Vijesti

Postupci nakon poplave – ratarstvo

Smanjenje prinosa uzgajane kulture raste proporcionalno s duljinom perioda prevlaživanja tla. Gubici u prinosu većine poljoprivrednih kultura najmanji su ukoliko prevlaživanje tla traje vremenski do tri dana.
Dulja plavljenja rezultiraju potpunim propadanjem biljaka ili tolikim padom njihove kakvoće da su neupotrebljive za ishranu ljudi i/ili životinja.

Osim negativnog utjecaja na same biljke, suvišna voda negativno utječe i na samo tlo jer:

  • narušava strukturu tla,
  • prilikom isparavanja vode iz tla, gube se znatne količine toplinske energije i zbog toga su vlažna tla hladnija od suhih tala,
  • sve pore su ispunjene vodom, u tlu nema dovoljno zraka i slaba je izmjena plinova,
  • dolazi do erozije tla uzrokovane vodom,
  • dolazi do ispiranja biljnih hranjiva,
  •  narušena je učinkovitost herbicida.

Sve navedeno ima negativan utjecaj na rast i razvoj biljka na tlima u kojima je suvišak vode:

  • u vlažnim uvjetima sprječava se proces nitrifikacije i smanjuje usvajanje dušika,
  • anaerobni uvjeti za djelovanje mikroorganizama,
  •  otežano je kretanje poljoprivredne mehanizacije,
  • povoljni su uvjeti za rast i razvoj biljnih bolesti i štetnika,
  • onemogućena i otežana je pravovremena obrada tla i provođenje agrotehničkih mjera (prihrana usjeva, zaštita usjeva, ponovna sjetva, košnja).

Nakon povlačenja vode s poljoprivrednih površina treba:

  • gdje je moguće prokopati kanale i omogućiti istjecanje suvišne vode,
  • pratiti pojavu biljnih bolesti i štetnika na poljoprivrednim kulturama, izvršiti tretiranje usjeva sukladno stanju tla i usjeva, pazeći na karencu,
  • ne koristiti poljoprivrednu mehanizaciju (dodatno narušavanje strukture tla) na poljoprivrednim površinama na kojima je tlo poplavljeno ili zasićeno vodom,
  • kad se stvore uvjeti (dovoljno prosuši tlo) na površinama za koje se procijeni da se usjev ne može obnoviti obaviti njegovo zaoravanje i izvršiti sjetvu kukuruza i soje ranijih vegetacijskih skupina i krmnih kultura ili zasijati usjeve za zelenu gnojidbu koji će nakon zaoravanja popraviti narušenu strukturu tla i vodo-zračne odnose,
  • pokositi travne i djetelinske vrste i njihove smjese i maknuti ih s poljoprivredne površine, pokošenu masu ne koristiti za ishranu stoke,
  • kod okopavina koje prežive plavljenje kad se tlo prosuši obavljati kultivacije s prihranama,
  • na područjima gdje je nanos mulja prekrio oranični sloj obradivog tla onemogućena je poljoprivredna djelatnost prije potpune sanacije terena.

Molimo Vas da se svojim pitanjima ili nedoumicama kako postupiti u datom trenutku slobodno obratite savjetnicima Savjetodavne službe koji će intenzivno obilaziti poplavljene terene i savjetodavno pomagati u smanjenju posljedica poplava i ponovne uspostave poljoprivredne proizvodnje.

mr. sc. Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.