Često postavljana pitanja

Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18, 32/19,18/23, dalje: Zakon) i Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Narodne novine, broj 80/23) između ostalog propisuju uvjete i načine prodaje vlastitih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: OPG). Odredbe članka 27. Zakona o OPG-u propisuju da OPG prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda može obavljati na slijedeće načine: prodajom na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodajom na tržnicama na veliko; izravnom prodajom maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte); izravnom prodajom kroz kratke lance opskrbe krajnjih potrošača kao što je prodaja na malo izvan prodavaonica poput prodaje na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu putem oglasa u medijima uz dostavu potrošaču, prodaje putem automata OPG-a, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično. OPG se prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda u obvezi pridržavati uvjeta i obveza predviđenih kako propisima iz područja poljoprivrede, tako i Zakona o trgovini (Narodne novine, br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23) te drugim posebnim propisima, među ostalim, i propisima iz područja komunalnog reda u sferi reguliranja uvjeta mjesta za prodaju. Zakon o trgovini u propisuje da su poljoprivrednici (nositelj i/ili član OPG-a) ujedno i trgovci, ako prodaju vlastiti poljoprivredni proizvod proizveden na OPG-u i to na propisane načine. Nadalje, Zakon o trgovini, kaže da prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem automata i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje. U konkretnom slučaju, uz pretpostavku privatna površina ima pristup s javno – prometne površine, u skladu sa Zakonom o trgovini, za prodaju na takvom mjestu (bez obzira što je privatna površina) potrebno je zatražiti odobrenje nadležnog predstavničkog tijela općine ili grada.

U skladu s Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18, 32/19, 18/23) i Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Narodne novine, broj 80/23) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva popunjava (dalje u tekstu: OPG) obrazac Evidencije putem AGRONET sustava o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za proizvodnju i prodaju u prethodnoj godini. Podatak o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda u Evidenciji je podatak o svim prodajama vlastitih poljoprivrednih proizvoda u prethodnoj godini bez obzira na godinu proizvodnje. Napominjemo da je u skladu s propisom kojim se uređuje područje trgovine (Zakon o trgovini; Narodne novine, br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23) nositelj OPG-a dužan voditi podatke o prodaji za svaki dan tijekom kojeg je imao prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda u pisanom ili elektroničkom obliku.

Upis dopunskih djelatnosti u Upisnik OPG-ova obavlja se u regionalnim uredima/podružnicama Agencije za plaćanja prema prebivalištu nositelja OPG-a.

Osobe koje su upisane u Upisnik OPG-ova i kojima je to jedino ili glavno zanimanje obveznici su mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima kojima se uređuju ta dva osiguranja.

Za upis dopunskih djelatnosti potrebni su slijedeći dokumenti:

• popunjeni zahtjev za upis
• dokaz o upisu u registar poreznih obveznika sukladno poreznim propisima (rješenje možete ishoditi u mjesno nadležnoj Poreznoj upravi)
• dokazi o udovoljavanju uvjeta za obavljanje pojedine dopunske djelatnosti ako je takav uvjet propisan posebnim propisom koji regulira tu djelatnost

Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga, pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.

Službeni izračun ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva, nositelj gospodarstva osobnim dolaskom može zatražiti u najbližem uredu Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (bivša Savjetodavna služba), a sa sobom je potrebno imati korisničko ime i zaporku za Agronet sustav. Dodatno, pri izdavanju izračuna nositelj gospodarstva potpisuje izjavu kojom potvrđuje da se izračun temelji na istinitim podacima o njegovim proizvodnim resursima. Izračun se temelji na Jedinstvenom zahtjevu za potporu i/ili podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja. Ukoliko PG ne podnosi Jedinstveni zahtjev, potrebno je priložiti odgovarajuće popratne dokaze o proizvodnji na PG-u. Popis ureda i djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede nalazi se na web stranici uprave, www.savjetodavna.hr, pod linkom adresar savjetnika.

Ukoliko članovi obitelji imaju istu adresu prebivališta kao što je adresa sjedišta OPG-a, mogu bez zasnivanja radnog odnosa pomagati nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a.

Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18, 32/19,18/23, dalje: Zakon) i Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Narodne novine, broj 80/23) uređuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (dalje: OPG) kao organizacijskom obliku te odgovornosti, prava i obveze nositelja i članova OPG-a. Članak 28. stavak 1. Zakona propisuje da član OPG-a može biti punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je član obiteljskog kućanstva i/ili član obitelji u koji se odnosi na slučaj zajedničkog OPG-a iz članka 22. ovoga Zakona. Naime, člankom 28. stavkom 3. Zakona izrijekom je propisano da članovi obiteljskog kućanstva mogu osnovati samo jedan OPG i mogu biti članovi samo jednog OPG-a. U skladu s odredbama Zakona, obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno. Članovi obitelji pojmovno su određeni u članku 5. stavku 1. točki h) Zakona. Slijedom navedenoga, proizlazi da je Zakonom proklamirano načelo da jedna obitelj unutar obiteljskog kućanstva upravlja jednim OPG-om. S druge strane, člankom 28. stavkom 8. Zakona propisano je da članovi obitelji koji nisu članovi obiteljskog kućanstva mogu biti članovi samo jednog OPG-a iz članka 22. ovoga Zakona. Naime, člankom 22. Zakona propisano je da dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu (imaju različite adrese prebivališta), radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajedničko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dalje: zajednički OPG). Svrha osnivanja zajedničkog OPG-a je bolje korištenje znanja, vještina i resursa svih članova obitelji neovisno o mjestu stanovanja, a sve radi uspješnijeg obavljanja poljoprivrednih aktivnosti. Naime, odredbe članka 22. Zakona odnose se na osnivanje OPG-a od strane članova obitelji koji prilikom formiranja zajedničkog OPG-a ne stanuju na istoj adresi, a zajedničkim radom na OPG-u i upravljanjem resursima nemaju namjeru formirati nekoliko pojedinačnih OPG-ova. Međusobni odnosi nositelja i članova OPG-a uređuju se ugovorom o ortaštvu u pisanom obliku, kako to izričito određuje odredba članka 22. stavka 2. i 3. Zakona.

Da, ukoliko članovi i radnici OPG-a ne ostvaruju ta prava po drugoj osnovi.

Da, fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije može u Republici Hrvatskoj obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a sukladno odredbama Zakona o OPG-u, ako ima pravo korištenja proizvodnih resursa na teritoriju Republike Hrvatske.

Ne, ukoliko nositelj OPG-a nema članova obiteljskog kućanstva, on može ujedno biti jedini član OPG-a. U toj situaciji nositelj može odrediti privremenog nositelja OPG-a kako bi osigurao svoj OPG i resurse za slučaj potpunoga gubitka radne, odnosno poslovne sposobnosti ili za slučaj smrti i to iz redova krvnih srodnika u pravoj i/ili pobočnoj liniji ili slobodnim odabirom pojedine osobe uz njezin pristanak.

Izdavanje računa ili neke druge popratne isprave regulirano je zakonskim i podzakonskim propisima iz područja poreza – Opći porezni zakon (Narodne novine, br.: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24, 151/25), Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br.: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24); Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br.: 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23,   114/26, 35/24, 152/24, 52/25, 151/25, 32/26), Zakon o fiskalizaciji (Narodne novine, br. 89/25) i drugi.

Sukladno zakonu o fiskalizaciji obveznik fiskalizacije računa dužan je izdavati račune putem elektroničkih uređaja za izdavanje računa

Sukladno članku 64. Općeg poreznog zakona  i članku 4. Zakona o fiskalizaciji, računi se ne moraju ispostavljati te obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi fiskalizaciju ukoliko prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja štandovima i klupama na tržnicama, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima. Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na neki od sljedećih načina: na štandovima i klupama na tržnicama na malo ili na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.

Nositelj OPG-a obvezan je voditi evidenciju o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u te o tome izvještavati Agenciju za plaćanja. Način vođenja evidencija te način i rokove izvještavanja Agencije za plaćanja o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u bit će definirani Pravilnikom o Upisniku OPG-ova.

OPG može pružati usluge u poljoprivredi ili usluge u okviru upisane dopunske djelatnosti OPG-a. O pružanju usluga OPG-a vodi se evidencija te se o tome izvještava Agencija za plaćanja.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18, 32/19,18/23) (dalje u tekstu: Zakon o OPG-u) uređuje uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (dalje u tekstu: OPG) kao organizacijskom obliku poljoprivrednika. U skladu s odredbama članka 23. stavaka 3. i 4. Zakona o OPG-u, nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje (nisu osigurani po osnovi rada, nisu korisnici prava na mirovinu ili nisu redovni studenti/učenici) upisom u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: Upisnik) obveznici su mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25) i Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 96/25) te njihovi provedbeni propisi propisuju obvezu stjecanja statusa osiguranika u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te s tim u vezi obvezu uplaćivanja doprinosa. Dodatno napominjemo da, iako se ne smatra da korisnik prava na mirovinu upisom u Upisnik OPG-ova poljoprivrednu djelatnost obavlja kao jedino ili glavno zanimanje, od ovoga su izostavljeni korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti, stoga predlažemo da se radi detaljnijeg informiranja o pravima i obvezama s navedenih osnova za konkretni slučaj neposredno obratite nadležnim tijelima za obvezna osiguranja – Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Da, OPG može obavljati više dopunskih djelatnosti ukoliko ispunjava za njih propisane uvjete te ih ima upisane u Upisnik OPG-ova.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine br. 29/18, 32/19,18/23) (u daljnjem tekstu: Zakon o OPG-u) definira OPG kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. U skladu s člankom 11. stavkom 1. Zakona o OPG-u, uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi (zemljište za bilinogojstvo, posjedovanje stoke za stočarstvo, posjedovanje gospodarskih objekata i slično). Proizvodni resursi za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu biti u vlasništvu, posjedu, zakupu, koncesiji, najmu, odnosno korištenju nositelja OPG-a i/ili članova OPG-a. OPG uz obavljanje poljoprivrede kao primarne djelatnosti može obavljati i dopunske djelatnosti kao proizvodne i uslužne djelatnosti te mu je na taj način omogućeno bolje iskorištenje proizvodnih kapaciteta te znanja, vještina i rada svih članova OPG-a. U skladu sa Zakonom o OPG-u i Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Narodne novine, broj 80/23) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik OPG-ova) obavlja se u mjesno nadležnom područnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija). Informacije o proceduri te obrascima zahtjeva za upis u Upisnik OPG-ova objavljene su na mrežnim stranicama Agencije https://www.apprrr.hr/upisnik-poljoprivrednika/, a o kontaktima područnih ureda se možete informirati na https://www.apprrr.hr/kontakt/. Dopunske djelatnosti na OPG-u se mogu obavljati ako su upisane u Upisnik OPG-ova i ukoliko su za njih ispunjeni opći (propisani Zakonom o OPG-u i Pravilnikom) i posebni uvjeti ako su oni utvrđeni posebnim propisima kojima se uređuje ta djelatnost. Pravilnik u Prilogu 6. daje detaljan pregled dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na OPG-u te se djelatnost pružanja usluga u turizmu može obavljati upisom dopunske djelatnosti iz oznake 4.2. ukoliko su zadovoljeni naprijed navedeni uvjeti. Zaključno, kroz OPG kao organizacijski oblik poljoprivrednika seoskim turizmom se možete baviti jedino ako se bavite i poljoprivrednom proizvodnjom.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18, 32/19,18/23, dalje: Zakon) definira obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG) kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Odredbe članka 15. stavka 2. i 3. Zakona propisuju da fizička osoba može odabrati organizacijski oblik OPG-a za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede kao glavne djelatnosti (doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje plaća s osnove obavljanja poljoprivredne djelatnosti), te ako je obvezno osigurana po drugoj osnovi (zaposlena je, u mirovini ili ostvaruje studentska prava), može također odabrati organizacijski oblik OPG-a za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede kao dodatnog zanimanja sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom. Iz navedenoga proizlazi kako poljoprivrednicima nije zabranjeno obavljati druge djelatnosti osim poljoprivredne djelatnosti.

Zahtjev za upis u Upisnik OPG-a/SOPG-a se podnosi u regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva odnosno budućeg nositelja OPG-a.  Da bi se OPG mogao registrirati podnositelj zahtjeva mora imati poljoprivredne resurse (poljoprivredno zemljište ili stoku). Proizvodni resursi za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu biti u vlasništvu, posjedu, zakupu, koncesiji, najmu.  Zahtjev za upis, odjavu ili bilo kakvu promjenu podataka podnosi se na propisanim obrascima koji se mogu pronaći na stranicama https://www.apprrr.hr/upisnik-poljoprivrednika/, uz obveznu dokumentaciju.

Dokumenti potrebni za upis u Upisnik OPG-ova:

• preslika osobne iskaznice nositelja/privremenog nositelja
• preslike osobnih iskaznica članova/sunositelja OPG-a
• izjava članova/sunositelja OPG-a  o odabiru nositelja
• preslika kartice ili ugovora o otvaranju žiro-računa nositelja
• priložiti dokaze o  vlasništvu ili posjedu zemljišta (izvadak iz katastra odnosno posjedovni list, vlasnički list, preslika ugovora o zakupu/plodouživanju/koncesiji)
• ortački ugovor (dostavlja se za zajednički OPG)
• dokazi i navesti podatke o poljoprivrednoj mehanizaciji (dokaz/izjava o posjedovanju vlastite (prometna dozvola-za mehanizaciju koja podliježe registraciji; izjava za mehanizaciju koja se ne registrira) ili dokaze o korištenju poljoprivredne mehanizacije)
• dokaz o lokaciji izdvojenih pogona/proizvodnih jedinica
• dokaz o posjedovanju propisane dokumentacije za obavljanje dopunske djelatnosti

Zajednički OPG mogu radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede osnovati dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu. Međusobni odnosi osoba koje su osnovale zajednički OPG uređuju se ugovorom u pisanom obliku, a na taj ugovor se primjenjuju propisi kojima se uređuje ugovor o ortaštvu. Takav OPG posluje pod zajedničkom nazivom, a fizičke osobe koje su sunositelji OPG-a prema ugovoru smatraju se članovima OPG-a sukladno Zakonu o OPG-u. Ako fizička osoba pristupi u zajednički OPG ili istupa iz zajedničkog OPG-a, obavljanje djelatnosti OPG-a se nastavlja.

OPG može obavljati djelatnost u više izdvojenih pogona. Pod izdvojenim pogonom/proizvodnom jedinicom podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja gospodarska djelatnost poljoprivrede i koji OPG koristi za obavljanje te djelatnosti, a nalazi se izvan sjedišta OPG-a. Izdvojenim pogonom/proizvodnom jedinicom NE smatraju se zemljište i nasadi, odnosno objekti za skladištenje, objekti za smještaj i čuvanje strojeva i alata koji se nalaze izvan sjedišta OPG-a.

Proizvodnim resursima smatraju se: zemljište, nasadi, stoka, zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, preradu i pakiranje, objekti za prodaju, objekti za boravak i usluge, poljoprivredna mehanizacija, priključni, radni i drugi strojevi, uređaji, alati i oprema, transportna sredstva, rad, stručna znanja i vještine.

Dopunske djelatnosti na OPG-u podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a.

Djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a može obavljati fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o OPG-u.

Osim nositelja i članova OPG-a privremene odnosno povremene sezonske poslove na OPG-u mogu obavljati članovi kućanstva, članovi obitelji te radnici sa sklopljenim ugovorom o sezonskom radu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.

Pri pružanju usluga korištenjem radnih strojeva i alata mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u. Pri pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga na OPG-u te pružanju ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a, članovi obiteljskog kućanstva i radnici na OPG-u.

Zakon o poljoprivredi (Narodne novine r.,118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22, 152/24, dalje: Zakon) samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (dalje: SOPG) definirano je kao fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, uključujući prodaju, znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka 3000 eura. Uvjet upisa u Upisnik poljoprivrednika je posjedovanje vlastitih ili unajmljenih poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Nositelj SOPG-a upisuje se u Upisnik poljoprivrednika u područnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija) prema mjestu prebivališta Prilikom upisa, nositelj SOPG-a uz zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednika prilaže i obveznu dokumentaciju (preslika osobne iskaznice nositelja, preslika ugovora o otvaranju računa nositelja, obavijest o otvaranju zaštićenog računa nositelja, posjedovni list vlasnika i ovlaštenika svih prijavljenih katastarskih čestica (ako postoji), izvadak iz katastra, preslika ugovora o zakupu/plodouživanju/koncesiji i preslika dokumenata o svim postojećim upisima poljoprivrednog gospodarstava (ako postoje upisi). O obrascima za upis u Upisnik poljoprivrednika se možete informirati na putem poveznice https://www.apprrr.hr/upisnik-poljoprivrednika/ . Zakon niti Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (Narodne novine, br. 62/19, 91/20, 80/23) ne propisuju uvjete u pogledu minimalne ili maksimalne površine zemljišta potrebne za upis u Upisnik poljoprivrednika, ali je za ovaj organizacijski oblik nužno da ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva (dalje: EVPG), u izračun kojeg ulazi i zemljište kao proizvodni resurs, bude jednaka ili manja od 3000 eura (izračun rade službenici Agencije prilikom upisa). Zaštićeni račun korisnika evidentira se u registru bankovnih računa korisnika koji vodi Agencija. Informacije o proceduri upisa u Upisnike, o pravima i obvezama koje proistječu upisom u Upisnik, o izračunu EVPG-a, o mogućnostima podnošenja zahtjeva za potporama i sličnim pitanjima možete dobiti direktno kod službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kontakti su na stranici savjetodavna.mps.hr

Korisnici EKO SHEME 31.06. Konzervacijska poljoprivreda imaju između ostalih propisanih obveza i obavezu održavanja oranične površine od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.

Korištenje neselektivnih herbicida još je uvijek dopušteno, ali treba pratiti zakonsku legislativu i poštivanje ostalih propisanih uvjeta za korisnike EKO SHEME 31.06. Pozornost treba obratiti na uvjet da se mora osigurati permanentna pokrivenost tla i kriterije da tlo mora biti pokriveno usjevima, glavnim i sekundarnim koji obuhvaćaju postrne i pokrovne usjeve, a samo manji dio razdoblja, prilikom pripreme za uspostavu glavne odnosno sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture.

Preduvjet za uspješnu biljnu proizvodnju je provođenje plodoreda. Plodored je sustav biljne proizvodnje koji podrazumijeva pravilnu, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena) izmjenu usjeva. Plodoredom je potrebno obuhvatiti tri osnovne skupine biljaka: okopavine, žitarice i mahunarke (leguminoze).

Plodoredom se utječe na: očuvanje plodnosti tla, očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje gubitaka hraniva ispiranjem, kontrolirano širenje biljnih bolesti, korova i štetnika, sprečavanje erozije tla, ravnomjernije korištenje hraniva, topline i vode na oranicama i povećanje prinosa. Budući da je u sustavu konzervacijske poljoprivrede mehanička obrada tla svedena je na minimum i izostavlja se okretanje tla (oranje) plodored je obavezan radi ranije pobrojanih prednosti.

Korisnici EKO SHEME 31.06. Konzervacijska poljoprivreda imaju između ostalih propisanih obveza i obavezu održavanja oranične površine od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.

Korištenje neselektivnih herbicida još je uvijek dopušteno, ali treba pratiti zakonsku legislativu i poštivanje ostalih propisanih uvjeta za korisnike EKO SHEME 31.06. Pozornost treba obratiti na uvjet da se mora osigurati permanentna pokrivenost tla i kriterije da tlo mora biti pokriveno usjevima, glavnim i sekundarnim koji obuhvaćaju postrne i pokrovne usjeve, a samo manji dio razdoblja, prilikom pripreme za uspostavu glavne odnosno sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture.

Preduvjet za uspješnu biljnu proizvodnju je provođenje plodoreda. Plodored je sustav biljne proizvodnje koji podrazumijeva pravilnu, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena) izmjenu usjeva. Plodoredom je potrebno obuhvatiti tri osnovne skupine biljaka: okopavine, žitarice i mahunarke (leguminoze).

Plodoredom se utječe na: očuvanje plodnosti tla, očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje gubitaka hraniva ispiranjem, kontrolirano širenje biljnih bolesti, korova i štetnika, sprečavanje erozije tla, ravnomjernije korištenje hraniva, topline i vode na oranicama i povećanje prinosa. Budući da je u sustavu konzervacijske poljoprivrede mehanička obrada tla svedena je na minimum i izostavlja se okretanje tla (oranje) plodored je obavezan radi ranije pobrojanih prednosti.

Po isteku identifikacijske iskaznice morate proći dopunsku izobrazbu. Izobrazbu provode ovlaštene institucije, a popis tih institucija je javno objavljen na FIS Portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.  Najave dopunskih izobrazbi također se objavljuju na FIS Portalu na poveznici: https://fis.mps.hr/najave/izobrazbe.

Pošaljite obavijest o gubitku potvrde na e-mail HR_odrzivauporaba@mps.hr

Svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici koji su upisani u FIS i imaju važeće potvrde mogu preko portala https://ePoljoprivreda.mps.hr kojem se pristupa putem NIAS-a pristupiti FIS-u i sami ispisati potvrde s barkodom koje će im služiti kao dokaz da imaju pravo kupnje. Za prijavu je dovoljna vjerodajnica niže razine (certifikat FINA) ili možete koristiti token poslovnih banaka, e-osobnu iskaznicu itd. Ako, iz nekog razloga, to ne mogu sami napraviti mogu se obratiti ovlaštenim provoditeljima izobrazbe kod kojih su pohađali izobrazbu, djelatnicima Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede po županijama ili Odjelu za održivu uporabu pesticida Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Također, barkod se može spremiti u mobitel te se na prodajnom mjestu mogu poslužiti barkodom putem mobitela. Korisničke upute za korisnike koji se prijavljuju preko NIAS-a objavljene su na FIS Portalu na prilaženoj poveznici: upute za ispis potvrde 

Breskva se od uzročnika kovrčavosti lista (Taphrina deformans)  štiti  kasno zimskim tretiranjima, najkasnije u fazi bubrenja pupa, pripravcima na bazi bakra i to preventivno prije najavljenih oborina.

Na tržištu je dostupno nekoliko pripravaka za  zaštitu od  kovrčavosti breskve na bazi bakra koji su registrirani za amatersku primjenu. Sredstva za amatersku primjenu možete kupiti u poljoljekarnama bez potvrde s barkodom. Nakon pojave simptoma na listu u vidu mjehurastih nabreklina bolest se ne može kurativnim tretmanima zaustaviti.

Feromonske i vizualne klopke prvenstveno se postavljaju u skladu s uputama proizvođača, a ako iste ne postoje koristi se tablica u sklopu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja s preporučenim brojem klopki ovisno o veličini proizvodne površine (ARKOD parcele) što bi u vašem slučaju iznosilo 1 feromonska klopka ili 2 vizualne klopke.

Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22.) propisano je da korisnici pesticida moraju poštovati ograničenja primjene pesticida radi zaštite voda i vodnog okoliša u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi ili rješenju o registraciji ili rješenju o dozvoli pesticida te poštivati zabrane i ograničenja uporabe pesticida na određenim tlima i u određenim područjima u skladu s propisima koji uređuju zaštitu voda.

Zakon propisuje da prilikom primjene pesticida profesionalni korisnici trebaju spriječiti onečišćenje vodotoka, bunara, jezera, mora i izvora voda ostavljanjem netretirane površine širine najmanje 20 metara kod tretiranja s tla odnosno 100 metara netretirane površine, uključujući i gospodarske zgrade i naselja, kod tretiranja zrakoplovom ako drukčije nije naznačeno u uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida.

Također je zabranjeno ostatke škropiva izlijevati u izvore vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge šinske i podzemne vode te ispuštati u kanalizaciju.

Prema članku 55. stavku 1. Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22.) uređaji za primjenu pesticida podliježu redovitom pregledu uređaja. Člankom 56. stavcima 2. do 5. istog Zakona propisano je da novi uređaji dobivaju znak o ispravnosti uređaja bez obavljanja pregleda ako su u skladu s propisima kojima se uređuju tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti i propisima kojima se uređuje sigurnost uređaja te normama koje su važeće kada je distributer uređaja stavio uređaj na tržište Republike Hrvatske. Vlasnik/korisnik uređaja novi uređaj mora prijaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kupnje te ga prije prijave ne smije koristiti. Znak o ispravnosti novoga uređaja vrijedi pet godina. Ako je prošlo više od šest mjeseci od kupnje novoga uređaja i/ili nema izjavu o sukladnosti, uređaj se smatra uređajem u uporabi i podliježe redovitom pregledu, a sljedeći pregled treba biti za tri godine.

Sredstva za zaštitu bilja namijenjena za amatersku upotrebu mogu se kupiti bez potvrde s barkodom.

Strani državljani da bi mogli kupovati i primjenjivati pesticide u Republici Hrvatskoj mogu se prijaviti na izobrazbe uz obavezno ishođenje osobnog identifikacijskog broja OIB-a.

Ostatke sredstva za zaštitu bilja potrebno je zbrinuti u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje opasnim otpadom. Provjerite koje reciklažno dvorište u Vašoj blizini preuzima opasni otpad ili savjet potražite od Savjetnika u poljoprivrednoj apoteci koje prodaju sredstva za zaštitu bilja u Vašoj blizini.

Izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida provode institucije koje su ovlaštene od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a Evidencija ovlaštenih institucija za provedbu izobrazbe objavljena je na FIS portalu. Sve izobrazbe se moraju najaviti na FIS portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Na poveznici: https://fis.mps.hr/najave/izobrazbe možete naći najave za izobrazbe koje se održavaju u raznim terminima.

Ne trebate koristiti sve vrste klopki već onu (feromonsku, vizualnu ili hranidbenu) koja je najprikladnija za praćenje ekonomski značajnog štetnika na kulturi koju uzgajate.

Naravno, klopke je potrebno pravovremeno postaviti u skladu s uputama proizvođača i Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za tekuću godinu.

Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) profesionalni korisnik prilikom tretiranja obavezan je poštovati odgovarajuću udaljenost od objekata za stanovanje, nastambi za životinje i bunara.

Pri tretiranju mora se spriječiti da sredstvo dospije: u izvore vode, vodotoke, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode; u objekte koji služe za opskrbu vodom za piće; na susjedne kulture i ostale poljoprivredne površine ; u objekte u kojima obitavaju ljudi; u objekte u kojima se uzgajaju domaće životinje ili drži divljač; u druge neciljane objekte. Tretiranje se mora odmah prekinuti u slučaju zanošenja škropiva na obližnje objekte i površine. Profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja tretiranja obavijestiti javnost, zainteresirane strane ili osobe koje bi mogle biti izložene pesticidima zanošenjem škropiva pri tretiranju ili na drugi način.

Ako sumnjate da profesionalni korisnik prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja ne postupa u skladu s propisima, možete svoja saznanja prijaviti Državnom Inspektoratu odnosno nadležnoj Poljoprivrednoj inspekciji koja će po prijavi izaći na teren i utvrditi činjenično stanje.

Sredstva za zaštitu bilja  na osnovi aktivne tvari glifosat mogu se primjenjivati na nepoljoprivrednim površinama ako je to u registraciji sredstva i u uputama za primjenu navedeno. Korisnici sredstava za zaštitu bilja moraju primijeniti sredstvo u skladu s uputama za primjenu.

Profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja obvezni su voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja u skladu s važećim propisima. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/564 od 10. ožujka 2023. o sadržaju i formatu evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici, u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, propisano je da su profesionalni korisnici od 1. siječnja 2026. godine obvezni voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja u elektroničkom i strojno čitljivom obliku. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je prijedlog tablice koja se može koristiti za vođenje evidencije o uporabi sredstava za zaštitu bilja od strane profesionalnih korisnika. Nakon dovršetka ažuriranja evidencije unutar Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), evidencija će se moći voditi i unutar sustava FIS te će biti dostupna putem portala ePoljoprivreda (https://ePoljoprivreda.mps.hr).

Sve informacije i tablica dostupni su na FIS portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:

https://fis.mps.hr/obavijesti/sve

Za mogućnost ostvarivanja prava na naknadu radi izgubljene dobiti upućujemo Vas da se obratite jedinici lokalne samouprave koja je donijela predmetnu odredbu o zabrani.

Pravo na naknadu nije propisano Zakonom o održivoj uporabi pesticida.

U skladu sa važećim Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici moraju imati primjereno znanje kako bi opasnosti i rizike koje uporaba pesticida predstavlja po zdravlje ljudi, životinja, okoliš i bioraznolikost sveli na najmanju moguću mjeru. Poljoprivredni proizvođač koji koristi pesticide namijenjene za profesionalnu primjenu da bi kupovao i primjenjivao navedene pesticide mora imati valjanu potvrdu kojom dokazuje da je prošao edukaciju o održivoj uporabi pesticida te stekao znanja s kojima može postupati u cilju smanjenja rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida.  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uspostavilo je sustav izobrazbi u modulima osnovne i dopunske izobrazbe. Izobrazbu provode ovlaštene institucije, a popis tih institucija je javno objavljen na FIS Portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.  Najave izobrazbi također se objavljuju na FIS Portalu na poveznici: https://fis.mps.hr/najave/izobrazbe

Svi korisnici/kupci pesticida koji su namijenjeni profesionalnim korisnicima moraju proći izobrazbu o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida da bi dobili potvrdu i bili upisani u FIS. Ta potvrda je važeća pet godina i nakon toga korisnik treba pohađati dopunsku izobrazbu da bi svoja prava produžio na slijedećih pet godina. Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) diplomirani studenti poljoprivrede i šumarstva su oslobođeni od pohađanja osnovne izobrazbe odnosno smatra se da su završetkom fakulteta obavili osnovnu izobrazbu te se na osnovu taga upisuju u FIS i dobiju potvrdu koja im služi za rad s pesticidima. Valjanost takve potvrde je također pet godina i nakon toga moraju pohađati dopunski izobrazbu. Datum kada su diplomirali se uzima kao početak valjanosti takvih potvrda.