
Radionica Odsjeka za agrookolišni program
Upravo zato je otok Pag bio idealan za razmatranje predloženih podmjera Paketa III koje obuhvaćaju:
-
Očuvanje obilježja krajobraza–održavanje suhozida;
-
Očuvanje i revitalizaciju tradicijskih višegodišnjih nasada;
-
Očuvanje krških pašnjaka.
Predložene mjere su, kao odgovor na sve veću potrebu za održivim ruralnim razvojem. One imaju za cilj potaknuti poljoprivrednike u korištenju proizvodnih metoda za očuvanjem i poboljšanjem okolišnih uvjeta radi dobrobiti šire društvene zajednice. Time bi se postigla zaštita karakterističnog krajobraza, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti od daljnjeg propadanja ili gubitka. A konačni rezultat ovih mjera odnosio bi se na smanjenje i/ili izbjegavanje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš te održanje i poboljšanje biološke raznolikosti.
Suhozidi Pag
Prijedlog sudionika radionice je da korisnici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:
-
održavati i obnavljati postojeće suhozide,
-
zabrana korištenja veziva prilikom slaganja kamena,
-
dograđivanje minimalno 20 % od ukupne dužine oštećenog ili uništenog suhozida godišnje.
Kao posebnost ove radionice, sudionici su imali priliku upoznati članove udruge „Suhozid“ iz Kolana, koji su prepoznali vrijednosti rada njihovih predaka te sami organiziraju i promoviraju obnovu i revitalizaciju suhozida kao dio turističke ponude ovoga kraja. Ova mjera uključuje i očuvanje pašnjaka za ispašu ovaca. Nakon prikaza izrade suhozida, sudionici radionice su se i sami okušali u ovom poslu. Članovi udruge „Suhozid“ organizirali su i 1. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, na kojem su sudjelovali natjecatelji sa otoka Brača i Krka, iz Istre i ostalih dijelova Hrvatske.
Krški pašnjaci su specifične pašnjačke površine koje karakteriziraju degradacija vegetacije i degradacija tla. Uslijed nesmetanog djelovanja vode i vjetra tla su vrlo plitka i stjenovita, siromašna humusom i mineralnim hranjivima, osobito fosforom i kalcijem. Osim pedološki nepovoljnih obilježja, i klima ima utjecaja na slabu bujnost vegetacije. U ljetnom periodu visoke temperature i suše gotovo u potpunosti reduciraju travni pokrov.
Upravo tada, u periodu suša, koje mogu potrajati 3-4 mjeseca, na napuštenom zemljištu postoji velika opasnost od požara.
Bez obzira na siromašne i nepovoljne prirodne uvjete, krški su pašnjaci i livade po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Gubitak travnjaka uzrokovan prestankom ispaše i košnje, vodi u osiromašenje biološke raznolikosti.
Korisnici ove podmjere prema prijedlogu sudionika radionice morali bi poštivati slijedeće uvjete:
-
izostanak upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,
-
zabrana unosa stranih (alohtonih) i invazivnih vrsta,
-
sprečavanje zarastanja i degradacije pašnjačke površine (obrastanja u šikaru ili šumu),
-
obveza vođenja dnevnika ispaše (dozvoljena gustoća stočnog fonda od 0,2 do 1 UG/ha).
Treći dio terenskog rada bio je vezan uz moguću podmjeru: Očuvanje i revitalizacija tradicijskih višegodišnjih nasada (voćnjaka, vinograda).
Cilj ove podmjere je upravo u očuvanju tradicionalnih sorti koje su prilagođene lokalnim pedoklimatskim uvjetima te su otpornije na bolesti, ali s manjim prinosom.
Kao primjer za ovu podmjeru poslužio nam je posjet najstarijem masliniku u Hrvatskoj u Lunu na otoku Pagu. Jedna je od tri jedinstvene svjetske lokacije sa velikim brojem stabala divlje masline (lat. Olea oleaster), koje se rasprostiru na preko 400 ha. Među njima se nalazi i jedna od najstarijih maslina, procjenjene starosti od 1.200 do 1.300 godina.
Korisnici ove podmjere morali bi poštivati slijedeće uvjete:
-
minimalno 80 % nasada trebale bi činiti tradicijske sorte sa popisa koji je sastavni dio PRR,
-
održavanje tradicijskih voćnjaka i vinograda,
-
nadopunjavanje praznih mjesta tradicijskim sortama sa popisa,
-
održavanje travnatih pokrova (zatravnjivanje jednogodišnjim i višegodišnjim travama najmanje svaki drugi red).
Kao sudionici u terenskom dijelu radionice osim djelatnika PSS-a: Ivica Peranić, Ivica Lovrinčević, Mara Maglić, Lea Puharić-Visković, Georg Gal, Miroslav Matovinović, radnoj grupi pridružili su se i kreatori pripremne faze projekta „Priprema poljoprivredno-okolišnih mjera za očuvanje bioraznolikosti“: Branka Palčić – Ministarstvo poljoprivrede, viši stručni savjetnik, Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje, Odjel za održivo gospodarenje resursima, dr. sc. Darko Znaor – Fondacija Avalon, ӦKL-Vijeće za poljoprivredni inžinjering i ruralni razvoj Austrije (Barbara Steurer, Gebhard Achenbrenner i Josef Wolfthaler), Sonja Karoglan Todorović, dipl. ing. agr. – Udruga Ecologica.
Drugi dan radionice odvijao se u Novalji. Branke Palčić ponudila je stručni prijedlog vezan za implementaciju agrookolišnih mjera od strane PSS-a, koji bi se uklopio u Akcijski plan rada Poljoprivredne savjetodavne službe, Odsjeka za agrookolišni program.
Zaključci predloženog akcijskog plana:
-
nastavak rada radne grupe za poljoprivredno-okolišne mjere u sklopu NIP projekta,
-
edukacija djelatnika Odsjeka za AOP, suradnja sa MP,
-
mogućnost korištenja tehničke pomoći Europske komisije u Hrvatskoj (TAIEX),
-
trening trenera, mogućnost korištenja više mjera odjednom u kombinaciji,
-
obuka trenera o ruralnim mjerama,
-
važnost izbora načelnika Odjela za održivi razvoj ruralnih područja, uz veću angažiranost djelatnika Odsjeka za ruralni razvoj i EU programe u okviru predloženog programa ruralnog razvoja
-
izrada kalkulacija,
-
organizacija stručnog posjeta u državama gdje je implementacija AOP u primjeni, da bi se mogli koristiti primjeri uloge PSS,
-
provođenje edukacije djelatnika, kao i široke javnosti nakon donošenja mjera.
Posebno se zahvaljujemo kolegi Ivici Peraniću koji je svojim velikim znanjem i trudom omogućio posjete krajobraznim specifičnostima ovog dijela Hrvatske, te svim sudionicima radionice pomogao u osmišljavanju uloge poljoprivredne savjetodavne službe u AOP-u!
Georg Gal, dipl. ing. agr.
rukovoditelj Odsjeka
Ivica Peranić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik
0 comments
Write a comment