Obzirom na razvoj pupova vinove loze i pojave prvih listića na ranijim sortama te najave oborina početkom narednog tjedna upućujemo obavijest o prvoj zaštiti vinove loze protiv trenutno prisutnih štetnih organizama u nasadima.
Razvojem pupova započinje i jača aktivnost lozinih grinja uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis) i erinoza loze (Eriophyes vitis) pa u vinogradima u kojima su bile značajniji problem proteklih godina na ove štetnike posvetiti treba veću pozornost u narednom periodu. Uzročnik akarinoze je grinja Calepitrimerus vitis koja je vrlo sitna (0,02 mm) pa se ne vide prostim okom. Prezimljuju ženke ispod najčešće ispod ljuski pupova ili ispod kore na trsu. Početkom kolanja sokova unutar biljke vinove loze i bubrenja pupova započinje njihova aktivnost i sisanje pupova uslijed čega dolazi do vidljivih simptoma u vidu slabog razvoja mladica napadnutih pupova i neravan nepravilan porast mladica i listića na kojima su vidljivi ubodi s klorotičnim pjegama. Najveće štete od akarinoze nastaju kad je u proljeće razvoj vinove loze usporen zbog hladnih i vlažnih vremenskih uvjeta što se događa tijekom travnja i svibnja.
Erinoza (Eriophies vitis) uzrokuje pojavu nabreklina na gornjoj strani lišća (tzv. šiške), u kojima se s donje strane nalazi vunasta prevlaka.
Za smanjenje populacije lozinih grinja u razvojnom stadiju vunastog pupa pa do pojave listića preporučamo uporabu pripravaka na osnovi sumpora u povišenim koncentracijama.
Za učinkovito djelovanje pripravaka na osnovi sumpora temperature zraka moraju biti iznad 15 C, optimalno 18 C u trenutku tretiranja, a nakon tretiranja nekoliko dana treba proći bez padalina.
U ovom periodu skrećemo pozornost i na mogućnost pojave gusjenica (Boarmia, Noctuidae) koje štete rade izgrizanjem pupova stoga je potrebno pregledati vinograde a njihovu prisutnost. Njihova aktivnost je izražena tijekom noćnih sati a danju su skrivene, a ono što opažamo su izgriženi pupovi.
Navedenim sumpornim pripravcima smanjuju se zaraze sa pepelnicom vinove loze (Uncinula necator) čije simptome u ovom trenutku viđamo u vidu smeđih mrlja na lucnjevima. U posljednjih nekoliko godina uslijed klimatoloških promjena ova bolest postaje sve veći problem u kontinentalnim vinogorjima stoga o njoj treba razmišljati od prvih zaštita vinove loze. Potencijal inokuluma od ranijih sezona svake godine je sve veći pa uz povoljne meteorološke uvijete štete od ove bolesti mogu biti velike.
U gotovo svim vinograda Zagrebačke županije i Grada Zagreba prisutna je gljivične bolesti crna pjegavost vinove (Phomopsis viticola) čiji su simptomi vidljivi u vidu crnih točkica na rozgvi koja poprima bjeličastu boju. Za ostvarenje infekcije navedenom bolesti biljni organi moraju biti vlažni određeni vremenski period, a najintenzivnije zaraze ostvaruju se tijekom travnja od pojave prvih listića i tijekom svibnja. Zaštita protiv crne pjegavosti zasniva na preventivnim kemijskim mjerama stoga je neophodno redovito praćenje vremenske prognoze kako bi se dan-dva prije najavljenih kiša obaviti zaštita nasada.
Za suzbijanje crne pjegavosti primjenjuju se organski površinski pripravci Delan PRO, Solofol ukoliko je došlo do pojave prvih listića ili pripravci na osnovi bakra Cuprablau Z 35 WG, Nordox 75 WG , Airone SC,u vinogradima u kojima još prevladava vunasti pup. Kod korištenja bakrenih pripravaka nužno je voditi računa o temperaturama zraka jer kod nižih temperatura može doći do blage fitotoksičnosti.
Prilikom aplikacije primijeniti metodu prskanja kako bi trs bio dobro pokriven jer je crna pjegavost oboljenje drveta vinove loze.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/). Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida NN 46/22 (članak 73) profesionalni korisnik sredstava za zaštitu bilja obavezan je voditi i čuvati evidenciju o uporabi pesticida na razdoblje od tri godine, uključujući i račune za kupljene pesticide.
Aleksandra Radić dipl.ing
e-mail: aleksandra.radic@mps.hr