Zaštita voćaka od niskih temperatura
Na štete utječe više faktora; starost voćaka, način uzgoja, stanje zrelosti drveta, položaj pupova u krošnji, količina rezervnih hranjivih tvari, vrsta rodnog drva, ali prije svega ovise o fenofazi. Pa tako prema Miljkoviću (1991) u doba bubrenja cvjetnih pupova jabuke podnose minimalne temperature -3,9 do -5ºC, kod pune cvatnje -2,2 do -2,8ºC, dok su netom zametnuti plodovi su najosjetljiviji, mogu izmrznuti i kod temperature –1,7ºC. Wast-Edelfson navodi sljedeće kritične temperature smrzavanja kod različitih fenofaza:
Voćna vrsta
|
Pupoljci u otvaranju
pojava latica
|
Otvoreni cvjetovi
|
Zametnuti plodovi
|
jabuka
|
-0,7 do -3,8 ºC
|
-1,6 do -2,2 ºC
|
-1,1 do -1,6 ºC
|
kruška
|
-1,6 do -3,8 ºC
|
-1,6 do -2,2 ºC
|
-1,1 do -1,6 ºC
|
breskva
|
-0,6 do -5,5 ºC
|
-1,1 do -3,5 ºC
|
-1,1 do -2,2 ºC
|
marelica
|
-1,1 do -5,5 ºC
|
-0,5 do -2,2 ºC
|
0 do -1,1 ºC
|
šljiva
|
-1,1 do -5,5 ºC
|
-0,5 do -2,2 ºC
|
-0,5 do -2,2 ºC
|
trešnja
|
-1,6 do -5,5 ºC
|
-1,1 do -2,2 ºC
|
-1,1 do -1,6 ºC
|
- Zaštita toplim zrakom – uglavnom se radi o strojevima koje rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda strojem ne smije biti veći od 140 m, obično je to od 60-70 m. Sa radom je potrebno započeti kada je temperatura na +0,5 ºC, a rezultatiistraživanja govore da se zaštita uspješno provodi do -7 ºC (USA).
- Zaštita kišenjem – za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina te se postiže viša temperatura ispod ledenog omotača.
- Zaštita biološkim preparatima – Natural Plant Antifreeze (NPA) i Plant Antifrost Protector (PAP) proizvodi su jedinstvenih formula proizvedenih na osnovu bakterija Thiobacillus subspecies (NPA) i Acidobacilus spp. Bacteria (PAP) u kombinaciji sa mineralima. Postiže se da biljka proizvede antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) ugrađujući minerale, što povećava njihovu otpornost na hladnoću i štete od mraza. U kratkom vremenskom razdoblju biljka ubrzava metabolizam što rezultira povećanjem sadržaja antifrost aminokiselina i proteina, šećera, ulja, vitamina i minerala. Otpornost na smrzavanje i hladnoću postiže se do -7ºC. Primjenjuje se do dva dana prije hladnog vremena a minimalno 6 sati prije najavljenog smrzavanja da se postignu zadovoljavajući rezultati.
- Jedan od načina koji se ranije primjenjivao je dimljenje. Spaljivali su se teško sagorljivi materijali uslijed čijeg sagorijevanja se stvarala gusta dimna zavjesa. Temperatura se povećala za 0,5-1,5 ºC što je u nekim slučajeva bilo dovoljno za zaštitu. Zbog slabog učinka pri jačem mrazu te nepovoljnog utjecaja na okoliš ova metoda se izbjegava.
Koju će ovih metoda zaštite u borbi protiv niskih temperatura koristiti sami voćari u zaštiti svojih nasada ovisi o: veličini njihovih nasada, položaju, mogućnosti ulaska mehanizcije u voćnjak te financijskim mogućnostima.
Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr.
Ruža Skenderović dipl.ing.agr.
0 comments
Write a comment