Zagrebački stočari u Austriji

21. lipnja 2012.0

Bioenergetski park u stvari predstavlja koncern četiri tvrtke koje proizvode biodizel, bioplin, toplinsku i električnu energiju. Vlasnici su im zadrugari – proizvođači i dobavljači sirovina te korisnici tih energija koji su se zbog ovog projekta udružili još 1989. godine.

Glavni cilj putovanja bio je obilazak bioenergetskog parka „SEEG Mureck“ u malom gradiću Mureck smještenom na rijeci Muri koja u ovom području razdvaja Austriju i Sloveniju.

BIODIZEL – prvi korak nakon udruživanja u zadrugu je bio kupnja zemljišta iz sredstava vlastitog udjela i osnivanje tvrtke SEEG Mureck, zatim je slijedila izrada projekta i podizanje kredita za gradnju postrojenja za proizvodnju biodizela iz uljane repice. Postrojenje je izgrađeno tijekom slijedeće godine i pušteno u pogon godinu dana poslije, dakle već 1991. godine kada je kapacitet proizvodnje bio 0,5 milijuna litara biodizela godišnje, već 1996. godine je povećan na 3 milijuna, a danas je to 10 milijuna litara godišnje. Prije 8 godina su započeli s otvaranjem SEEG biodizel benzinskih postaja, a biodizel se koristi i prodaje za poljoprivrednu, šumarsku i raznu industrijsku mehanizaciju kao i za osobne automobile. Cijena biodizelskog goriva je danas 1,3 €/litra.

Osim ovog velikog postrojenja na ovoj lokaciji u vlasništvu imaju još nekoliko manjih u široj okolici i u cjelokupan proces imaju uključeno 500 do 600 poljoprivrednih subjekata kao kooperante – proizvođače sirovina.

Osim uljane repice kao sirovinu su u vrijeme niskih cijena koristili i kukuruz ali je on danas preskup. U zadnjih nekoliko godina povećano je korištenje otpadnih ulja i životinjskih masti iz ugostiteljstva i drugih prerađivačkih industrija. Otpadno ulje i masti su se pokazali kao vrlo dobra sirovina jer im je iskoristivost veća, a cijena niža od ostalih sirovina. Dobavljače otpadnog ulja i masti imaju prvenstveno iz Štajerske ali iz cijele Austrije i šire (restorani, velike kuhinje, fast food objekti, klaonice i sl.).

Također se provodi i velika edukativna kampanja za sva kućanstva, restorane, velike kuhinje i sl. o potrebi odvajanja različitog otpada zbog zaštite okoliša pa su za otpadna ulja i masti postavljene posebne posude i kontejneri za odvojeno prikupljanje.

BIOPLIN – u proizvodnji biodizela kao nusproizvod nastaje bioplin koji se također iskorištava za proizvodnju energije i to toplinske i električne u bioplinskom postrojenju tvrtke ÖKÖ STROM Mureck kapaciteta 999 kW električne energije i toplinskog učinka od 1.165 kW. Električna energija je glavni energent za napajanje i pokretanje svih postrojenja pa su se odlučili prije 12 godina na izgradnju ovog postrojenja zbog uštede na električnoj energiji. Sva proizvedena električna energija se generira i plasira u nacionalnu elektro mrežu po povlaštenoj višoj cijeni dok se od njih kupuje po nižoj cijeni, a proizvedena toplinska energija ide u distribucijsku mrežu lokalnog grijanja Mureck. Osim bioplina u postrojenju za proizvodnju biodizela kao gorivo se koriste i stajski gnoj (goveđi i svinjski), žitarice, silaža i sl. ali su svi potvrdili da je korištenje sirovina koje služe za proizvodnju hrane šteta koristiti za proizvodnju energije jer postoje drugi izvori (otpad, sunce, vjetar, voda). Bitno je reći da je iskoristivost gnoja najmanja odnosno dobije se najmanje energije ali je prednost u tome što poljoprivredna gospodarstva koja nemaju dovoljne skladišne kapacitete za gnoj (uvjeti Nitratne direktive) imaju ovdje mogućnost skladištenja gnoja do momenta njegove aplikacije na polje.

DALJINSKO GRIJANJE – prije 15 godina osnovali su i tvrtku NAH WÄRME Mureck i na istoj parceli izgradili su i postrojenje za proizvodnju toplinske energije – toplanu za lokalno grijanje da bi ga 7 godina kasnije proširili i napravili postrojenje koje omogućuje daljinsko grijanje oko 200 priključenih subjekata (80% svih stanovnika Murecka) s duljinom mreže od 12,5 km. Toplinska energija se proizvodi i isporučuj iz dva kotla snage po 2 MW. Sirovine za proizvodnju toplinske energije se dobavljaju iz okolice i to od poljoprivrednika i iz pilana. Najviše se koristi drvena sječka (oko 6000 m³ po sezoni grijanja) jer ova regija – Južna Štajerska obiluje šumama.

SOLARNA „ZELENA“ ENERGIJA – Godine 2008. započela je priprema novog velikog plana nadopune postojećih postrojenja i solarnom elektranom odnosno postrojenjem panela sa solarnim pločama, a 2010. godine osnovana je i zadnja tvrtka u okviru koncerna SEBA Mureck zadužena za proizvodnju i distribuciju „zelene“ električne energije koja nastajanje iskorištavanjem energije sunca, a prema njihovim riječima sunce još uvijek nije uvelo naplatu poreza za svoje iskorištavanje. U ovaj projekt je uključeno puno istraživačkih i znanstvenih subjekata, lokalna uprava s oko 800.000 eura te 360 ljudi koji su također financijski sudjelovali u izgradnji solarne elektrane kapaciteta napajanja 600 kućanstava i 1.000 električnih automobila. Razrađen je vrlo precizan model financiranja i provedbe (pojedinačni udio financiranja svih subjekata, na koliko se dobivene energije najmanje i najviše zainteresirani mogu pretplatiti, itd.). Važni motivi za uključivanje svih su bili i istraživanje skladištenja energije, energetska neovisnost i samodostatnost, smanjenje emisije CO2, dodatna radna mjesta u industriji fotonaponskih dijelova i postrojenja, zaštita zraka, bolja kvaliteta života.

Solarne elektrane (solarne panel ploče) su u Austriji i Njemačkoj u zadnje vrijeme izgrađene u tolikoj mjeri da je sve rjeđe vidjeti krov bez solarnih ploča. Prema njihovim riječima u Austriji se proizvodi električne energije iz obnovljivih izvora više od 30 % potreba, a prema podacima njemačkog Instituta za industriju obnovljivih izvora energije u Njemačkoj je to nešto malo manje od 50 % (22 GW energije što odgovara proizvodnji 20 nuklearnih elektrana) i Njemačka je trenutno prva u svijetu na ovom polju, a od obnovljivih izvora najviše se koristi sunce. Ta činjenica izaziva čuđenje kada znamo da se veliki dio Njemačke ipak nalazi na sjeveru Europe. Najavljuju oni još i povećanje proizvodnje takve energije te gašenje svih preostalih nuklearnih elektrana. Bravo Njemačka!

Drugi dio austrijskog izleta nas je odveo u mjesto Heimschuh k obitelji Posch koji imaju svinjogojsku farmu s 500 tovljenika u dva objekta, jedan uz obiteljsku kuću u samom središtu sela kapaciteta 120 tovljenika, a drugi izvan naselja kapaciteta 480 tovljenika. Osim toga u dvorištu imaju uređen objekt s klaonicom gdje svinje kolju svakih 14 dana i prostorom za preradu mesa, prodajni prostor za prodaju svježeg svinjskog mesa i prerađevina te prostoriju za prijem turista i to vrlo jednostavnu sa sklopivim klupama i stolovima gdje nude samo svoje proizvode (kobasice, čvarci, šunka), te sok i vino okolnih gospodarstava.

Kod hranidbe svinja pazi da onaj dio svinja koji koristi za vlastitu preradu u suhomesnate proizvode hrani posebno (s puno ječma, a malo kukuruza da dobije tvrđu slaninu). Kukuruz skladišti u s 30-35 % vlage uz dodatak CO₂, a bez prisustva O₂ u silosu kapaciteta 450 tona. Poštuje uvjete Nitratne direktive jer ima dovoljno skladišnih kapaciteta za gnoj i dovoljno površina (50 ha) da ne premaši 170 kg N/ha. Ima izvrsne rezultate u tovu, a tovljenici su križanci Velikog jorkšira i Pietraina s dnevnim prirastom od 750-800 grama, konverzijom od 2,7-3,0 kg i uginućem od 1,2 %. Sve odojke nabavlja samo na jednoj farmi zbog smanjenja opasnosti od pojave bolesti. <

Oni također proizvode dio toplinske energije za svoje potrebe loženjem drvene sječke i drugog otpada.

Austrija nam je tako blizu, a opet tako daleko.

Povratkom u Hrvatsku vratili smo se i našoj stvarnosti, a na putu kući svratili smo u Međimurje i obišli novu farmu krava Josipa Fučeca u Ivanovcu pored Čakovca kapaciteta 60 muznih krava simentalske i HF pasmine. Farma je započela s proizvodnjom 2008. godine, a izgrađena je kreditom HBOR-a preko Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u RH. Krave su dijelom iz postojećeg stada iz stare staje, a dijelom su uvezene iz Austrije. Problem ovog, kao i ostalih gospodarstva u Međimurju, ali i šire, su male i usitnjene parcele (preko 100 ARKOD parcela) što poskupljuje proizvodnju, a cijena mlijeka trenutno nije zadovoljavajuća. Kao i kod svih proizvođača mlijeka mjesečni prihod je smanjen, ulazni troškovi su isti ili veći, a rate kredita redovito stižu. Usprkos svemu tome gospodin Fučec još uvijek uspijeva redovito podmiriti sve mjesečne obveze.

Zahvaljujemo se gospođi Ljiljani Pomper i kolegici Valeriji Čižmak na pomoći oko organizacije putovanja.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.,viša stručna savjetnica

Dalibor Zima, dipl. ing. agr., stručni savjetnik
Elinor Nikolić,dipl. ing. agr.,viša stručna savjetnica

Pripremi za ispis

Vijesti