Obavijest proizvođačima uljane repice

Obilaskom terena i pregledom usjeva uljane repice koji se nalaze u različitim fenofazama utvrđena je prisutnost najvažnijih jesenskih štetnika: repičine ose  listarice (Athalia rosae) i  repičinog crvenoglavog buhača (Psylloides chrysocephala). Na polju su zamijećene pagusjenice crnosive boje koje se hrane lišćem. Ovaj štetnik se javlja u većem broju kada je u listopadu toplo i suho, a hladnije i kišno vrijeme može u potpunosti spriječiti pojavu ovog štetnika. Kod jakih napada (2 pagusjenice po biljci) kada se ovaj štetnik ne kontrolira može izazvati golobrst (štete i više od 60 %). Zbog toga je potrebno redovito pratiti pojavu štetnika postavljanjem žutih posuda ili žutih ljepljivih ploča. Suzbijanje se preporuča kada je broj pagusjenica veći od 0,5 po biljci ili 50 po m², a pagusjenice su manje od 10 mm. Preporučamo  proizvođačima uljane repice da izvrše zaštitu protiv repičine ose listarice radi sprečavanja šteta na usjevima. Insekticidi koji su registrirani za suzbijanje navedenog štetnika su: Decis 2,5, EC, Direkt, Sumialfa 5FL i Mospilan 20 SG.

Osim repičine ose listarice u usjevima je prisutan štetnik repičin crvenoglavi buhač. Odrasli izgrizaju lišće praveći slične štete kao kupusni buhači, no brojnost im je obično manja pa i šteta nije značajna. Tretiranje je potrebno obaviti ako se uoče 2 buhača na m2. Insekticidi registrirani  za suzbijanje buhača su: Decis 2,5 EC, Fastac 10 EC, Sumialfa 5FL, Cyclone, Cythrin max, Fasthrin 10 EC i Fasthrin 15 WG.

Suzbijanje repičine ose listarice ili kupusnih buhača može smanjiti brojnost repičinog crvenoglavog buhača. Insekticidi koji se koriste za suzbijanje repičine ose listarice djeluju i na crvenoglavog buhača, ali samo na odrasle oblike, a ne na ličinke koje su u biljkama.

Pregledom je također utvrđena pojava kupusnih buhača i lisnih uši.

Ova preporuka ne odnosi se na površine koje su zasijane postrnim usjevom i zelenim pokrovom! Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2019. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju!  

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

 

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine

Petra.Pozder@mps.hr

Pripremi za ispis