Preporuka vlasnicima trajnih nasada oraha

Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH 69-71 tj. zametnuti plodovi su u intenzivnom porastu. Ova fenofaza je početak kritičnog razdoblja za zaštitu oraha od gljivičnih oboljenja.

Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, utvrđena je značajna količina oborina u posljednjih 20 dana i to: mjerna postaja Bizovac – 29 mm, Dalj – 49 mm, Našice – 23 mm i Trnava 38 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 12,5 °C do 18,5 °C i visoku relativnu vlagu zraka. Ovakvi klimatološki uvjeti pogoduju razvoju Sive pjegavosti oraha ili antraknoze (Gnomonia leptostyla) a zadnji povoljni uvjeti za infekciju bili su 05.svibnja. Simptomi ove bolesti vidljivi su na lišću i plodovima u obliku smeđih pjega sa nešto svjetlijim (sivim) središtem. Pjege su različite veličine i nepravilno su razmještene po listu. Kod jače zaraze već sredinom ljeta dolazi do prijevremene defolijacije a plodovi ostaju šturi. Za tretman protiv ove bolesti u ovome periodu, registrirana su sredstva na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50), bakarnog oksiklorida (Neoram WG) ili kombinacija bakarnog hidroksida i oksiklorida (Airone SC). Od sistemičnih fungicida za ovu namjenu, registriran je kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Preporuka je obaviti dva tretmana pripravkom Signum u razmaku od mjesec dana između kojih se može ubaciti i jedan tretman sredstvima na bazi bakra.

Navedenim pripravcima mogu se također tretirati (2-3 tretmana u vegetaciji) i nasadi oraha u kojima je na deblu primijećena pojava vrlo opasnih bolesti: gljivičnog raka oraha (Botryosphaeria dothidea) sa simptomima okruglih tamnih lezija na kori iz kojih curi crni eksudat te bakterijske (crne) pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), čiji su simptomi zaraze (na listovima, plodovima i deblima), već primijećeni u Osječko-baranjskoj županiji.

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Od štetnika oraha u gotovo svim nasadima primijećena je nazočnost orahove grinje-lisne šiškarice (Eriophyes erinea) ali ovaj štetnik ne pravi značajnije štete. MEĐUTIM, u pojedinim nasadima kao i na solitarnim stablima na okućnicama, posljednjih godina zabilježen je vrlo jak intenzitet širenja orahove grinje (Aceria tristriata; eng. walnut blister mite), koja prijeti značajnom smanjenju asimilacijske površine. Štete se očituju na listovima oraha s karakterističnim galama. Ova grinja za razliku od grinje-lisne šiškarice, na licu i naličju listova oraha stvara puno sitnija ispupčenja-gale (2-3 mm u promjeru) najčešće, žute, crvene ili smeđe boje. Ove grinje mogu se suzbijati i pripravcima na bazi močivog sumpora (na temper. višim od 20 °C) ali na žalost u RH u zaštiti oraha nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.

Podsjetnik voćarima – let orahove muhe (Rhagoletis completa) u istočnoj RH još nije započeo. Prvi ulov imaga orahove muhe zabilježen je u vegetacijskoj sezoni 2023. godine, dana 15. srpnja. Također, podsjećaju se vlasnici nasada oraha koji su prijavili mjeru ruralnog razvoja M10.1.12. – KFK ili intervencija 70.01.01.), kako je potrebno postaviti u nasade feromonske, vizualne ili hranidbene klopke za Orahovu muhu (Rhagoletis completa), najkasnije 30.06. a koje uz redovite preglede i vođenje propisane evidencije, moraju ostati u nasadu do 31.08. tekuće vegetacijske sezone.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)

 

mr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pripremi za ispis