ZAŠTO PRIJEVREMENO OPADAJU PLODOVI ORAHA?

Posljednjih nekoliko godina profesionalni voćari kao i posjednici solitarnih stabala na okućnicama, primjećuju pojavu prijevremenog opadanja plodova koja u manjoj mjeri, dolazi do izražaja u rano proljeće tj. 20 dana nakon cvatnje te u većoj mjeri tijekom mjeseca kolovoza pa sve do berbe. Ovu pojavu iskusno oko voćara može primijetiti tijekom cijelog ljeta ali se značajnije uočava tek krajem mjeseca srpnja pa sve do berbe. Ovakvi prijevremeno otpali plodovi pokazuju simptome nekroze zelene lupine koja poprima tamno smeđu ili crnu boju uz vidljivo smežuranje. Pokožica jezgre ovakvih plodova je također tamne boje uz čestu nazočnost micelija hiperparazitnih gljivica iz rodova Penicilium spp. i Aspergilus spp., koje izazivaju tzv. „pljesnivost jezgre“. Ono što posebno zbunjuje vlasnike nasada je činjenica kako su otpali plodovi samo 15-ak dana ranije na stablu izgledali naočigled zdravi. Prijevremeno opadanje plodova obuhvaća dva razvojna perioda oraha i to prvo, vrlo rano (proljetno) te kasno tj. ljetno/jesensko opadanje. Uzročnici opadanja mogu biti abiotički (fiziološki) i biotički (biološki). Praktična iskustva posljednjih nekoliko godina, pokazuju kako se štete na urodu oraha kreću najčešće od 40-70% a nerijetko iznose i 100%.

 

Uzročnici proljetnog opadanja plodova

Za pojavu vrlo ranog opadanja plodova odgovorna su u najvećoj mjeri dva abiotička čimbenika te u manjoj mjeri i biotički čimbenici. Prvi čimbenik je prohladno i kišovito vrijeme te niske temperature (mraz), tijekom perioda cvatnje koji smanjuju efekt prašenja i dostupnosti peluda. Drugi mogući razlog su relativno visoke dnevne temperature tijekom ovoga perioda koje utječu na smanjenje viabilnosti (životnost i plodnost), peluda te na abortiranje ženskih cvjetova. Pojava abortiranja ženskih cvjetova događa se početkom fenofaze cvatnje (Slika 1a.) i ne može se u užem smislu, smatrati klasičnim opadanjem plodova. Voćari prvo jače opadanje plodova oraha, zamjećuju  u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, već sredinom mjeseca svibnja tj. 20 dana nakon cvatnje, kada su plodovi promjera do 2 cm. Prema BBCH skali ova fenofaza razvoja nosi oznaku 72-73. Ako se na presjeku ovakvih plodova utvrdi kako nema simptoma promjene boje jezgre ili vidljivih lezija na površini ploda, koje bi bila posljedica vrlo rane zaraze bakterijskim/gljivičnim patogenima (Slika 1c.), ova pojava se može smatrati posljedicom slabe oplodnje (Slika 2.). Na slabu oplodnju plodova može utjecati i slaba opskrbljenost stabala hranjivima posebno mikroelementima od kojih je najznačajniji bor (B). Uzročnik pojave ranog opadanja zametnutih plodova svakako može biti i jači mraz u periodu cvatnje te neposredno nakon cvatnje, što je sve češća pojava u nasadima oraha u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske.

Prema dostupnim literaturnim izvorima, postoje indicije kako su najvjerojatniji uzrok ovom svibanjskom opadanju plodova, velike oscilacije dnevno/noćnih temperatura. Relativno niske noćne i jutarnje temperature u kombinaciji s visokim dnevnim temperaturama i izmjenom vlage zraka, mogu biti okidač za rano odbacivanje plodova (Tablica 1.). Ova pojava zabilježena je u Kaliforniji (SAD), na sorti oraha Howard, gdje su dnevne fluktuacije temperature i vlažnosti zraka izazivale čak i kolaps mezofila na mladim listovima oraha. Kako bi se razjasnili mehanizmi ove pojave, trenutno se u svijetu provode intenzivna istraživanja svih potencijalnih uzroka preranog opadanja plodova.

Vezano za navedeno, iz tablice 1., vidljivo je kako je Agrometeorološka postaja (CDA), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na lokalitetu Bizovac, zabilježila vrlo visoke fluktuacije temperature i vlage zraka u prvom tjednu mjeseca svibnja. Razlike dnevno/noćnih temperatura bile su veće od 20°C, dok je maksimalna razlika temperature zabilježena dana 04. svibnja 2026., i iznosila je ekstremno visokih 26,2°C (jutarnja temp. 1,9°C te maksimalna dnevna temp. 28,1°C). Istog datuma zabilježena i vrlo visoka razlika relativne vlage zraka od 71,1%.

Pojava ovih vrlo visokih dnevnih fluktuacija temperature i vlage zraka, posljednjih godina sve je izraženija u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske. Međutim, prema dostupnim literaturnim izvorima, postoje indicije kako nisu sve sorte oraha jednako osjetljive na ove visoke fluktuacije a koje bi izazivale prijevremeno opadanje plodova.

Nadalje, rano proljetno opadanje plodova oraha mogu uzrokovati ali u manjoj mjeri i biotički čimbenici od kojih su najčešći napad štetnih kukaca (fitofagne stjenice) te gljivični i bakterijski patogeni od kojih je najznačajnija patogena bakterija Xanthomonas arboricola pv. juglandis (Slika 1c.). Znanost je dokazala kako ova bakterija u povoljnim uvjetima može zaraziti mladi plodić oraha već u fenofazi oplodnje.

 

Tablica 1. Mjerni podaci temperatura i vlage zraka za mjesec svibanj 2026. – CDA Bizovac

Datum	Temp. zraka °C (min.)	Temp. zraka °C (max.)	Razlika min./max. temp. °C	Vlaga zraka % (min.)	Vlaga zraka % (max.)	Razlika min./max. vlaga zraka %
31.5.2026.	16,6	29,9	13,3	49,9	99,1	49,2
30.5.2026.	7,4	29,3	21,9	38,3	99,9	61,6
29.5.2026.	8,2	26,1	17,9	38,4	92	53,6
28.5.2026.	11,7	27,2	15,5	33	92,6	59,6
27.5.2026.	15,7	32,5	16,8	44,6	99,3	54,7
26.5.2026.	16	30,9	14,9	48,7	96	47,3
25.5.2026.	15,2	31,8	16,6	43	91,5	48,5
24.5.2026.	12,1	28,3	16,2	47,4	99,8	52,4
23.5.2026.	13,1	27,2	14,1	45	88,7	43,7
22.5.2026.	12,8	26,2	13,4	50,1	91,1	41
21.5.2026.	12,7	25,6	12,9	54,3	90,3	36
20.5.2026.	9,5	26,1	16,6	47	100	53
19.5.2026.	6,9	24,2	17,3	45,8	98,8	53
18.5.2026.	7,4	22,6	15,2	49,7	99,4	49,7
17.5.2026.	9,7	16,1	6,4	80,9	99,7	18,8
16.5.2026.	10,5	13,6	3,1	99,7	99,7	0
15.5.2026.	9,9	24,5	14,6	56,5	100	43,5
14.5.2026.	3,2	23,2	20	47	99,7	52,7
13.5.2026.	2,3	17,7	15,4	48	99,8	51,8
12.5.2026.	6,5	19,5	13	77,9	99,9	22
11.5.2026.	13,7	26,6	12,9	54,3	99,8	45,5
10.5.2026.	10,6	27,6	17	46	99,1	53,1
09.5.2026.	11,6	27,3	15,7	38,6	96,8	58,2
08.5.2026.	8,8	24,4	15,6	54,3	100	45,7
07.5.2026.	13,4	21,6	8,2	78,8	99,9	21,1
06.5.2026.	8	28,8	20,8	43,4	99,9	56,5
05.5.2026.	4,7	29,3	24,6	30,1	93,7	63,6
04.5.2026.	1,9	28,1	26,2	24,5	95,6	71,1
03.5.2026.	5	24,3	19,3	36,5	99,9	63,4
02.5.2026.	5,2	24,2	19	36,3	91,3	55
01.5.2026.	-0,4	19,6	20	32,6	94,9	62,3

 

 

 

Video-zapis 1. Velika količina prijevremeno otpalih mladi plodova oraha na tlu u fenofazi prema skali BBCH: 72-73 (24.05.2026.) (snimio I.Mikulić)

 

 

Uzročnici ljetno/jesenskog opadanja plodova

Ljetno i rano-jesensko opadanje plodova sve je izraženiji problem u nasadima oraha u svim uzgojnim područjima oraha u svijetu. Ova pojava, posebno je izražena posljednjih pet godina na stablima oraha u istočnoj Hrvatskoj bilo da se radi o komercijalnim nasadima oraha ili solitarnim (pojedinačnim) stablima na okućnicama. Pojava kasnog opadanja plodova zamjećuje se u trećoj dekadi mjeseca srpnja te se progresivno pojačava sve do berbe (Slika 3.). Prijevremeno otpali plodovi pokazuju simptome izrazite nekroze zelene lupine koja najčešće zahvaća od 50-90% površne ploda. Lupina ploda je tamno smeđe ili crne boje koja na dodir može biti mekana ali se u većini slučajeva radi o djelomično ili potpuno smežuranoj lupini. Ovakva lupina se teže odvaja od ploda. Jezgre ovakvih plodova pokazuju simptome djelomičnog ili potpunog smežuranja dok je sama pokožica jezgre tamno-smeđe ili crne boje. U pojedinim plodovima nakon dužeg ležanja na tlu mogu se uočiti miceliji hiperparazitnih gljivica iz rodova Penicillium spp. i Aspergilus spp. (pljesnivost jezgre). Boja ovih micelija je najčešće sivo-zelena ili tamno-smeđa (Slika 4.).

Uzročnici ovog kasnog opadanja mogu biti također abiotički i biotički uz najčešću sinergiju oba čimbenika. Najčešći štetni kukci u nasadima oraha su orahova muha, jabukov savijač te stjenice koji svojom ishranom oštećuju plodove te otvaraju put za prodor fitopatogenih gljivica i bakterija. Simptomi gljivičnih i bakterijskih oboljenja mogu se manifestirati na svim biljnim organima oraha a najznačajnija su ona oboljenja koja se razvijaju na samom plodu oraha. Kvarenje i prijevremeno opadanje plodova u svim fenofazama razvoja ploda oraha, najčešće izaziva patogena bakterija Xanthomonas arboricola pv. juglandis koja je uzročnik bakterijske (crne) pjegavosti oraha (Slika 5b.). Od gljivičnih patogena, prijevremeno opadanje plodova mogu uzrokovati i gljivice iz roda Botryosphaeria spp. Međutim, gljivice iz ovoga roda na orahu najčešće izazivaju tzv. gljivični rak koji se očituje u obliku odumiranja debla, skeletnih grana i rodnih grančica. Ovo oboljenje kod jače zaraze i povoljnih uvjeta, može zahvatiti i samu peteljku ploda (Slika 6.), što posljedično izaziva nekrozu i opadanje plodova.

Međutim, najčešći uzročnik prijevremenog opadanja plodova, posljednjih godina u svijetu pa tako i u RH je tzv. smeđa nekroza ploda (eng. Brown apical necrosis – BAN). Smeđa nekroza je složeno oboljenje koje izaziva kompleks patogenih i parazitnih gljivica iz rodova Fusarium spp., Alternaria spp., Phomopsis spp., Botryosphaeria spp., Colletotrichum spp., Penicillium spp. i Aspergillus spp. (Slike 5a. i 9b.)  Da bi problem izgledao još složenije, uz ove gljivice vrlo često je zabilježena i asocijacija s bakterijskom pjegavošću.

Kako se u slučaju zaraze sa smeđom nekrozom, radi o kompleksu gljivičnih patogena, znanost i struka za sada nemaju odgovora koja je gljivica primarni a koja sekundarni patogen ili se radi o sinergijskom učinku više patogena. Ovo je oboljenje prvi puta pronađeno i opisano u nasadima oraha u Španjolskoj 1997. i Italiji 1998. godine, gdje su se štete kretale u rasponu od 5%-60%. U nadolazećim godinama, bolest je zabilježena u svim proizvodnim područjima oraha u svijetu a praktična iskustva u Italiji govore kako ni 7 tretmana bakarnim pripravcima ne daje potpunu zaštitu. U novije vrijeme, znanost je potvrdila kako je primarno mjesto prodora patogena iz rodova Xanthomonas spp. i Fusarium spp., njuška i vrat tučka od kojih se oboljenje onda progresivno širi na unutarnja tkiva ploda. Sa stanovišta prakse, ove spoznaje bi ukazivale na činjenicu kako je plod oraha potrebno štititi već od fenofaze cvatnje i oplodnje.

 

 

 

 

 

 

Razlikovni simptomi nekroze zelene lupine

Simptomi zaraze sa bakterijskom pjegavošću i/ili smeđom nekrozom voćarima amaterima često promaknu tijekom ljeta ponajviše poradi volumena i visine krošnje (Slika 7.). Početni simptomi zaraze bakterijskom pjegavošću, očituju se na plodovima u obliku crnih udubljenih lezija koje se progresivno spajaju i dobivaju karakteristični oblik nekrotičnog tkiva lupine (Slika 5b.). Početni simptomi smeđe nekroze su naizgled slični a uočavaju najčešće se na vršnom dijelu ploda (tučak) ili oko peteljke u obliku tamnjenja zelene lupine. Na dodir ova tamna mjesta su mekana. Progresijom bolesti, simptomi se šire i zahvaćaju gotovo cijelu površinu zelene lupine (Slika 5a.).

Ovdje je zanimljivo navesti činjenicu kako većina voćara amatera još uvijek smatra kako je glavni problem kvarenja i „crnjenja“ plodova oraha napad orahove muhe, koja izaziva također nekrozu i tamnjenje zelene lupine (Slika 9a.). Isto tako, vrlo slične simptome na lupini može uzrokovati i napad jabukovog savijača (Slika 8.). Kako bi se točnije utvrdio uzročnik nekroze lupine, potrebno je otvoriti plod i izvršiti pregled na nazočnost ličinki/gusjenica orahove muhe ili jabukovog savijača. Kao karakteristični razlikovni simptom može se navesti činjenica kako u slučaju napada orahove muhe ili jabukovog savijača ne dolazi do karakterističnog brzog smežuranja nekrotične lupine kao kod zaraze prethodno navedenim gljivičnim/bakterijskim patogenima. Isto tako, plodovi napadnuti od ovih štetnika najčešće ne opadaju prijevremeno kao u slučaju smeđe nekroze ili bakterijske pjegavosti te ostaju na stablu sve do berbe ili čak do proljeća.

Gotovo se sa sigurnošću može tvrditi kako u nasadima gdje su se u proteklim godinama provodili ciljani tretmani protiv orahove muhe, u 80-90% slučajeva, simptomi „kvarenja“ i kasno ljetnog prijevremenog opadanja plodova oraha nisu uzrokovani napadom orahove muhe nego gljivičnim/bakterijskim oboljenjima.

 

 

 

 

 

Video-zapis 2. Spaljivanje prikupljenih zaraženih plodova oraha izvan nasada – 02.10.2025. (snimio I.Mikulić)

 

 

Mogućnosti zaštite oraha

Nasadi oraha mogu se relativno dobro štititi od napada glavnih tehnoloških štetnika oraha (orahova muha, jabukov savijač), kombinacijom preventivnih, bioloških i kemijskih metoda. Puno teža situacija je u zaštiti oraha od gljivičnih/bakterijskih oboljenja. Situaciju u EU dodatno otežava i komplicira IPM regulativa (Integrirana zaštita bilja), poradi koje je ukinuta registracija velikom broju učinkovitih insekticidnih i fungicidnih pripravaka. Nadalje, program zaštite manjih nasada i solitarnih stabala na okućnicama, nije ekonomski opravdan i limitiran je često velikom visinom i volumenom krošnje te nedostatkom uređaja (visoka cijena)  s kojima bi se mogla obaviti učinkovita zaštita.  Međutim, kako u slučaju smeđe nekroza ploda i bakterijske pjegavosti koji su trenutno glavni uzročnici prijevremenog ljetnog opadanja plodova oraha, nisu jasno razjašnjeni mehanizmi patologije zaraze, u svijetu za sada ne postoje preporuke za učinkovite mjere zaštite.

Poljski pokusi u Kaliforniji, Italiji i Turskoj, pokazali su kako su pripravci na bazi tebukonazola i mankozeba, imali relativno dobru učinkovitost u suzbijanju smeđe nekroze ako se koriste od fenofaze cvatnje i oplodnje. U Italiji su stoga još 2010. godine, pokrenuti postupci za proširenje ovih aktivnih tvari za primjenu u orahu. S druge strane, bakterijska pjegavost oraha može se suzbijati jedino baktericidima. Već dulje vrijeme, struci je poznato kako pripravci na bazi bakra pokazuju i baktericidna svojstva. U Kaliforniji i Francuskoj, struka preporučuje obavljanje čak 4 tretmana bakarnim pripravcima, počevši od fenofaze pred otvaranje pupova do fenofaze formiranih plodića. Ova četiri tretmana zaštite primjenjuju se za suzbijanje bakterijske pjegavosti za koju je poznato da inficira plod kroz njušku tučka uz napomenu kako se tretmani bakarnim pripravcima ne smiju obavljati za vrijeme cvatnje i oplodnje oraha. Također, voćari u Kaliforniji imaju na raspolaganju pripravke na bazi aktivne tvari kasugamicina koji su u svojoj naravi antibiotik registriran u voćarskoj proizvodnji. Primjenom ovih pripravaka u periodu cvatnje i oplodnje oraha, može se dosta uspješno spriječiti zaraza s bakterijskom pjegavosti.

Međutim, od 2021. godine, pripravcima na bazi mankozeba ukinuta je registracija u EU, dok je primjena antibiotika u biljnoj proizvodnji potpuno zabranjena. Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) u RH imamo 24 pripravka na bazi tebukonazola ali na žalost niti jedan pripravak nije registriran za primjenu u orahu.

Imajući u vidu sve navedeno, voćarima se trenutno može preporučiti slijedeće:

• Skupljanje prijevremeno otpalih plodova oraha i njihovo iznošenje iz nasada te spaljivanje (Slika 10.)
• Smanjenje klimatskog stresa (suša) u nasadima korištenjem navodnjavanja
• Kako bi se u stablima oraha ojačali obrambeni mehanizmi, u stresnom periodu koristiti preparate koji su registrirani kao biostimulatori ili ojačivači bilja (aminokiseline iz morskih algi i sl.)
• Suzbijanje štetnih kukaca koji bodu i sišu – stjenice i lisne uši, koji svojim načinom ishrane prenose i šire gljivične i bakterijske patogene
• Višekratna aplikacija bakarnih pripravaka od fenofaze opadanja listova nakon berbe (jesen) pa sve do početka cvatnje te 2-3 tretmana tijekom vegetacije

 

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

 

Aletà, N., Ninot, A. (2002). La bactériose et la nécrose apicale du noyer en Espagne. Info NOIX 19: 8.

Arquero, O., Lovera, M., Rodriguez, R., Salguero, A., Trapero, A. (2005). Characterization and development of necrotic lesions of walnut tree fruits in southern spain. Acta Horticulturae 705: 457-461.

Australian Walnut Industry Association. (2018). Abiotic and biotic factors involved in premature fruit drop of Walnut in Australia [Poster]. AWIA Members Portal. https://www.walnut.net.au/wp-content/uploads/2018/05/Abiotic-and-biotic-factors-involved-in-premature-fruit-drop-of-Walnut-in-Australia_poster_final.pdf

Belisario, A., Forti, E., Santori, A., Balmas, V., Valier, A., Corazza, L. (2001). Fusarium necrosis on Persian (English) walnut fruit. Acta Horticulturae 544: 389-393.

Belisario, A., Maccaroni, M., Corazza, L., Balmas, V., Valier, A. (2002). Occurrence and etiology of brown apical necrosis on Persian (English) walnut fruit. Plant Disease 86: 599-602.

Belisario, A., Maccaroni, M., Coramusi, A., Corazza, L., Figuli, P., Pryor, B.M. (2004). First report of Alternaria species groups involved in disease complexes of hazelnut and walnut fruit. Plant Disease 88: 404.

Bouvet, G. (2005). Walnut blight-apical necrosis: test of agronomic control. Acta Horticulturae 705: 447-449.

Garcin, A., Duchesne, D. (2001). Walnut blight and apical necrosis. Acta Horticulturae 544: 379-387.

Hong, S.G., Maccaroni, M., Figuli, P., Belisario, A., Pryor ,B.M. (2006). Polyphasic classification of Alternaria isolated from hazelnut and walnut fruit in Europe. Mycological Research 104: 1312-1321.

Lamichhane, J. R., Alvarado, E. L., Scortichini, M., Varvaro, L. (2014). Xanthomonas arboricola diseases of stone fruit, almond, and walnut trees: Progress toward understanding and management. Plant Disease, 98(12), 1600–1612. doi.org

Moragrega, C., Aletà, N., Rovira, M., Matias, J. (2008). Disease progress and microorganisms associated to brown apical necrosis of walnut. Files of the COST 873 WG1-4 Meeting: Active research to combat bacterial diseases of stone fruits and nuts. Athens 2008.

Özaktan, H., Akat, S., Akköprü, A., Yavas, M. (2009). Etiological approach to brown apical necrosis on walnut fruits in Turkey. Files of the COST 873 WG1-4 Meeting: Active researchto combat bacterial diseases of stone fruits and nuts resistance and Control strategies against bacterial diseases of stone fruits and nuts. Cetara 2009.

 

https://www.sacvalleyorchards.com/photos-from-the-field/howard-nut-drop/

https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/walnut-blight/#gsc.tab=0

https://ucanr.edu/blog/stanislaus-sprout/article/premature-fruit-drop-common-many-fruit-tree-species

https://www.zhongxinglyjx.com/news/Causes-of-Walnut-Fruit-Drops-and-Countermeasures.html