Ratarstvo, Vijest

Ovogodišnja žetva trajala je puno kraće u odnosu na lanjsku. Jedan od razloga je smanjenje ukupne površine zasijane pšenicom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane ozimom mekom pšenicom tijekom jeseni 2014. godine u RH iznose 154 611 ha, što je 9,7 % manje u odnosu na prosjek posljednjih 6 godina. Ukupna površina zasijana pšenicom u 2014. godini u RH je 156 137 ha, što je u odnosu na prosjek 10 godina unazad umanjenje za 8,5 %. (Izvor podataka DZS).

Tablica 1.: Površine (ha) zasijane pšenicom u RH:

Izvor: Državni zavod za statistiku

Osim toga, vrijeme tijekom ovogodišnje žetve uglavnom je bilo naklonjeno poljoprivrednicima, u odnosu na prošlu, kišnu i dugotrajnu žetvu.

Ostvareni prinosi su vrlo „šaroliki“, što ne čudi obzirom na teške uvjete sjetve, pomicanje sjetve izvan optimalnog roka, a na dijelu površina nisku razinu primijenjene agrotehnike, prvenstveno, korištenje nedeklariranog i nedorađenog sjemena i neadekvatne i nedovoljne gnojidbe. Smanjenje površina zasijanih pšenicom posljedica je velikih količina oborina prošle jeseni, na pojedinim lokacijama i plavljenja posijanih parcela. Posljedice stagnacije vode očitovale su se kasnije tijekom vegetacije u smanjenom sklopu u usjevima pšenice i povećanom broju korova.

Fotografija 1: plješine na parceli uzrokovane suvišnom vlagom tla ujesen 2014.

Korištenje herbicida iz jesenskog i ranoproljetnog roka, većinom je odgođeno za kasniji proljetni rok. Nemogućnost pravovremene primjene herbicida ima za posljedicu smanjenu učinkovitost herbicida radi prekasne primjene u odnosu na fazu razvoja korova.

Fotografija 2: herbicid korišten pravodobno

Fotografija 3: prekasno suzbijanje korova, „pobjegla“ je Apera spica venti

Fotografija 4 – listopad 2014. – suvišne oborine nakon sjetve pšenice

Fotografija 5 – ista parcela sa fotografije 4, izgled u žetvi 2015. – korov na mjestima gdje je pšenica stradala od suvišne vode

Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom proljeća, uz nedostatak vlage u ožujku i travnju, utjecali su na smanjeno busanje, što je kasnije potvrđeno i u provedenim pokusima pri brojenju klasova po jedinici površine. Radi nedostatka vlage umanjen je učinak proljetne prihrane.

Fotografija  6 – smanjen broj klasova po jedinici površine

Tijekom vegetacije, usjevi pšenice bili su izloženi stresnim vremenskim prilikama. U prvoj dekadi svibnja na pojedinim lokacijama izmjerena je čak 8,8^oC viša srednja dnevna temperatura zraka u odnosu na višegodišnji prosjek. Ovisno o ranozrelosti sorte ovakvi temperaturni šokovi mogu izazvati prekid vegetacije, što izravno utječe na smanjenje prinosa.

U tekstu su navedena obilježja vegetacije ozime pšenice. Bez obzira na sve navedeno, poljoprivredni proizvođači koji su proizvodili pšenicu na tlima dobre strukture i plodnosti, uz zadovoljavajuću razinu agrotehnike, u žetvi su postigli iznadprosječne prinose, veće od 8,0 t/ha.

Fotografija 7 – visoka razina agrotehnike, visok prinos

Sadržaj proteina u pšenici ovisi o sorti, vremenskim prilikama, gnojidbi dušikom, ali i o kvaliteti tla. Rijetki su poljoprivrednici u ovoj godini uspjeli proizvesti pšenicu s više od 14 % proteina.

Veći dio otkupljivača i ove godine pšenicu otkupljuje uz niže navedene uvjete, tzv. standardne kakvoće pšenice na otkupnom mjestu:

•          Vlaga: 13,5 %

•          Primjese: 5%

•          Hektolitarska masa: 76 kg/hl (760 kg/m³)

Pšenica standardne kakvoće otkupljuje se po cijeni od 1,15 kn za 1 kg.

Za razliku od toga, u Tablici 2. je naveden primjer otkupa pšenice u tvrtki Podravka d.d. iz Koprivnice koja ovogodišnji urod otkupljuje i plaća u 4 cjenovne grupe.

Tablica 2: Primjer plaćanja uroda pšenice u 4 cjenovna razreda

Fotografija 8 – otkup u 4 cjenovne grupe, primjer iz Podravka d.d., Koprivnica

Nakon ove žetve, više će se razmišljati o izboru sorte obzirom na namjenu proizvodnje, o agrotehnici, ali će svakako odluka ovisiti o kalkulaciji proizvodnje pšenice nakon obračuna otkupljenog ovogodišnjeg uroda.

Poljoprivrednici čiji usjevi pšenice izgledaju poput ove na fotografiji 9 utječu na prosjek visine prinosa u RH. Stoga ne čudi da je raspon prinosa u ovogodišnjoj žetvi od 2,7 t/ha do preko 8,0 t/ha.

Fotografija 9: pšenica proizvedena uz nisku razinu primijenjene agrotehnike

mr. sc. Tatjana Međimurec,
viša koordinatorica za ratarstvo