nekoliko ideja za zajedničke projekte, pa tako smatram da za sve koji su zainteresirani sredstava i posla ima, samo treba zasukati rukave te pisati i kandidirati projektne prijedloge za razvoj Hrvatskih ruralnih prostora.
Petar Mamula, dipl. ing. agr.
0 comments
Write a comment