Ljetni radovi u vinogradu
Rez vinove loze u zeleno jest važna agrotehnička mjera koja se obavlja tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa. Obuhvaća ove agrotehničke zahvate u rodnim vinogradima:
- plijevljenje,
- pinciranje,
- prstenovanje,
- prorjeđivanje grozdova,
- zalamanje zaperaka,
- prorjeđivanje bobica,
- skidanje lišća,
- vršikanje.
Plijevljenjem uklanjamo mladice, koje su se razvile na starom drvu te nerodne mladice, koje su se razvile na rodnom drvu. Plijevljenje se obavlja dva puta: prvi put kada su mladice dostigle dužinu 15-20 cm, a drugi put desetak dana pred cvatnju.
Treba naglasiti da je plijevljenje važna agrotehnička mjera koja se ne smije izostaviti, jer se tim zahvatom čuva kondicija trsa.
Prilikom plijevljenja mora se paziti da se ostave one mladice koje mogu poslužiti za obnovu loze ili za popunu praznih mjesta u vinogradu.
Pinciranje je prikraćivanje rodnih mladica, čime se privremeno zaustavlja bujan rast. Time se postiže da mladice ojačaju i da se stvore što povoljniji uvjeti za cvatnju i oplodnju odnosno smanjeno je osipanje grozdova. Obavlja se istovremeno kada i drugo plijevljenje, dakle, desetak dana prije cvatnje.
U stolnih kultivara grožđa obavlja se i drugo pinciranje rodnih mladica, i to dvadesetak dana poslije cvatnje, a da bi se postigla što veća krupnoća bobica te bolji izgled grozda.
Prstenovanje se obavlja prije cvatnje i u fazi porasta bobica. Obavlja se posebnim škarama, kojima se uklanja jedan dio kore pri osnovi rodnih mladica u obliku prstena širine 3-5 mm.
To je zahvat koji se preporučuje za stolne sorte grožđa, ali se ne smije obavljati svake godine, jer dolazi do iscrpljenja trsa pa su takvi trsovi kratkog vijeka.
Ovim agrotehničkim zahvatom u fazi rasta bobica može se povećati obujam bobica i do 20 posto, a dozrijevanje se ubrza za 10 – 15 dana.
Prorjeđivanje grozdova obavlja se u godinama kad se trs previše opteretio rodom.
Prorjeđujemo ponajprije slabije razvijene grozdove iz središnjeg dijela trsa, a tek onda dobro razvijene grozdove ako je broj grozdova na trsu još uvijek prevelik.
Tim zahvatom povećavamo krupnoću bobica i grozdova, postižemo ljepši izgled grozda i potpunije dozrijevanje.
Zalamanje zaperaka jest skidanje odnosno uklanjanje nepotrebnih zelenih dijelova da bi se što više hraniva usmjerilo u rast bobica odnosno grozda.
Mlade zaperke potpuno uklanjamo, a razvijenije prikraćujemo na jedan pup, da ne bi došlo do oštećenja zimskog pupa ili pak njegova tjeranja u istoj godini.
Provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijskog razdoblja, ovisno o bujnosti rasta vegetacije i intenziteta razvoja zaperaka.
Prorjeđivanje bobica obavljase u zbijenih grozdova da bi se postigao ujednačeni razvoj bobica i jednolične veličine grozdova.
Nakon tog zahvata grozdovi su manje izloženi napadu bolesti i štetnika te time postižu veću sposobnost za čuvanje i transport.
Obavlja se nakon cvatnje i oplodnje, i to uglavnom u stolnih sorata grožđa.
Skidanjem lišća (prorjeđivanjem listova) postiže se bolja prozračnost i osvijetljenost grožđa pa je samim tim i bolje dozrijevanje, smanjuje se vlaga unutar grozdova i djelotvornija je zaštita od sive plijesni.
Obavlja se 15 do 30 dana prije berbe tako da se na rodnim mladicama uklanja dio lišća u zoni grozdova.
Vršikanje se provodi radi iste svrhe, tj. da bi se grožđu osiguralo što više hranivih tvari, bolje dozrijevanje i manja mogućnost pojave sive plijesni.
Provodi se u drugoj polovici lipnja pa sve do kolovoza, a skidaju se svi vrhovi mladica.
Iskustvo iz prakse naših vinogradara upućuje na to da bi nakon ovog agrotehničkog zahvata bilo poželjno za prskanje vinograda primijeniti sredstva za zaštitu vinograda na bazi bakra.
Odsjek HZPSS-a Virovitičko-podravske županije,
Blaženka Mozer, dipl. ing. agr. stručni savjetnik;
Ured ravnatelja HZPSS-a,
Višnja Šimunovć, dipl. ing. agr., načelnik Odjela za VVV
0 comments
Write a comment