Kozičavost lista višnje i trešnje proširila se u Europi 50-tih godina prošlog stoljeća i od tada izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza dolazi do potpune defolijacije napadnutih stabala.
Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja najčešće napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod te ovogodišnje izboje i tanje grančice. Krajem svibnja i u lipnju se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina acervula s ljetnim konidijama. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kad se na jednom listu nalazi velik broj pjega on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne. Na peteljkama plodova i listova javljaju se duguljaste lezije, a na plodu nekrotične pjege s prljavobijelom prevlakom. Na kori mladica nastaju male pukotine unutar kojih su za vlažna vremena vidljive prljavo bijele nakupine konidija.
Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na granama. Na zaraženom lišću se tijekom zime formira stroma u kojoj nastaju acervuli i apoteciji. U apotecijima se u rano proljeće formiraju askospore, a u acervulima konidije. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prilikama, ostvaruju askosporama i konidijama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti počinje nakon pojave simptoma, a omogućuju ga ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci. Smatra se da su u našim uvjetima apoteciji zreli sredinom travnja, a masovni let askospora odgovornih za primarne infekcije obično je sredinom svibnja. Infekcija se obavlja kroz puči, a da bi do nje došlo potreban je, ovisno o temperaturi; određeni broj sati vlaženja. Intenzitet zaraze, osim o klimatskim prilikama, ovisi i o aktivnosti puči pa tako list starenjem postaje sve osjetljiviji. Period inkubacije ovisi o temperaturi i traje od 5 do 15 dana. Posljednjih godina u Podravini od sredine travnja do kraja lipnja bilježimo desetak jakih ili vrlo jakih infekcija uzročnikom kozičavosti lista.
Ranije se smatralo da je za učinkovitu zaštitu od kozičavosti lista dovoljno provesti jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te dva prskanja nakon berbe, no danas se mnogo bolji rezultati postižu s barem dvije usmjerene zaštite protiv uzročnika kozičavosti lista prije berbe. Na taj način voćnjaci u kolovozu zadrže mnogo više lisne mase. Prijevremena defolijacija negativno utječe na voćku, loša je diferencijacija cvjetnih pupova, dolazi do retrovegetacije i slabog dozrijevanja drveta, a ponavlja li se defolijacija nekoliko godina uzastopno, može doći i do sušenja stabala.
Rokove zaštite fungicidima treba odrediti na osnovi vremenskih uvjeta i ostvarenih infekcija koje ovise o srednjoj dnevnoj temperaturi i broju sati vlaženja lista. Sigurniju zaštitu daje preventivna primjena fungicida, no fungicidi na bazi dodina u kišnim uvjetima mogu se primijeniti i kurativno nakon ostvarene infekcije.
Tablica 1. Fungicidi dozvoljeni za suzbijanje kozičavosti lista višnje i trešnje u 2026. godini
| Aktivna tvar | Naziv preparata | Napomena |
| ditianon | DELAN 700 WDG | Sredstvo se na trešnji može koristiti najviše 3 puta tijekom vegetacije i najviše jednom nakon berbe. Razdoblje primjene sredstva prilagođava se programu zaštite, bolesti koja se suzbija i uvjetima za razvoj bolesti. Karenca 21 dan. |
| BOLSTER FLEX | ||
| dodin | CHROMODIN S-65 | Sredstvo se na višnji i trešnji primjenjuje u razdoblju kada su povoljni uvjeti za razvoj bolesti, od početka cvatnje do 2 tjedna pred berbu i/ili nakon berbe. Dozvoljene su dvije primjene tijekom vegetacijske sezone. |
| SYLLIT 544 SC | ||
| fluopiram + tebukonazol | LUNA EXPERIENCE | Sredstvo smanjuje zarazu uzročnikom kozičavosti lišća višnje. Može se koristiti i u fazi dozrijevanja poštujući karencu od 3 dana. |
mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: zeljkica.medurecan@mps.hr