U Baskiji je od 19. do 21. listopada 2026. godine održan FACEnetwork Annual Meeting (16. europski susret proizvođača seoskih i zanatskih sireva i mliječnih proizvoda).
Baskija ili Euskadi španjolska je autonomna zajednica danas priznata kao nacija, smještena na krajnjem sjeveru Španjolske, na obali Atlantskog oceana. Baskija ima ukupnu površinu od 7.234 km² te 2.124.846 stanovnika.
Na području Baskije ima oko 150 sirana od kojih je njih oko 95% obiteljskih ili zanatskih u kojima radi od 1 do 9 zaposlenika koji su često samo članovi obitelji, a 85% njih prerađuje isključivo svoje vlastito mlijeko. Od 150 sirana njih 65% prerađuje kravlje, 29% ovčje i 6% kozje mlijeko, a godišnje proizvode oko 1.500 tona sira od čega je 42% njihov tradicijski sir Idiazabal. Potrošnja sira u Baskiji je 8-10 kg po osobi godišnje, ali puno sira koji se konzumira dolazi iz drugih regija.
Na ovoj stručnoj konferenciji organiziranoj pod krovnom temom „Basque Dairy: Tradition Inspiring Innovation”, sudjelovali su i službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede te nekoliko naših proizvođača sira iz Hrvatske zajedno sa sirarima, članovima Združenja kmečkih sirarjev Slovenije.
Sama mreža FACEnetwork (Europska mreža proizvođača tradicijskih i domaćih sireva/mliječnih proizvoda) danas okuplja 22 udruge/organizacije/institucije iz 18 europskih zemalja te pridruženih 18 članova iz 11 zemalja (od toga 10 europskih i Australija). Pojedine države imaju i punopravne i pridružene članove pa tako npr. Francuska koja je najveća sirarska zemlja ima dva punopravna predstavnika i četiri pridružena predstavnika.
Ovogodišnje događanje održano je u organizaciji FACEnetwork-a i Instituta Esneki / Leartiker iz mjesta Markina-Xemein, s glavnim ciljem razmjene iskustava, upoznavanja s novim tehnologijama te uvidom u uspješan baskijski model koji spaja lokalnu gastronomiju, turizam i održivo stočarstvo.
Program susreta započeo je terenskim i strukovnim posjetima lokalnim siranama i farmama, pružajući sudionicima izravan uvid u različite modele poslovanja. Domaći proizvođači su na svojim gospodarstvima predstavili kako uspješno koegzistiraju i surađuju različiti pristupi – od velikih zadružnih ekoloških projekata do visokotehnoloških obiteljskih farmi koje koriste robotske sustave mužnje i hranidbe.
Posebnu pozornost privukao je prvog dana konferencije organizirani posjet siranama kroz pet različitih sirarskih tura u kojima se između ostalog proizvodi i čuveni ovčji sir Idiazabal sa Zaštićenom oznakom izvornosti (DOP). Za male hrvatske proizvođače, koji se i sami bore za pozicioniranje svojih autohtonih sireva na tržištu, ovaj je model poslužio kao vrhunski primjer kako se strogi standardi kvalitete i tradicionalne metode mogu pretvoriti u snažan agroturistički adut.
Središnji, službeni dan konferencije bio je posvećen predavanjima i okruglim stolovima, s posebnim naglaskom na ulogu tehnologije i znanosti u proizvodnji. Predstavljen je rad instituta Esneki Dairy Center koji djeluje kao referentni mljekarski centar i pruža izravnu tehnološku podršku malim proizvođačima u regiji. Institut ima devet zaposlenika, a provodi razne inovativne i razvojne projekte i posjeduju laboratorij opremljen suvremenom opremom za razne laboratorijske analize mlijeka i mliječnih proizvoda. U zadnjih 10 godina centar je razvio 171 novi proizvod od čega su njih 132 uspješno pronašli tržište.
Tijekom stručnih predavanja analizirani su najnoviji trendovi u primjeni starterskih kultura, ali i revolucionarna uporaba metagenomskih tehnika u proizvodnji i zrenju sira, čime se osigurava maksimalna zdravstvena ispravnost bez gubitka autentičnog okusa mliječnih proizvoda.
Hrvatska delegacija aktivno je pratila i okrugli stol posvećen tranziciji mljekarskog sektora prema održivijim praksama, smanjenju ugljičnog utjecaja i očuvanju ruralnih prostora. Konferencija je završena svečanom podjelom prve nagrade za najbolji stručni poster, a u konkurenciji je bio i naš poster s temom „Sensory quality of dairy products from artisanal cheesemakerste“.
Na večernjem već tradicionalnom bifeu s europskim sirevima, sudionici konferencije su u neformalnom tonu, družeći se, razgovarali o potencijalnim budućim suradnjama i svojim iskustvima.
Kombinacija tradicije i inovacije pokazala se kao jedini održivi put za male sirare. Znanja o naprednim tehnikama zrenja, robotizaciji, ali i marketinškom povezivanju sireva s vinskim cestama i lokalnim turizmom, stečena u Baskiji, dragocjen je iskustvo, ali i dokaz da smo svi na istom, dobrom putu u daljnjem spajanju tradicije i inovacija u sirarstvu.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Renata Škrnjug, dipl. oec.
Silvija Kramarić, dipl. ing. agr.
Jelena Bobek, mag. ing. agr.