Tijekom ožujka na području Zagrebačke županije povrtlarske kulture nalaze se u ranim fazama razvoja, ovisno o roku sjetve i načinu uzgoja (otvoreno ili zaštićeni prostor). Prema BBCH skali, većina kultura na otvorenom nalazi se u fazi klijanja i nicanja (BBCH 00–10) ili razvoja prvih listova (BBCH 10–19), dok se u plastenicima i toplijim položajima već razvija 2 do 6 pravih listova. Kod ranih presadnica plodovitog povrća, poput rajčice i paprike, dominantna je faza formiranja lisne mase i početnog razvoja korijena.
U ovoj fazi u biljci dominiraju intenzivni fiziološki procesi povezani s klijanjem, ukorjenjivanjem i razvojem nadzemne mase. Dolazi do aktivacije enzima, mobilizacije pričuvnih tvari iz sjemena te uspostave fotosinteze kod mladih biljaka. Razvoj korijenovog sustava je ključan, jer određuje kasniju sposobnost usvajanja vode i hranjiva. Istovremeno, biljke su izrazito osjetljive na stresne uvjete, osobito na niske temperature, višak vlage u tlu i nagle oscilacije između dnevnih i noćnih temperatura. Svaki poremećaj u ovoj fazi može dovesti do slabijeg porasta, neujednačenog sklopa ili povećane osjetljivosti na bolesti.
Agroklimatski uvjeti u ožujku karakterizirani su promjenjivim vremenom. Dnevne temperature najčešće se kreću između 10 i 18 °C, dok noćne mogu pasti na 0 do 5 °C, uz povremenu pojavu slabog mraza. Oborine su česte, što dovodi do povećane vlažnosti tla i zraka. Takvi uvjeti usporavaju rast biljaka, ali istovremeno stvaraju povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti i truleži, osobito u zbijenim i slabo dreniranim tlima. U zaštićenim prostorima dodatni problem može biti kondenzacija i visoka relativna vlaga zraka.
U takvim uvjetima naglasak tehnoloških mjera u ekološkom povrtlarstvu stavlja se na stabilizaciju uvjeta rasta i prevenciju stresa. Upravljanje vodom mora biti pažljivo i uravnoteženo. Na otvorenom je potrebno pratiti vlagu tla i intervenirati samo kada se površinski sloj počne isušivati, dok je u plastenicima nužno provoditi redovito, ali umjereno navodnjavanje, po mogućnosti sustavom kap po kap.
Gnojidba u ekološkom sustavu treba se temeljiti na organskim izvorima hranjiva. Kod već razvijenih biljaka korisna je primjena tekućih pripravaka poput kompostnog čaja ili biljnih ekstrakata (npr. koprive), koji potiču rast i aktivnost mikroorganizama u tlu. Važno je naglasiti da se gnojidba ne provodi na suho tlo niti u uvjetima niskih temperatura, jer tada biljke ne mogu učinkovito usvajati hranjiva.
Zaštita bilja u ekološkoj proizvodnji u ovom razdoblju mora biti prvenstveno preventivna. Povećana vlaga i niže temperature pogoduju razvoju patogena, stoga je važno osigurati dobru prozračnost i redovitu ventilaciju plastenika. Preporučuje se primjena biljnih pripravaka, poput preslice, koji jačaju biljku i smanjuju rizik od gljivičnih bolesti. Mehaničke mjere, poput uklanjanja oštećenih ili zaraženih biljnih dijelova, također imaju važnu ulogu u očuvanju zdravstvenog stanja usjeva.
Agrotehničke mjere uključuju pripremu tla, ranu sjetvu i sadnju, kao i održavanje strukture tla. Tlo treba biti rahlo i dobro drenirano kako bi se spriječilo zadržavanje vode. Preporučuje se primjena malča čim se tlo dovoljno zagrije, čime se smanjuje gubitak vlage, sprječava rast korova i stabilizira temperatura tla. Također, važno je voditi računa o plodoredu i izbjegavati uzastopni uzgoj istih kultura na istoj površini.
Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti od nepovoljnih vremenskih uvjeta. U slučaju najavljenog mraza preporučuje se korištenje agrofolije ili drugih oblika zaštite, osobito kod ranih kultura. U plastenicima je važno pravovremeno zatvaranje tijekom noći i provjetravanje tijekom dana kako bi se spriječila kondenzacija.
Kod provođenja svih mjera potrebno je uvažiti određena ograničenja. Ne preporučuje se provođenje bilo kakvih tretmana tijekom hladnih razdoblja, neposredno prije oborina ili u uvjetima visoke vlage, jer to može smanjiti učinkovitost mjera i dodatno opteretiti biljke. Također, treba izbjegavati prekomjernu gnojidbu dušikom, koja može dovesti do bujnog, ali osjetljivog rasta.
U sljedećem razdoblju, krajem ožujka i početkom travnja, očekuje se postupni prelazak kultura u intenzivniju vegetativnu fazu. Porast temperatura ubrzat će rast biljaka, ali će istovremeno povećati potrebu za vodom i hranjivima. Također, s porastom temperature može se očekivati i jači napad štetnika i bolesti, zbog čega će preventivne mjere i dalje imati ključnu ulogu.
Zaključno, ožujak je ključan mjesec za uspostavu stabilnog i zdravog usjeva u ekološkom povrtlarstvu. Pravodobne mjere, usklađene s fenološkom fazom i vremenskim uvjetima, omogućuju optimalan razvoj biljaka i stvaraju preduvjete za uspješnu proizvodnju u nastavku sezone.
Ana Jonke, dipl. ing. agr.