Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Industrijska konoplja na području Virovitičko-podravske županije zasijana je  na 1017,13 ha konvencionalne proizvodnje i 703,66 ha u ekološkom načinu uzgoja (izvor; APPRRR,2019).

Industrijska konoplja na području županije uzgaja se samo za sjeme , čiji se otkup vrši prema količini THC-a, a ostatak biljke se zaorava. Iako je cijela biljka iskoristiva.

Zadnjih godina nije bilo prigovora od strane uzgajivača na konoplju ; siguran otkup, nema problema tijekom uzgoja ako se pridržavamo zahtjeva za uvjetima uzgoja,“ nema problema sa konopljom“. Do ove godine.

U literaturi se navode bolesti, štetnici i korovi koji se javljaju u uzgoju industrijske konoplje, ali nikad u ekonomskim štetama. Ja ću se osvrnuti na štetnike jer sam ove godine vidjela prve veće štete u uzgoju konoplje, na jednom lokalitetu u Virovitičko-podravskoj županiji, koje mogu značajno smanjiti prinos, a za vrijeme sušenja sjemena prošle godine jedan veći uzgajivač spominje 40% manje prinosa radi „gusjenica“ koje su se javile na sjemnu. Znači problem postoji i biti će svake godine prisutan, slabije ili jače.  U literaturi se navode štetnici  konoplje koji se dijele na: grizajuće štetnike lista, sisajuće štetnike na listu, kukci koji buše  stabljiku, kukci i grinje koji oštećuju cvijet i sjeme, kukci koji se razvijaju na korijenu i navode se slučajne vrste kukaca koji se mogu pojaviti na konoplji (https://hempinsects.agsci.colostate.edu/hemp-insects-text/). Puno je tu nabrajanih vrsta štetnih kukaca, a ovisno o klimatskim uvjetima, plodoredu, zakorovljenosti usjeva, sklopu i susjednim parcelama pojedine vrste kukaca mogu biti značajnije štetne.

Ove godine bilježimo prve vidljive štete, koje nisu zanemarive, od kukuruznog moljca (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis) čija ličinka druge generacije uzrokuje direktne štete na stabljici industrijske konoplje. Ličinka se ubuši  u stabljiku konoplje i uzrokuje prijelom stabljike. Ove je godine to više došlo do izražaja nakon jakih vjetrova. Direktno je smanjen prinos i stvoren određeni broj početne populacije štetnika koji može uzrokovati veće štete u vrijeme žetve.

Kukuruzni moljac opisan je kao najveći štetnik hrvatske poljoprivrede, izraziti polifag, osim kukuruza ličinka oštećuje konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, sjemenke šećerne repe, rajčice, paprike, krizantema, a žive i razvijaju se na vrbi i mnogim korovima (Maceljski, M., (2002.): Poljoprivredna entomologija, Zrinski).

Na industrijskoj konoplji u republici Hrvatskoj trenutno nema registriranih pesticida (samo METAREX INOV-limacid), zato je potrebo pridržavati se preventivnih mjera zaštite:  plodored, optimalni sklop, optimalna gnojidba, izbor parcela, zaoravanje biljnih ostataka, certificirano sjeme.

Obzirom na trend povećanja površina pod industrijskom konopljom i jačoj pojavnosti štetnika, u bližoj budućnosti treba  razmišljati o registraciji insekticida koji će imati dozvolu za primjenu u industrijskoj konoplji (integrirana i ekološka proizvodnja).

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr, biljno zdravstvo