Sudanska trava (Sorghum sudanense L.)

Letak za ispis

Sudanska trava je jednogodišnja jara krmna kultura koja spada u porodicu trava Poaceae (rod Sorghum). Biljka je toplog i suhog klimata koja potječe iz Sudana po čemu je i dobila naziv. Stabljika je uspravna i može dostići visinu do 2 metra. Dobro busa iz prizemnog čvora busanja, dok iz pazušca listova prizemnih članaka može formirati sekundarne izboje. Zbog toga se nakon otkosa brzo regenerira i u vegetaciji može dati dva do četiri otkosa. Bogata je lišćem na kojem se stvara zaštitni sloj koji sprečava isparavanje vode. Korijenov sustav je žiličast, jako razgranat i dug, zbog čega je biljka otporna na sušu i polijeganje. Važno je spomenuti da sudanska trava ne stvara rizome nego se razmnožava samo sjemenom. Za svoj rast treba visoke temperature, pri nicanju od 8-10 ˚C, a za porast 25 ˚C i više, dok pri temperaturama nižim od 10 ˚C prestaje rasti. Mrazevi je unište i nema mogućnosti prezimljavanja. Osjetljiva je na kisela tla s niskim pH. Otporna je na bolesti i štetnike, pogotovo na žičnjake. Količina glikozida durina, koja može izazvati probavne smetnje kod životinja, smanjena je križanjem pa je u biljci iznad 80 cm gotovo i nema.

sudanska_trava_22_11.jpg

Sudanska trava daje izrazito visoke prinose zelene mase i visoku energetsku vrijednost suhe tvari. Odlikuje se visokom probavljivošću, a zbog sočnosti ju stoka rado jede. Zbog svoje otpornosti na sušu konkurira ostalim krmnim kulturama čiji se porast smanjuje tokom ljeta.

Sudanska trava se može uzgajati kao glavni, naknadni i postrni usjev. Treba izbjegavati uzgoj u monokulturi, jer zbog visokog prinosa iscrpljuje tlo. Kao predusjev dobre su kupusnjače, leguminoze i žitarice. Osnovna obrada tla ovisi o predkulturi, ali i o načinu uzgaja. Osnovno oranje obavlja se u jesen na dubini od 25-30 cm. Dopunska obrada vrši se pred samu sjetvu, uz pripremu tla do mrvičaste strukture sa tvrđom posteljicom, što se postiže upotrebom sjetvo spremača.

Za postizanje visokih prinosa potrebno je napraviti analizu tla i plan gnojidbe. Prema potrebama biljke ovisno o tlu, treba unijeti mineralna gnojiva u količini od 120-150 kg/ha dušika, 80-100 kg/ha fosfora te 120-160 kg/ha kalija. Potrebno je 1/2 fosfora i kalija dodati prije oranja a ostatak u dopunskoj obradi uz predsjetvenu pripremu s 1/3 dušika. Preostalu količinu dušika rasporedimo za prihranu kada biljka ima 5-6 listova i nakon svakog otkosa. Gnojidba sudanske trave, osim mineralnih gnojiva, može se obaviti i organskim gnojem. U osnovnoj obradi može se zaorati 20-30t/ha zrelog stajskog gnoja, a prihranu izvršiti sa razrijeđenom gnojnicom u omjeru 1:2 ili 1:3. Prva prihrana gnojnicom se obavlja poslije sjetve uz unošenje u tlo, u količini od 15 000-20 000 l/ha. Druga prihrana se može obaviti kada biljka dosegne visinu do pola metra. Od prihrane do ponovne košnje ili napasivanja treba proći barem mjesec dana.

Sudanska trava je osjetljiva na kasne proljetne mrazeve, pa je sjetvu najbolje obaviti u vrijeme nicanja kukuruza, početkom svibnja pa sve do kolovoza kao postrna sjetva, ovisno o predkulturi. Sije se žitnim sijačicama na razmaku od 12 do 25 cm ako je koristimo za košnju ili ispašu, uz upotrebu sjemena od 25-30 kg/ha. Sjetva za silažu obavlja se na razmak od 60-70 cm, zbog korištenja mehanizacije za spremanje silaže, uz upotrebu sjemena od 15 kg/ha. Dubina sjetve ovisi o tipu tla i iznosi od 2- 3 cm uz obavezno valjanje tla. Zaštita od korova uglavnom se obavlja mehanički međurednom obradom zbog slabog početnog porasta. Za sjetvu se mogu koristiti sorte koje se nalaze na EU sortnoj listi.

Košnja sudanske trave može započeti kada biljka dostigne visinu od 60-70 cm pa sve do formiranja metlice. Bitno je da se pokosi na visinu reza od 10-15 cm do faze metličanja, kako bi se regenerirala za drugi otkos. Za rast od nicanja do prvog otkosa biljci je potrebno oko 50 dana, a za svaki naredni otkos oko 40-tak dana. U vegetaciji se može ostvariti od 2-4 otkosa uz prinos od 80-100 t/ha zelene mase ili od 12-18 t/ha sijena. Hranjiva vrijednost zelene mase u suhoj tvari iznosi oko 10-12 % sirovih proteina, 3,6 % sirovih masti, 20-24 % sirovih vlakana i 49 % nedušičnih ekstraktivnih tvari.

Za spremanje sjenaže sudanska trava se kosi kada dostigne visinu 90-100 cm. Pokošena masa treba provenuti na 55-60 % vlage i nakon sječkanja se sprema u bale. Siliranje se vrši u fazi metličanja kada biljka dostigne visinu 120–130 cm uz prinos mase oko 80 t/ha.

Sudanska trava se najčešće koristi za zelenu krmu ili kao sjenaža i silaža za ishranu stoke, ali u posljednje vrijeme sve više i za proizvodnju bioplina i biodizela. Kod uzgoja sudanske trave za proizvodnju bioplina ostvaruju se veći prinosi biomase nego kod uzgoja silažnog kukuruza, a energetski potencijal za proizvodnju je isti. Prinos biomase 1 ha kukuruzne silaže odgovara prinosu biomase sudanske trave sa 0.6 ha površine. 

Pripremi za ispis