Gradnja gnojišta
Slika 1. Uređeno gnojište na OPG-u Kiseljak, Marija Magdalena, Općina Pušća, Zagrebačka županija
Nitratna direktiva
Odnosi se na zaštitu voda od onečišćenja čiji su izvor nitrati iz poljoprivrednih izvora (COUNCIL DIRECTIVE 91 / 676 / EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources “NITRATES DIRECTIVE”). Nitrati u tlo dolaze prekomjernim unosom dušika u tlo iz mineralnih gnojiva ili iz stajskog gnoja ako se njima nepravilno gospodari (prevelik unos, unos kada su tla zasićena vodom, kada su velike vrućine, i dr.). Također se nitrati ispiru i iz gnoja koji je uskladišten i zrije na tlu ili u gnojištima koja su propusna.
Kod gradnje novih gnojišta treba o tome voditi računa, kao i o usklađivanju s propisima da ih ne bi u skoroj budućnosti trebalo rušiti i graditi nova, posebno na područjima koja će biti proglašena „područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivima od nitrata“, odnosno područjima na kojima će se primjenjivati odredbe nitratne direktive. Odluka o proglašenju tih područja trebala bi biti donesena do kraja ove godine.
Propis koji trenutno određuje poštivanje odredbi nitratne direktive kod nas je Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08, od 19.5.2008. godine), a njegova primjena započinje danom ulaska Republike Hrvatske u EU.
Glavni zahtjev koji se odnosi na poštivanje nitratne direktive godišnje je ograničenje primjene čistog dušika na poljoprivrednim površinama na količinu od 210 kg/ha.
U tablici 1) nalazi se izračun ukupne količine pojedinog gnojiva, koja se može godišnje izvesti na poljoprivredne površine. Mišljenja sam da nama u većem dijelu Hrvatske još uvijek ne prijeti nikakva opasnost od prekoračenja količine dušika kod gnojidbe polja s obzirom na vrlo nisko opterećenje površina brojem UG odnosno životinja.
Tablica 1) Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni gnojiva
|
Vrsta gnojiva
|
% N
|
% P2O5
|
% K2O
|
Najveća dopuštena količina gnojiva u t/ha (do dopuštene granice od 210 kg N/ha /god)
|
Količina hraniva (kg/ha)
|
||
|
Dušik
|
Fosfor
|
Kalij
|
|||||
|
Goveđi
|
0.5
|
0.3
|
0.5
|
42
|
210
|
126
|
210
|
|
Konjski
|
0.6
|
0.3
|
0.6
|
35
|
210
|
105
|
210
|
|
Ovčji
|
0.8
|
0.5
|
0.8
|
26
|
210
|
130
|
210
|
|
Svinjski
|
0.6
|
0.5
|
0.4
|
35
|
210
|
175
|
140
|
|
Kokošji
|
1.5
|
1.3
|
0.5
|
14
|
210
|
182
|
70
|
|
Brojlerski
|
3.0
|
3.0
|
2.0
|
7
|
210
|
210
|
140
|
|
Gnojovka goveđa
|
0.4
|
0.2
|
0.5
|
52 m3/ha
|
208
|
104
|
260
|
|
Gnojovka svinjska
|
0.5
|
0.4
|
0.3
|
42 m3/ha
|
210
|
168
|
126
|
Gradnja gnojišta
Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva stajski gnoj treba skladištiti na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, u gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u nekim drugim spremnicima.
Spremnici, platoi, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.
Potrebno je osigurati prostor za prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje.
Prema Pravilniku za jedno uvjetno grlo (UG) potrebno je osigurati:
- za kruti stajski gnoj najmanje 4 m² /UG površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m³/UG prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra
- za gnojnicu (tekući dio) je potrebno napraviti spremnik od 2 m³/UG
- za skladištenje gnojovke u lagunama treba osigurati 10 m³/UO
Prema dosadašnjim iskustvima s terena za šestomjesečno razdoblje čuvanja stajskog gnoja potrebno je osigurati veće spremnike, pogotovo kod skladištenja gnoja visokoproizvodnih životinja. Preporuka je i naših susjeda Slovenaca, koji imaju veće iskustvo od nas, da se grade veća gnojišta od preporučenih. Stoga je preporuka da se gradi minimalno 6 m²/UG gnojišta za kruti stajski gnoj ili 12 m³/UG lagune za gnojovku.
Gradnja novoga ili proširenje kapaciteta postojećeg gnojišta pripada građevinskim radovima rekonstrukcije postojećeg objekta pa je prije izvođenja radova potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju. Gnojište, kao i silosi, sastavni je dio gospodarskog objekta za držanje stoke (staje) i svaka izmjena u smislu povećanja kapaciteta prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji traži ishođenje građevinske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima gradnje.
Slika 2. Uređenje platoa za stajski gnoj na OPG-u Malkoč u Kupinečkom Kraljevcu, Grad Zagreb
Izračun veličine potrebnog gnojišta
Da bi gospodarstvo znalo koliki prostor za gnoj treba urediti, mora preračunati ukupan broj životinja u svojoj staji u ukupan broj UG prema sljedećoj tablici:
Tablica 2) Koeficijenti za izračunavanje broja uvjetnih grla (UG), količina proizvedenog dušika po UG/god. te dopušteno opterećenje poljoprivrednih površina gospodarstva za različite vrste stoke
|
Vrsta i kategorija stoke
|
UG/životinji
|
Dušika u stajskom gnoju (kg/UG/god.)
|
Dopušteno opterećenje (UG/ha)
|
|
Odrasla goveda
|
1,0
|
70
|
2,4
|
|
Goveda 1-2 god.
|
0,6
|
||
|
Goveda 6-12 mj.
|
0,3
|
||
|
Telad do 6 mj.
|
0,15
|
||
|
Odrasli konji
|
1,0
|
60
|
2,8
|
|
Ždrebad i omad
|
0,5
|
||
|
Ovce i koze
|
0,15
|
70
|
2,4
|
|
Rasplodne krmače i nerasti
|
0,30
|
80
|
2,1
|
|
Tovne svinje
|
0,15
|
||
|
Kokoši nesilice
|
0,004
|
85
|
2,0
|
|
Tovni pilići
|
0,0025
|
||
|
Purani
|
0,02
|
U tablici 2) se osim koeficijenta za izračun broja uvjetnih grla (UG) nalazi i prosječna količina dušika, koju tijekom jedne godine proizvodi jedno UG. To nam je važno za izračun potrebnih površina koje gospodarstvo mora imati da se zadovolji uvjet ograničenja primjene maksimalne količine čistog dušika od 210 kg po hektaru.
Slika 3. Uređeno gnojište na OPG-u Bistrović, Gornje Vratno, Općina Cestica, Varaždinska županija
U nastavku su tri jednostavna primjera izračuna potrebnog prostora za gnoj: