Duguljaste cukini tikvice su od tikvica najtraženije povrće kod kojih se koriste mladi plodovi sa cvijetom.
Za razliku od većine vrsta iz porodice tikvenjača (krastavci, lubenice i dinje, povrtne tikve) koje stvaraju vriježe, tikvica je grmolika velika biljka, kratke je vegetacije, neprestano i brzo razvija plodove. Plodovi se beru otprilike 35 dana nakon sadnje. U sezoni berbe, koja uz dobru njegu može trajati i 3 mjeseca, 1 biljka stvara do 40 plodova i daje 4 – 8 kg mladih tikvica.
Tržišna klasifikacija prema veličini tj. dužini ploda
- Ekstra klasa (najmlađe): duljina 7–12 cm, težine 120 g. Male tek zametnute tikvice, imaju ostatke cvijeta na vrhu. Najcjenjenije su u gastronomiji.
- I klasa: srednje tikvice duljine 12–18 cm, težine 200 g. Čvrsti, sjajni plodovi.
- II. klasa: velike tikvice duljine 18–25 cm i više, teže 350 g. Veći plodovi koji su još uvijek jestivi, ali imaju deblju koru i razvijenije sjemenke.
Proizvodnja ljetnih tikvica
Ljetne tikvice se proizvode iz presadnica koje su spremne za sadnju u fazi 2 – 4 lista 25 dana od sjetve. Sadnja za ranije dospijevanje se obavlja početkom travnja u niskim tunelima i na otvoreno mjesec dana kasnije.
Razmak sadnje je najčešće 100 x 50 cm. Najranija berba počinje u prvoj polovici svibnja i glavna traje do kraja srpnja. Bere se svaki ili svaki drugi dan. Redovitom berbom ostvaruje se prinos po hektaru od 40 t tehnološki zrelih (ne prezrelih) tikvica.
Povoljna temperatura za nicanje i od cvatnje nadalje je 25 – 28 ℃. Kod vegetativnog razvoja korijena i nadzemne mase temperatura bi trebala biti nešto niža. Najpovoljnija je temperatura 20 – 25 ℃, uz umjerenu vlagu tla. Jako kolebanje temperatura, visoke temperature i suša te pad temperature ispod 5 ℃ su vrlo nepovoljni za tikvice. Takvi uvjeti loše utječu na oprašivanje i plodovi su izobličeni.
Tikvice imaju velike potrebe za vodom zbog velike lisne mase i trebaju neprestanu vlažnost tla, ali ne podnose previše vode.
Oblikovanje stabljike tikvica za dugu berbu
Cilj je spriječiti povoljne uvjete za razvoj bolesti i štetnika, omogućiti svjetlost za svaki plod te ukloniti suvišne i loše listove.
Ispod najnižeg ploda na stabljici se uklanjaju svi listovi (žuti, smeđi, napadnuti pepelnicom). Listovi koji se preklapaju prorjeđuju se radi boljeg osvjetljenja i smanjenja vlage unutar biljke. Biljka mora imati dovoljan broj listova za donošenje plodova i savjetuje se da je to oko 12 zdravih listova, ili, bolje rečeno, najviše oko ¼ listova se uklanja za dobar rezultat. Listovi se režu blizu stabljike radi sprječavanja šteta od štetnika i bolesti u šupljinama.
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.