Kalcij (Ca) je važan element u gnojidbi jabuke te je direktno vezan uz kvalitetu plodova. Uslijed nedostatka kalcija (Ca) u plodovima jabuke dolazi do pojave gorkih pjega, staklavosti, posmeđivanja mesa ploda. Gorke pjege su posljedica fiziološkog poremećaja kod usvajanja kalcija tijekom rasta i razvoja plodova jabuka. Prosječan prinos jabuka od 50 t/ha iznosi oko 150 – 200 kg/ha kalcija, ali samo 5 do 10% od toga završi u plodovima!
Postoji mnogo razloga za pojavu gorkih pjega, pa je potrebno voditi računa o svim uzrocima koji mogu ograničavati usvajanje kalcija.
Kada govorimo o fazama razvoja plodova, znamo da se prvih 30 dana po cvatnji odvija najvažnija faza, a to je dioba stanica. Koliko na kraju ove faze plod ima stanica, toliko će ih imati i u berbi. Slijedi faza rasta i jačanja staničnih stjenki. Upravo u toj fenofazi kalcij ima najvažniju ulogu. Najvažnija je dobra opskrbljenost kalcijem od početka cvatnje pa do završetka rasta staničnih stijenki. Zato su upravo najranija prskanja Ca folijarnim preparatima najvažnija.
POKRETLJIVOST KALCIJA U BILJCI
U jabukama se kalcij prenosi putem ksilema (ksilem = unutarnji dio drveta, a floem = kora), za razliku od svih ostalih hranjivih elemenata koji se prenose iz korijena do ploda floemom. Provodni snopovi ksilema se u voću prirodno razgrađuju tijekom sezone, osobito u osjetljivim sortama kao što su Honeycrisp i Jonagold, Mucu. Proces počinje već rano sa razvojem ploda, čime se ograničava transport kalcija do ploda gdje je potreban. Auksini i apscizinska kiselina produljuju dostavu kalcija jer poboljšavaju dugovječnost i funkcionalnost ksilema.
U isto vrijeme odvija se i vrlo jaki porast mladica, pa su one direktna konkurencija trošenju kalcija. Napomenimo još kako je dušik vrlo dobro pokretan u biljci, a kalcij sporo pokretan. Drugim riječima, svaki pretjerani rast, bujnost, može biti uzrok nedovoljnoj opskrbi plodova kalcijem. Previše bujni voćnjak ima uvijek više problema sa gorkim pjegama.
Gorke pjege na plodovima nastaju kada nedostane kalcija i u završnom razvoju ploda. Tada se u dio stanica staničnih membrana umjesto kalcija ugradi magnezij (Mg) koji je brže pokretan u biljci. (također 2+ ion) Kalcij se troši na rast mladica, novog lišća, drveta i ugrađuje u druge organe biljke i time se dalje smanjuje njegova koncentracija u plodovima. Istovremeno, dolazi do povećanog odavanja vode iz plodova i gomilanja kalija, magnezija i organskih kiselina. Ovi procesi dovode do odumiranja staničja plodova i nakupljanja Mg-sulfata koji tim dijelovima daje gorak okus.
NEDOSTATAK KALCIJA (Ca) U TLU
Jabuka je kultura koja se uzgaja na različitim tipovima tala, te se vrlo često uzgoj jabuka provodi i na kiselim tlima. Često, iz neznanja i nedostatka iskustva, uzgajivači sade nove nasade jabuke, bez prethodne analize tla. Načelno, u težim glinovitim tlima ima više kalcija nego u laganim tlima pošto se u njima brže ispire. U tlima sa više humusa također ima više pristupačnog kalcija.
Kalcij je između ostaloga važan i za održavanje strukture tla jer održava mrvičastu strukturu, bolju aeraciju, a time i lakši prodiranje i rast korijena.
Analiza tla je obavezan zahvat u pripremi za podizanje novog nasada jabuke, kako bi se utvrdila pH vrijednost tla, ali i količine ostalih hranjiva u tlu; makro i mikroelementata. Ukoliko je pH tla niži od 6,0, znači da u tlu nedostaje kalcija, te je u pripremi tla potrebno provesti kalcifikaciju tla sa primjenom vapnenih materijala. Osim čistih vapnenih materijala (na bazi kalcij-karbonata), preporuča se primjena dolomitnih materijala (CaCO3 x MgCO3) koji uz potreban kalcij sadrži i magnezij.
Redovito dodavanje vapnenih gnojiva mora biti tehnološka mjera koja se provodi tijekom jesensko-zimske gnojidbe. Na taj način se dodaju manje količine vapnenog materijala, koji se rasipa po površini nasada. Kada uzmemo u obzir plitki korijen podloge M9, mogućnosti ispiranja kalcija oborinama, potreba za redovitom prihranom kalcijevim gnojivima postaje sve jasnija. Tijekom jesensko-zimskog mirovanja, ispiranje kalcija u tlu, potaknuto je obilnim oborinama. Tada dolazi do ispiranja kalcija iz površinskog sloja tla, gdje se danas nalazi najveći dio korijenova sustava slabo bujnih podloga za jabuke. Važno je napomenuti, da se voćnjacima gdje se jače dodavao kalcij u tlo, zbog negativnog učinka kalcija u tlu na usvajanje mikroelemenata mora obavezno provoditi pojačana folijarna gnojidba mikroelementima prije pada lista. Također, potrebno je napraviti vremenski razmak između prihrane fosfornim i kalcijevim gnojivima.
VISOKI PRINOS PLODOVA
U modernoj proizvodnji jabuka danas se ostvaruju vrlo visoki prinosi, od 50 t/ha na više, što zahtjeva značajno veće količine kalcija u gnojidbi. Kada se zna da su danas dominantne sorte u proizvodnji jesensko-zimskog tipa (koje se moraju dobro i dugo skladištiti) gnojidba kalcijem dobiva još više na značenju, stoga su pojave gorkih pjega na plodovima značajni problem u proizvodnji kvalitetnih jabuka.
NEDOVOLJNA KOLIČINA KALCIJA U GNOJIDBI JABUKE
Kao što smo napomenuli na početku, prinos jabuka od 50 t/ha iznosi oko 150 – 200 kg/ha kalcija. Kritični period usvajanja kalcija u plod jabuke je vrijeme početnog rasta, neposredno nakon završetka cvatnje. Kalcij dodajemo folijarnom prihranom već od kraja cvatnje do postignute 1/3 prosječne sortne veličine ploda. Kod sorata koje se prve beru, poput Gale, taj period je vrlo kratak, te traje tridesetak dana, dok je kod sorata poput Idareda, Granny, Crisp Pink, Story Innored, taj period duži, pa je i mogućnost primjene kalcija duža. Kasnije dodavanje kalcija, malo utječe na povećanje količine kalcija u mesu ploda, može samo utjecati na mehaničku čvrstoću plodova.
Dok većina asimilata, produkata fotosinteze, pa i dušik i kalij putuju floemom (mlada kora stabla), kalcij do ploda putuje uglavnom ksilemom (živi dio drveta). Floemski sokovi teku uvijek od korijena, stabla, prema plodu, a ksilemski mogu ići u bilo kojem smjeru.
Osim toga, za razliku od većine dobro pokretnih elemenata poput dušika ili kalija, biljka kalcij za novi rast ne može uzeti razgradnjom iz starijih listova.
Na tržištu postoji veliki broj različitih kalcijevih gnojiva za primjenu u folijarnoj gnojidbi jabuke. Ca nitrati, Ca oksidi, Ca kloridi. U ranim fenofazama dajemo prednost Ca nitratima, u sredini vegetacije, oksidima, a tek na kraju vegetacije koriste se kalcijevi kloridi. Od pada latica pa do veličine ploda 5-6 cm, potrebno je obaviti nekoliko folijarnih dodavanja kalcija. Prilikom korištenja ovih sredstava potrebno je obratiti pažnju na slijedeće:
Ukoliko se koriste preparati sa kalcij nitratom na temperaturama iznad 21°C , može doći do pojave rđaste prevlake na plodovima. Osobito ako je kod tretiranja bila i visoka vlaga zraka. Nitrati nisu pogodni za pre bujne nasade, jer njima povećavamo bujnost koja je također jedan od uzroka gorkih pjega.
Neka zaštitna sredstva se loše miješaju sa folijarnim kalcijevim gnojivima, pa je stoga uvijek potrebno pročitati priložena uputstva.
Kod obojenih sorti, pretjerana koncentracija kalcija u pokožici uslijed intenzivnog prskanja kalcijem može dovesti do slabijeg razvoja boje, pošto je antagonist sa kalijem. Također uslijed klimatskih promjena, nedostatka hladnih noći potrebnih za razvoj antocijana i boje, sve češće primjenjujemo folijarna prskanja sa kalijevim preparatima, čine još više doprinosimo neravnoteži Ca – K u plodovima.
Adrian Horvat, dipl. ing. agr.