U ekološkom povrtlarsku Zagrebačke županije sredinom svibnja 2026. prevladava razdoblje intenzivnog vegetativnog razvoja, ali i izrazite meteorološke nestabilnosti. Većina kultura nalazi se u fazi snažnog porasta lisne mase i razvoja korijena, dok su rane proizvodnje plodovitog povrća već u početku cvatnje. Aktualni vremenski uvjeti, osobito snažno nevrijeme koje je 12. svibnja zahvatilo Zagreb i dio Zagrebačke županije, značajno utječu na fiziološko stanje biljaka i određuju prioritete u agrotehničkim mjerama.
Kod rajčice, paprike, krastavaca i tikvica dominantne su fenofaze BBCH 15-19, odnosno intenzivan razvoj listova i ukorjenjivanje nakon presađivanja. U zaštićenim prostorima i ranijim rokovima sadnje pojedini nasadi ulaze u BBCH 51-61, početak razvoja cvjetnih pupova i cvatnje. Lisnate kulture poput salate, blitve i špinata nalaze se u fazi intenzivnog razvoja rozete i lisne mase, dok kupusnjače ubrzano povećavaju vegetativnu masu i započinju formiranje glavica. Korjenasto povrće razvija sekundarni korijen i lisnu masu, pri čemu stabilni uvjeti tla postaju ključni za pravilan razvoj korijena.
U biljci se trenutno odvija vrlo intenzivna fiziološka aktivnost. Porast temperature tla tijekom prve polovice svibnja aktivirao je korijenov sustav i povećao usvajanje vode i hraniva. Istodobno dulji dani i više temperature povećavaju fotosintezu i transpiraciju. Biljke troše velike količine energije na stvaranje nove lisne mase i regeneraciju korijena nakon presađivanja. Upravo zato su sada posebno osjetljive na:
- nagle temperaturne promjene
- zadržavanje vode u tlu
- mehanička oštećenja od vjetra i tuče
- stres uzrokovan hladnim prodorima zraka
- oštećenja lista i stabljike
Nevrijeme 12. svibnja donijelo je izražene pljuskove, lokalnu tuču i vrlo snažne udare sjevernog vjetra na području Zagreba i Zagrebačke županije. DHMZ je izdao narančasto upozorenje zbog olujnih udara vjetra, a na više lokacija zabilježena su oštećenja vegetacije, lom grana i problemi uzrokovani intenzivnim oborinama. Nakon prolaska fronte došlo je do naglog pada temperature zraka.
Za ekološko povrtlarstvo takvi uvjeti predstavljaju vrlo osjetljivo razdoblje jer kombinacija visoke vlage, oštećenja biljnog tkiva i temperaturnog šoka, stvara povećani rizik za razvoj bolesti i fiziološkog stresa.
Na mnogim parcelama trenutno postoji rizik zbijanja tla, nedostatka kisika u zoni korijena, usporavanja rasta, pojave žućenja lišća i sekundarnih infekcija nakon oštećenja tučom.
U narednim danima prioritet treba biti stabilizacija biljaka i smanjenje dodatnog stresa.
Kod upravljanja vodom potrebno je izbjegavati svako dodatno natapanje dok se površinski sloj tla ne prosuši i ponovno ne uspostavi dobra prozračnost tla. Posebno treba izbjegavati ulazak mehanizacije na prevlažne parcele, jer dolazi do dodatnog zbijanja tla i oštećenja strukture. U ekološkoj proizvodnji očuvanje strukture tla sada je važnije od intenzivne obrade.
Preporučuje se:
- plitko površinsko prozračivanje tla nakon prosušivanja
- obnova malča gdje je ispran
- uklanjanje oštećenih biljnih dijelova
- pregled nasada nakon tuče i vjetra
U ekološkoj proizvodnji posebno je važno pomoći regeneraciji biljke bez forsiranja vegetativnog rasta. Zato se preporučuju blage biostimulativne mjere:
- pripravci na osnovi algi
- aminokiseline dozvoljene u ekološkoj proizvodnji
- kompostni ekstrakti
- mikrobiološki pripravci za obnovu aktivnosti tla
S gnojidbom treba biti vrlo oprezan. Nakon obilnih oborina i temperaturnog šoka ne preporučuje se jača primjena dušika, jer biljka trenutno teško uravnotežuje vegetativni rast i regeneraciju oštećenog tkiva. Pretjerana gnojidba u ovim uvjetima može dodatno povećati osjetljivost na bolesti i stres.
Kod lisnatog povrća povećana vlaga i slabija cirkulacija zraka stvaraju povoljne uvjete za pojavu truleži, pjegavosti i propadanje donjeg lišća te je stoga važno održavati prozračnost sklopa, uklanjati oštećene listove i izbjegavati orošavanje.
Prognoza za naredno razdoblje upućuje na nastavak nestabilnog vremena uz osjetno niže temperature. Lokalno se očekuju vrlo hladna jutra za sredinu svibnja, a u višim dijelovima sjeverozapadne Hrvatske zabilježeno je i značajno zahlađenje.
Ako se tijekom druge polovice svibnja stabilizira temperatura i smanji količina oborina, većina kultura prijeći će u fazu izrazito intenzivnog vegetativnog razvoja i početka generativne faze. Tada će ponovno rasti potrebe za vodom, kalijem, stabilnom mikrobiološkom aktivnošću tla i redovitom njegom sklopa.
Do tada je osnovni cilj u ekološkom povrćarstvu očuvati vitalnost korijena, smanjiti posljedice nevremena i održati stabilan rast bez naglih zahvata u nasadu.
Ana Jonke, dipl. ing. agr.
